Connect with us

Hrvatska

Capak: Sumnjamo na još 10 slučajeva zaraze britanskim sojem koronavirusa

Nacionalni stožer civilne zaštite danas je održao konferenciju za novinare.

 

Objavljeno

-

“Ovo je prvi put da je brojka dnevnozaraženih veća u odnosu na tjedan prije”, rekao je Krunoslav Capak. Što se 14-dnevne incidencije na tiče, najvišu ima Splitsko-dalmatinska, a najnižu Istarska županija. “U Europskoj uniji Hrvatska je na trećem mjestu, nižu incidenciju od Hrvatske imaju samo Finska i Danska”, rekao je Capak.

Po ukupnoj stopi smrtnosti nalazimo se na 19 mjestu od 27 zemalja Europske unije, dodao je Capak.

Dosad imamo 11 potvrđenih slučajeva britanskog soja koronavirusa, rekao je Capak, dodavši da je HZJZ uveo novi screening test, prema kojemu u protekla 24 sata od 17 testiranja ima 10 sumnji na nove slučajeve zaraze britanskim sojem koronavirusa.

“Mi ćemo se sa svim akterima dogovoriti oko toga koliko će tko testova na nove varijante napraviti. Imamo kapacitet da napravimo nekoliko desetaka tih testova”, dodao je Capak.

“Osoba kod koje je nađen novi soj je bila testirana kod nas. To je jedna moguća mutacija koja može pripadati drugim vrstama sojeva. Ne znamo kojem, ja to nikako ne bih nazvao brazilskim sojem, možda je to i hrvatska varijanta, jer su zabilježene određene mutacije”, objasnio je Capak.

Stvar je dodatno objasnila Alemka Markotić.

“Jučer je bila znanstvena platforma Europske komisije. Moramo napomenuti da kad je covid krenuo nisu bili tako sofisticirani testovi, isto to sad moramo raditi sad kad imamo nove sojeve. Plan Europske unije je uložiti više sredstava za PCR testove koji će moći prepoznati različite varijante”, rekla je Markotić.

Upitan jesu li i novinari dio rizičnih skupina koje bi se trebale prije cijepiti protiv covida-19, Capak je rekao da novinari svakako spadaju u prioritetne skupine, ali ne na način kako to jesu starije osobe ili kronični bolesnici. “Imamo zahtjev od HND-a da se razmotri i da se novinare stavi među prioritete kad se završi ova druga faza cijepljenja”, rekao je Capak.

O nestašici cjepiva

Capak je rekao i koliko novih doza kojeg cjepiva očekujemo. “Idući tjedan nam dolazi 23.400 Pfizera. Moderna će 25. poslati 16.000 doza. Od AstraZenece 52.658 doza. Do kraja ožujka će to biti nešto više od 700.000 doza. Kraj druge faze ne možemo predvidjeti, ali bit će novih informacija, počet će raditi platforma za cijepljenje. Tad ćemo biti sigurniji”, rekao je Capak.

O nestašici cjepiva puno se govorilo, a sve ovisi o dinamici pristizanja cjepiva, objasnio je ministar zdravstva Vili Beroš. “Moramo razmišljati o svim mogućnostima. Ako rusko cjepivo ne bude odobreno od strane EMA-e, možemo interventno uvesti cjepivo. Obratili smo se ruskim zdravstvenim vlastima, tražili smo dodatnu dokumentaciju. To je naše nastojanje da napravimo sve moguće za naše građane. Važna je sigurnost i učinkovitost cjepiva. Sve neprovjereno ne dolazi u obzir. Ali okrenuli smo se prema drugim situacijama. Sada je jasno koje su to opcije i koji je način da se cjepivo uveze”, rekao je Beroš.

Ministar unutarnjih poslova, Davor Božinović, rekao je da su dosad otkrivena 372 slučaja pokušaja ulaska u Hrvatsku s krivotvorenim PCR testovima.

O covid-putovnicama

Bilo je govora i o tzv. covid-putovnicama.

