Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Zadar objavila je danas analizu utjecaja koronavirusa na gospodarstvo Zadarske županije u 2020. godine.

U nastavku je u cijelosti prenosimo:

Struktura gospodarstva Zadarske županije takva je da ima veliku zastupljenost sektora koji su i inače u cijelom svijetu najviše pogođeni korona krizom. Uslužne djelatnosti i turizam s pratećim djelatnostima te djelatnosti prijevoza i industrija zabave, a to su najviše pogođeni sektori hrvatskog gospodarstva, čine više od četvrtine gospodarstva Zadarske županije.

Pored njih i sve ostale djelatnosti osjećaju posljedice najveće svjetske krize.

Brzom reakcijom Vlade RH na proljeće 2020. godine zaustavljeno je masovno otpuštanje radnika u tvrtkama i obrtima zahvaćenim lock down-om. Isto tako, suprotno crnim najavama, hrvatski turizam nije kolabirao, kroz ljetnu sezonu broj turista i noćenja dostigao je oko 60% prošlogodišnjeg prometa, više nego u svim konkurentskim mediteranskim zemljama. No gubici kod brojnih poduzetnika nisu se mogli izbjeći. Precizan utjecaj na cjelokupno gospodarstvo i na njegove pojedinačne dijelove znat ćemo tek po objavi godišnjih financijskih izvještaja za 2020. godinu. Zasad se možemo koristiti dostupnim podacima, a to su:

podaci o zaposlenosti i nezaposlenosti,

podaci o broju i vrijednostima fiskaliziranih računa,

podaci o broju otvorenih i zatvorenih tvrtki,

podaci o poslovanju u prvih devet mjeseci 2020. (izvješća sa Zagrebačke burze i anketiranje gospodarstvenika).

Izdvojit ćemo najvažnija saznanja:

izvansezonska zaposlenost u Zadarskoj županiji u 2020. bila je veća nego 2019., a takav trend se nastavlja i u siječnju 2021. godine,

ukupan iznos fiskaliziranih računa za 25,8% bio je manji nego 2019. godine,

pad fizičkog obujma turističkog prometa bio je blaži od državnog prosjeka (51,4 % manji dolazak gostiju i 34,9% manji broj noćenja nego u prethodnoj godini),

broj novootvorenih poduzeća na području Zadarske županije bio je za 36,4% veći nego u 2019. godini,

anketa provedena među gospodarstvenicima ukazuje na blagi optimizam prema očekivanim rezultatima u 2021. godini.

Broj zaposlenih samo u gospodarstvu Zadarske županije bit će poznat tek po objavi GFI-ja, i to: broj zaposlenih na kraju godine i broj zaposlenih izračunat kao prosjek na temelju sati rada. Taj prosječni broj zaposlenih bitan je kod analize gospodarstva s velikim sezonskim fluktuacijama zaposlenika i obično je veći od stanja zaposlenosti na dan 31. prosinca. Razlog za to logičan – sezonski zaposlenici povećavaju godišnji prosjek, a nisu evidentirani (ni zaposleni) na kraju godine. Od 2013. godine broj zaposlenih stalno raste, prosječan broj od 27.197 u 2019. godini za 7,3% veći je nego prethodne godine. Međutim, broj zaposlenih na zadnji dan 2019. poslovne godinu još je veći (28.002), dakle broj novozaposlenih u zadnjim mjesecima 2019. veći je od broja otpuštenih sezonskih radnika, što svjedoči o propulzivnosti i onih gospodarskih grana koje nisu vezane uz sezonski turizam. Najviše se to odnosi na
izvozno orijentiranu prerađivačku industriju i sektor građevinarstva, za koje vjerujemo da su i u trenutnoj korona krizi većinom uspjeli održati pozitivno poslovanje.

Broj ukupno zaposlenih puno lakše je pratiti, jer Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje daje mjesečne objave stanja zaposlenosti svojih osiguranika. Na grafikonu pratimo ukupan broj zaposlenih po mjesecima. Uz karakterističan „trbuh“ vezan uz sezonsko zapošljavanje u ljetnim mjesecima, vidljiv je stalan rast broja zaposlenih od 2015. do 2019. godine. U počecima koronakrize u ožujku 2020. smanjuje se broj zaposlenih (crvena krivulja), a otpuštanja se zaustavljaju mjerama Vlade. Sezonsko zapošljavanje podiže krivulju u ljetnim mjesecima i održava je negdje između razina zaposlenosti u 2017. i 2018. godini. Na kraju godine broj ukupno zaposlenih prestigao je razinu iz 2019. godine (82 više zaposlenih).

Dakle, i na početku godine (prije pojave koronavirusa, kao i na isteku godine, imamo veću zaposlenost nego u istim razdobljima prethodne godine. Trend je nastavljen i u siječnju 2021. godine (81 više zaposlen). Grafikon s podacima o broju registriranih nezaposlenih osoba kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje daje zrcalnu sliku, s tom razlikom da broj nezaposlenih na kraju godine nije uspio pasti ispod razine s kraja 2019. godine.

Za očekivati je povećanje zaposlenosti u 2021. godini. Razloga za optimizam je više: očekivana procijepljenost i suzbijanje epidemije COVID-a i s time povezana turistička mobilnost; velik intenzitet građevinskih radova zbog tragičnih potresa u Zagrebu i na Banovini, ali i novih investicija u turizmu i infrastrukturi; možda čak i pojave prvih digitalnih nomada, kojima je naše zakonodavstvo omogućilo porezne povlastice.

Iako se većina prihoda gospodarstva ostvaruje bezgotovinskom naplatom računa, fiskalizirani računi također su dobar pokazatelj rasta ili pada poslovanja pojedinih branši ili poduzetništva u cjelini. Širok je spektar obveznika fiskalizacije, bilo pravnih bilo fizičkih osoba i iz tih podataka stiče se dobar uvid u maloprodajni promet na odrađenom području.

U 2020. godini na području Zadarske županije fiskalizirano je 54,1 milijuna računa ukupnog iznosa 3,57 milijardi kuna, značajno manje nego u prethodnoj godini. Iznos fiskalizacije bio je na 74,2% fiskaliziranog iznosa iz 2019. godine. Pad ovog segmenta financijskog prometa dogodio se u svim područjima djelatnosti, a promjene nisu bile iste u svim sektorima. Najveći relativni pad prometa imala su područja djelatnosti Prijevoza i skladištenja, zatim Administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti, pa Umjetnost, zabava i rekreacija i Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Ovaj zadnji sektor ustvari je najveći gubitnik kad se gleda pad prometa u apsolutnim brojkama, što je zorno prikazano na slijedećem grafikonu.

Zadarsku županiju u 2019. godini posjetilo je ukupno 2 milijuna turista, koji su ostvarili 15 milijuna noćenja, nastavljajući trend godišnjeg rasta od 4-5%. U 2020. godini došlo je do značajnog smanjenja turističkog prometa: prijavljeno je 980.785 dolazaka (51,3% manje) i 9,85 milijuna noćenja (34,9% manje nego 2019. godine). Na razini cijele države smanjenje je bili znatno intenzivnije: posjetilo nas je 62,5% manje turista, koji su ostvarili 50,0% manje noćenja nego u prethodnoj godini.

Odnos broja otvorenih i zatvorenih tvrtki na području pojedinog trgovačkog suda mogu biti indikator konjunkture gospodarstva područja koje taj trgovački sud pokriva. Na Trgovačkom sudu u Zadru osnivaju se i brišu tvrtke sa sjedištem na području Zadarske županije. U 2019. godini osnovano ih je 407, a u 2020. njih 555. Istovremeno, brisano je 236 poduzeća u 2019., a 229 u 2020. godini. Očito je da koronakriza nije pokolebala nove poduzetnike, očekuju njezin kraj i konsolidaciju gospodarstva.

Za kraj analize pokušali smo doći do konkretnih podataka o poslovanju gospodarstva u 2020. godini, osobito u drugom i trećem tromjesečju. Obveze predaje FINA-i trokvartalnih izvješća o poslovanju odavno nema, obvezu imaju samo tvrtke izlistane na Zagrebačkoj burzi, njih tek nekoliko iz Zadarske županije i to vodećih tvrtki iz turističke i brodarske branše. Stanje u ostalim značajnim područjima djelatnosti provjerili smo osobnim intervjuima s vodećim ljudima zadarskog gospodarstva.

Dvije velike tvrtke iz sektora turizma zajedno su do kraja 3. tromjesečja imale 233 mil. kuna ukupnih prihoda ili 52,2% prihoda ostvarenih u prva tri tromjesečja 2019. godine. Bruto dobit za to razdoblje bila im je, opet zajedno, 35,0 mil. kuna ili tek 21,2% prošlogodišnje bruto dobiti u tom razdoblju. Pritom je dobit samo u trećem, za ovu djelatnost najvažnijem tromjesečju, bila na razini 44,9% dobiti ostvarenu u istom tromjesečju 2019. godine. Pad prihoda za skoro polovicu ove dvije reprezentativne tvrtke, u suglasju je sa ukupnim fizičkim obujmom turističkog prometa u Hrvatskoj, odnosno u Zadarskoj županiji. Dobit, iako znatno manja nego prethodnih godina, ovdje je ipak ostvarena. Za financijske rezultate na godišnjoj razini morat ćemo pričekati službene objave FINA-e po predaji GFI-ja, no izgledno je da će dobit cijele branše biti na nižoj razini od ove, ako je uopće bude.

Naš brodar, predstavnik područja djelatnosti Promet i skladištenje, imao je u prva tri tromjesečja 190,0 mil. kuna ukupnih prihoda ili 93,8% prihoda iz istog razdoblja prethodne godine. Zahvaljujući uštedama na rashodovnoj strani, ostvarena je dobit od 30,8 mil. kuna, za 75,5% viša od dobiti iskazane u istom razdoblju prošle godine. Zbog strukturnih poremećaja na brodarskom tržištu, očekuju se dugoročne posljedice i slabije poslovanje u 2021. godini. Cijela branša Prijevoza i skladištenja sigurno neće imati ovakav uspjeh niti u 2020. godini, osobito cestovni prijevoz za kojeg je izvjesno iskazivanje gubitaka u predstojećim završnim računima.

Sektor marikulture imao je povećanu proizvodnju, na uzgajivači tune očekuju osjetan pad cijene uzrokovan koronakrizom na japanskom tržištu. Njihova očekivanja u 2021. godini su podijeljena, jedni očekuju pad cijena, dok drugi vjeruju u postupni oporavak tržišta.

Trgovina bilježi osjetni pad prometa, uzrokovan izostankom pune turističke sezone i pesimizmom domaćih potrošača. Potpuni oporavak moguć je tek s normalizacijom turističkog prometa, odnosno narudžbama turističke industrije.

Velika većina anketiranih pozdravlja mjere Vlade RH za očuvanje radnih mjesta i očekuje njihovu provedbu do kraja krize.