“U Europi se smatra da ne bi trebalo doći do diskriminacije. Mi ćemo se postaviti praktično, razgovarali smo s nadležnima. Još uvijek je prerano istrčavati toliko ispred, ali postoje kontakti s trećim državama koje su potencijalno dokazane kao tržišta za hrvatski turizam. Moramo turizam pokrenuti da bilježimo uspješnu sezonu, uspješniju od prošle”, rekao je Božinović.

“Ovo je bolest s puno lica, i u postfazi. Još ćemo se dosta godina boriti samo s posljedicama te bolesti”, rekla je Markotić.

O izjavama Milanovića o čečenskom cjepivu

Beroš je komentirao izjavu predsjednika Zorana Milanovića, da bi cjepivo kupio i od čečenske mafije. “Teško je to komentirati. Postoji procedura o kojoj je puno puta sve rečeno. Naravno da kad se pojave problemi, gledaju se i druge mogućnosti. Mi ćemo razgovarati s onima koji proizvode cjepiva. Njegova je izjava sigurno bila figurativna. Zadatak Vlade je na legalni način građanima omogućiti nabavu cjepiva. Kad razmišljamo o opcijama one trebaju biti legalne i transparentne”, rekao je Beroš.

O procjepljivanju stanovništva

Jako je teško procijeniti kad ćemo procijepiti veći dio situacije. Imamo i osobe koje su preboljele covid. Ne znamo koliko kod tih osoba traje imunitet. Ne znamo ni koliko će trajati imunitet od cjepiva. Kad nam naraste broj imunih neće biti toliko osjetljivih osoba da bi se virus mogao brzo širiti. Očekujemo da će pred ljeto situacija biti puno bolja. Ako se cijepite AstraZenecom vjerojatno nećete morati nositi masku, rekao je Capak.

O cijepljenju preko reda

“Oko 92 posto izvještaja je došlo. Naše službe su u pojedinim slučajevima ponovile upite jer je bilo nekih nejasnoća, to je nekih desetak posto. U člancima me se proziva da ne činim dovoljno. Kad bih i htio, ne mogu kao ministar loviti pojedine slučajeve, za to postoji procedura i osnovano je stručno povjerenstvo”, rekao je Beroš.

“Dobit ćete sve podatke. Kritizira se  platforma cijepise. Ona je dizajnirana prije pojave korone jer su cijepitelji shvatili da je to potrebno, da ne moraju roditelji voditi evidenciju. Pojavom covida nju smo integrirali u borbu protiv covida i ta platforma se aktivirala. Ona ne lovi moguće zloupotrebe. Nadalje, o tome da Ministarstvo nešto krije, mi jesmo vlasnik sustava u kojem je platforma, ali nemamo operatere koji su ovlašteni upravljati takvim platformama. To su HZZO i HZJZ”, dodao je Beroš.

O popuštanju mjera

“Ponovit ću što je rekao Capak, mislim da nama ovaj pad traje više od dva mjeseca. Mi bilježimo mali, ali ipak rast i ne bi davali ocjenu toga. To može biti posljedica vala zahlađenja pa ćemo vidjeti kad zatopli kako će se kretati brojevi za tjedan, dva. Nadamo se da će se zadržati toplije vrijeme. Kad vidite pad, mi se nadamo da će to nastaviti. Irska je konstatirala da su dosegnuli plato i da neće popuštati mjere do svibnja. Nama je sljedeća prolazna točka kraj ovog i početak idućeg mjeseca. Sigurno ćemo nastaviti donositi odluke na temelju promišljanja i modela. Moramo biti svjesni da se mora zadržati oprez i da se mjere moraju nastaviti provoditi disciplinirano”, objasnio je Božinović.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Bivši šef Konzuma o bojkotu trgovina: Imao bi učinka kad bi trajalo 10 dana

Objavljeno

-

By

Pixabay

Najavljeni bojkot je komentirao Dragan Munjiza, bivši direktor Konzuma i stručnjak za maloprodaju.

Društvenim mrežama ovih se dana proširio poziv građanima da 24. siječnja bojkotiraju trgovine i tog dana ništa ne kupuju.

“Pozivaju se ljudi da taj dan nitko ništa ne kupuje, ali ništa. Osigurajte se za taj dan kao da je nedjelja. U Ujedinjenom Kraljevstvu se dogodilo isto s gorivom, drugi dan je pala za 15 funti po litri, ali su isto tako digli plaće za £100 mjesečno”, stoji u jednoj verziji poruke koja kola na društvenim mrežama.

Najavljeni bojkot je u razgovoru za HRT komentirao je Dragan Munjiza, bivši direktor Konzuma i stručnjak za maloprodaju, koji ne smatra da će jednodnevni bojkot imati veći učinak.

“Vlada šalje poruku listom ograničenih cijena, a ovako i potrošači, ali bez nekog velikog učinka, jer većina nas će otići ili dan ranije ili dan kasnije. Znači, ta mjera bi imala utjecaja kada bi trajala 15-ak ili 10 dana”, rekao je Munjiza.

I sindikalist Krešimir Sever smatra da jedan bojkot ne može puno toga promijeniti. No, dodaje kako kontinuirane akcije mogu učiniti razliku.

“Dovoljno je da se građani jedan, dva ili tri dana suspregnu od kupnje. Naša aktivnost je tu vrlo važna, pasivno gunđati nije dovoljno – dodao je.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Evo tko stoji iza poziva na bojkot trgovina

Objavljeno

-

By

Pexels

U poruci koja kruži društvenim mrežama građane se moli da u petak, 24. siječnja ništa ne kupuju u trgovinama i na benzinskim postajama.

Iza nje, stoje potrošačke udruge, doznaje RTL, a piše net.hr.

Zbog rekordnih cijena, širi se poziv na masovni bojkot trgovina u Hrvatskoj. U poruci koja kruži društvenim mrežama građane se moli da u petak, 24. siječnja ništa ne kupuju u trgovinama i na benzinskim postajama.

Cilj je stati na kraj visokim cijenama koje će i dalje rasti. Kao primjer, u poruci autori navode slučaj Britanaca koji su bojkotom uspjeli spustiti cijene goriva.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U svježem povrću iz Makedonije otkrivena vrlo štetna kemikalija

Objavljeno

-

By

unsplash

U svježem povrću iz Sjeverne Makedonije otkrivena je kemikalija štetna za zdravlje ljudi.

Kako navode u europskom sustavu za sigurnost hrane, ostaci pesticida imidakloprida otkriveni su u kupusu iz Sjeverne Makedonije. Pesticid je zabranjen u EU, a u uzorku povrća koje je trebalo završiti u hrvatskim dućanima ustanovljeno je 0,029 mg/kg tog sredstva, prenosi Danica.

Srećom, sve se dogodilo na hrvatskoj granici, pa su inspektori odmah naložili uništenje cijele pošiljke svježeg makedonskog kupusa. Odlukom Komisije EU, zabranjena je upotreba imidakloprida na svim usjevima koji se uzgajaju na otvorenom.

“Sve je više dokaza da upotreba imidakloprida ima razarajući učinak na biološku raznolikost, posebno rijeka i plovnih putova, pogađajući ne samo rakove, mekušce i insekte, već i organizme iz tla, kao i da dovodi do smanjenja populacija ptica(…)

Kod ljudi može se dogoditi bioakumulacija metabolita neonikotinoida ponovljenim unosom kontaminirane hrane, s obzirom na to da je u ispitivanju na životinjama uočena bioakumulacija imidakloprida uslijed izloženosti malim dozama(…)

U znanstvenim studijama, na temelju testova na životinjama, zaključeno je da imidakloprid djeluje kao reproduktivno toksična tvar i endokrini disruptor koji može negativno utjecati na srce, bubrege, štitnjaču i mozak te može uzrokovati neurološke simptome, uključujući respiratorno zatajenje i smrt.

Toksičnost imidakloprida povećava se s razdobljem izloženosti, kao i s dozom, što se opisuje kao “vremenski kumulativna toksičnost”, pa to ne bi trebalo shvaćati samo u smislu akutne smrtnosti, već treba razmotriti i kronični aspekt”, navodi se u odluci Komisije EU.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu