Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

OBJAVLJENA ANALIZA GOSPODARSKE KOMORE: Utjecaj koronavirusa na gospodarstvo Zadarske županije u 2020. godini

Objavljeno

-

Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Zadar objavila je danas analizu utjecaja koronavirusa na gospodarstvo Zadarske županije u 2020. godine.

U nastavku je u cijelosti prenosimo:

Struktura gospodarstva Zadarske županije takva je da ima veliku zastupljenost sektora koji su i inače u cijelom svijetu najviše pogođeni korona krizom. Uslužne djelatnosti i turizam s pratećim djelatnostima te djelatnosti prijevoza i industrija zabave, a to su najviše pogođeni sektori hrvatskog gospodarstva, čine više od četvrtine gospodarstva Zadarske županije.

Pored njih i sve ostale djelatnosti osjećaju posljedice najveće svjetske krize.

Brzom reakcijom Vlade RH na proljeće 2020. godine zaustavljeno je masovno otpuštanje radnika u tvrtkama i obrtima zahvaćenim lock down-om. Isto tako, suprotno crnim najavama, hrvatski turizam nije kolabirao, kroz ljetnu sezonu broj turista i noćenja dostigao je oko 60% prošlogodišnjeg prometa, više nego u svim konkurentskim mediteranskim zemljama. No gubici kod brojnih poduzetnika nisu se mogli izbjeći. Precizan utjecaj na cjelokupno gospodarstvo i na njegove pojedinačne dijelove znat ćemo tek po objavi godišnjih financijskih izvještaja za 2020. godinu. Zasad se možemo koristiti dostupnim podacima, a to su:

podaci o zaposlenosti i nezaposlenosti,

podaci o broju i vrijednostima fiskaliziranih računa,

podaci o broju otvorenih i zatvorenih tvrtki,

podaci o poslovanju u prvih devet mjeseci 2020. (izvješća sa Zagrebačke burze i anketiranje gospodarstvenika).

Izdvojit ćemo najvažnija saznanja:

izvansezonska zaposlenost u Zadarskoj županiji u 2020. bila je veća nego 2019., a takav trend se nastavlja i u siječnju 2021. godine,

ukupan iznos fiskaliziranih računa za 25,8% bio je manji nego 2019. godine,

pad fizičkog obujma turističkog prometa bio je blaži od državnog prosjeka (51,4 % manji dolazak gostiju i 34,9% manji broj noćenja nego u prethodnoj godini),

broj novootvorenih poduzeća na području Zadarske županije bio je za 36,4% veći nego u 2019. godini,

anketa provedena među gospodarstvenicima ukazuje na blagi optimizam prema očekivanim rezultatima u 2021. godini.

Broj zaposlenih samo u gospodarstvu Zadarske županije bit će poznat tek po objavi GFI-ja, i to: broj zaposlenih na kraju godine i broj zaposlenih izračunat kao prosjek na temelju sati rada. Taj prosječni broj zaposlenih bitan je kod analize gospodarstva s velikim sezonskim fluktuacijama zaposlenika i obično je veći od stanja zaposlenosti na dan 31. prosinca. Razlog za to logičan – sezonski zaposlenici povećavaju godišnji prosjek, a nisu evidentirani (ni zaposleni) na kraju godine. Od 2013. godine broj zaposlenih stalno raste, prosječan broj od 27.197 u 2019. godini za 7,3% veći je nego prethodne godine. Međutim, broj zaposlenih na zadnji dan 2019. poslovne godinu još je veći (28.002), dakle broj novozaposlenih u zadnjim mjesecima 2019. veći je od broja otpuštenih sezonskih radnika, što svjedoči o propulzivnosti i onih gospodarskih grana koje nisu vezane uz sezonski turizam. Najviše se to odnosi na
izvozno orijentiranu prerađivačku industriju i sektor građevinarstva, za koje vjerujemo da su i u trenutnoj korona krizi većinom uspjeli održati pozitivno poslovanje.

Broj ukupno zaposlenih puno lakše je pratiti, jer Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje daje mjesečne objave stanja zaposlenosti svojih osiguranika. Na grafikonu pratimo ukupan broj zaposlenih po mjesecima. Uz karakterističan „trbuh“ vezan uz sezonsko zapošljavanje u ljetnim mjesecima, vidljiv je stalan rast broja zaposlenih od 2015. do 2019. godine. U počecima koronakrize u ožujku 2020. smanjuje se broj zaposlenih (crvena krivulja), a otpuštanja se zaustavljaju mjerama Vlade. Sezonsko zapošljavanje podiže krivulju u ljetnim mjesecima i održava je negdje između razina zaposlenosti u 2017. i 2018. godini. Na kraju godine broj ukupno zaposlenih prestigao je razinu iz 2019. godine (82 više zaposlenih).

Dakle, i na početku godine (prije pojave koronavirusa, kao i na isteku godine, imamo veću zaposlenost nego u istim razdobljima prethodne godine. Trend je nastavljen i u siječnju 2021. godine (81 više zaposlen). Grafikon s podacima o broju registriranih nezaposlenih osoba kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje daje zrcalnu sliku, s tom razlikom da broj nezaposlenih na kraju godine nije uspio pasti ispod razine s kraja 2019. godine.

Za očekivati je povećanje zaposlenosti u 2021. godini. Razloga za optimizam je više: očekivana procijepljenost i suzbijanje epidemije COVID-a i s time povezana turistička mobilnost; velik intenzitet građevinskih radova zbog tragičnih potresa u Zagrebu i na Banovini, ali i novih investicija u turizmu i infrastrukturi; možda čak i pojave prvih digitalnih nomada, kojima je naše zakonodavstvo omogućilo porezne povlastice.

Iako se većina prihoda gospodarstva ostvaruje bezgotovinskom naplatom računa, fiskalizirani računi također su dobar pokazatelj rasta ili pada poslovanja pojedinih branši ili poduzetništva u cjelini. Širok je spektar obveznika fiskalizacije, bilo pravnih bilo fizičkih osoba i iz tih podataka stiče se dobar uvid u maloprodajni promet na odrađenom području.

U 2020. godini na području Zadarske županije fiskalizirano je 54,1 milijuna računa ukupnog iznosa 3,57 milijardi kuna, značajno manje nego u prethodnoj godini. Iznos fiskalizacije bio je na 74,2% fiskaliziranog iznosa iz 2019. godine. Pad ovog segmenta financijskog prometa dogodio se u svim područjima djelatnosti, a promjene nisu bile iste u svim sektorima. Najveći relativni pad prometa imala su područja djelatnosti Prijevoza i skladištenja, zatim Administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti, pa Umjetnost, zabava i rekreacija i Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Ovaj zadnji sektor ustvari je najveći gubitnik kad se gleda pad prometa u apsolutnim brojkama, što je zorno prikazano na slijedećem grafikonu.

Zadarsku županiju u 2019. godini posjetilo je ukupno 2 milijuna turista, koji su ostvarili 15 milijuna noćenja, nastavljajući trend godišnjeg rasta od 4-5%. U 2020. godini došlo je do značajnog smanjenja turističkog prometa: prijavljeno je 980.785 dolazaka (51,3% manje) i 9,85 milijuna noćenja (34,9% manje nego 2019. godine). Na razini cijele države smanjenje je bili znatno intenzivnije: posjetilo nas je 62,5% manje turista, koji su ostvarili 50,0% manje noćenja nego u prethodnoj godini.

Odnos broja otvorenih i zatvorenih tvrtki na području pojedinog trgovačkog suda mogu biti indikator konjunkture gospodarstva područja koje taj trgovački sud pokriva. Na Trgovačkom sudu u Zadru osnivaju se i brišu tvrtke sa sjedištem na području Zadarske županije. U 2019. godini osnovano ih je 407, a u 2020. njih 555. Istovremeno, brisano je 236 poduzeća u 2019., a 229 u 2020. godini. Očito je da koronakriza nije pokolebala nove poduzetnike, očekuju njezin kraj i konsolidaciju gospodarstva.

Za kraj analize pokušali smo doći do konkretnih podataka o poslovanju gospodarstva u 2020. godini, osobito u drugom i trećem tromjesečju. Obveze predaje FINA-i trokvartalnih izvješća o poslovanju odavno nema, obvezu imaju samo tvrtke izlistane na Zagrebačkoj burzi, njih tek nekoliko iz Zadarske županije i to vodećih tvrtki iz turističke i brodarske branše. Stanje u ostalim značajnim područjima djelatnosti provjerili smo osobnim intervjuima s vodećim ljudima zadarskog gospodarstva.

Dvije velike tvrtke iz sektora turizma zajedno su do kraja 3. tromjesečja imale 233 mil. kuna ukupnih prihoda ili 52,2% prihoda ostvarenih u prva tri tromjesečja 2019. godine. Bruto dobit za to razdoblje bila im je, opet zajedno, 35,0 mil. kuna ili tek 21,2% prošlogodišnje bruto dobiti u tom razdoblju. Pritom je dobit samo u trećem, za ovu djelatnost najvažnijem tromjesečju, bila na razini 44,9% dobiti ostvarenu u istom tromjesečju 2019. godine. Pad prihoda za skoro polovicu ove dvije reprezentativne tvrtke, u suglasju je sa ukupnim fizičkim obujmom turističkog prometa u Hrvatskoj, odnosno u Zadarskoj županiji. Dobit, iako znatno manja nego prethodnih godina, ovdje je ipak ostvarena. Za financijske rezultate na godišnjoj razini morat ćemo pričekati službene objave FINA-e po predaji GFI-ja, no izgledno je da će dobit cijele branše biti na nižoj razini od ove, ako je uopće bude.

Naš brodar, predstavnik područja djelatnosti Promet i skladištenje, imao je u prva tri tromjesečja 190,0 mil. kuna ukupnih prihoda ili 93,8% prihoda iz istog razdoblja prethodne godine. Zahvaljujući uštedama na rashodovnoj strani, ostvarena je dobit od 30,8 mil. kuna, za 75,5% viša od dobiti iskazane u istom razdoblju prošle godine. Zbog strukturnih poremećaja na brodarskom tržištu, očekuju se dugoročne posljedice i slabije poslovanje u 2021. godini. Cijela branša Prijevoza i skladištenja sigurno neće imati ovakav uspjeh niti u 2020. godini, osobito cestovni prijevoz za kojeg je izvjesno iskazivanje gubitaka u predstojećim završnim računima.

Sektor marikulture imao je povećanu proizvodnju, na uzgajivači tune očekuju osjetan pad cijene uzrokovan koronakrizom na japanskom tržištu. Njihova očekivanja u 2021. godini su podijeljena, jedni očekuju pad cijena, dok drugi vjeruju u postupni oporavak tržišta.

Trgovina bilježi osjetni pad prometa, uzrokovan izostankom pune turističke sezone i pesimizmom domaćih potrošača. Potpuni oporavak moguć je tek s normalizacijom turističkog prometa, odnosno narudžbama turističke industrije.

Velika većina anketiranih pozdravlja mjere Vlade RH za očuvanje radnih mjesta i očekuje njihovu provedbu do kraja krize.

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comment

  1. Nikola

    17. veljače 2021. at 18:03

    Tragikomična je ova duga, nepotrebna i besmislena pisanija o gospodarstvu ZD županije. Umjesto da su uhljebljeni zaposlenici svojim aktivnostima pokušali pomoći gospodarstvu, što bi trebao biti njihov cilj i svrha, prepisuju i maloj djeci poznate podatke o padu gospodarske aktivnosti. Junaci našeg doba.

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

ZADAR / ŽUPANIJA

Župani na sastanku s Vladom RH: Ovo je velika godina isporuka, Schengena, eurozone i Pelješkog mosta

Objavljeno

-

By

Foto: Kristijan Toplak

U Slunju je u srijedu, 4. srpnja održan sastanak Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina na kojem je nazočio i župan Zadarske županije Božidar Longin.

“Napravili smo platformu, okvir za razvoj novih ideja, za informiranje o politikama, zakonskim prijedlozima i projektima, kao i za usuglašavanje stavova središnje vlasti s jedinicama lokalne i područne samouprave”, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković u uvodnom obraćanju na sastanku sa županima i predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina održanom u Slunju.

Županica Martina Furdek Hajdin, kao domaćin skupa, istaknula je kako je Slunj odabran za mjesto sastanka upravo kako bi se naglasilo da je cijelom ovom kraju potrebna pomoć države.

Predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić rekao je da je nastupio povoljan trenutak za provođenje strukturnih reformi ukupnog političkog, gospodarskog i socijalnog sustava u Republici Hrvatskoj u kojemu su upravo županije spremne za brze promjene u svrhu boljitka i razvoja sustava. “Kada govorimo o protekle dvije godine u kojima smo se suočili s pandemijom, gospodarskom krizom i potresima moramo priznati da smo upravo preko naših županijskih stožera u suradnji s nacionalnom razinom uspjeli odgovoriti na sve izazove”, ističe Marušić.

Premijer Plenković istaknuo je da demografska napućenost utječe na ekonomski razvoj, socijalnu situaciju te na perspektive i mogućnosti napretka. “Upravo zbog toga Vlada radi na ravnomjernom razvoju Hrvatske”, naglasio je premijer, podsjetivši na praksu redovitih polugodišnjih tematskih susreta sa županima i predstavnicima jedinica lokalne samouprave. Kazao je da se nalazimo u fazi preklapajućih kriza s obzirom na to da je COVID još uvijek prisutan i zahtijeva oprez, a zahvatila nas je i velika kriza vezana za rast cijena energenata, hrane i sirovina.

“Sve to utječe na inflatorne pritiske s kojima se svi moramo nositi i koje trebamo rješavati”, poručio je Plenković. Podsjetio je na paket mjera koje je Vlada donijela u travnju za pomoć građanima i gospodarstvu te spomenuo najnovije Vladine mjere vezane u rast cijena energenata.

Govoreći o ciljevima koji će se ostvariti u ovoj godini, naglasio je da je upravo dok traje ovaj sastanak, Europski parlament izglasao europsko izviješće o uvođenju eura i ulasku Hrvatske u eurozonu.

Premijer je kazao da ćemo 1. siječnja biti i u europodručju i u Schengenskom prostoru, a oko 15. srpnja imat ćemo po tri svjetske agencije za kreditni rejting najbolji investicijski kreditni rejting u povijesti. “To znači da je smjer naše politike i sidra koja smo postavili u temelje, dobar i da to ide na korist našim građanima i gospodarstvu i da će Hrvatska zahvaljujući svim tim ostvarenjima biti pouzdanija i prepoznatljivija i privlačnija za ulagače”, poručio je Plenković.

Spomenuo je da vodimo računa o tome da ova energetska kriza bude i svojevrsna šansa za Hrvatsku, istaknuvši mogućnost proširenja terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku, čime bi zadovoljili potrebe, ne samo za Hrvatsku, nego i za susjedne zemlje. Naglasio je da Jadranskim naftovodom možemo dostaviti više nego dovoljne količine nafte zemljama srednje i istočne Europe.

Pojasnio je da smanjenje sredstava za oporavak znači da se Hrvatska brzo oporavlja. “Pokazali smo živost, agilnost, brzinu, opravaka i gospodarski rast koji je bio sjajan u 2021.,” dodao je. Spomenuvši Pelješki most koji će se otvoriti za nekoliko dana kazao je da je riječ o nacionalnom, strateškom, suverenističkom potezu koji ova generacija rješava.

Na kraju izlaganja predsjednik Vlade osvrnuo se na projekt zaštite od poplava grada Karlovca i okolice. “Mislim da jedan povijesni veliki grad zaslužuje da ga zaštitimo od redovitih, bremenitih situacija koje se sezonski ponavljaju, a s druge strane ovaj kraj koji pati od demografskog deficita i to je osnovni problem. Teško je tamo gdje ima malo ljudi imati puno aktivnosti”, kazao je.

“Hrvatska postaje zemlja rješenja, a ne problema”, zaključio je premijer Plenković.

Ministrica Nataša Tramišak predstavila je višegodišnji financijski okvir (2021-2027), ministar Davor Filipović mjere za ublažavanje energetske krize, a o mjerama pomoći u poljoprivredi i ribarstvu govorila je ministrica Marija Vučković.

Uoči sastanka premijer Plenković je predsjednik Vlade Andrej Plenković je u Slunju posjetio tvrtku VJ-eko u Donjem Taborištu, tvrtke kćeri DOK-ING, specijalizirane za proizvodnju strojeva za razminiranje i za rudnike.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

MAŠKOVIĆA HAN Održana svečanost uručenja Michelin priznanja za 2022. najboljim hrvatskim restoranima

Objavljeno

-

By

METRO, globalni partner Michelina za cijeli svijet, uručio je prestižne Michelin plakete hrvatskim restoranima koji su uvršteni u Michelinov vodič za 2022. godinu.

Stvarajući jedinstvene proizvode koji su osmišljeni i usavršeni zajedno s najboljim kuharima na svijetu, poput robnih marki Metro Chef i Metro Professional te prilagođavajući svoj asortiman i ponudu njihovih potreba, METRO kao vodeća međunarodna veleprodajna tvrtka već dugi niz godina usko surađuje s Michelin chefovima.

„Predanost hrvatskih restorana u kontinuiranom održavanju kvalitete ponude i trud koji se ulaže u kreiranje gastronomske ponude, a time i u jačanje turizma i prepoznatljivost hrvatske gastronomije, neosporan su element visoke kvalitete koju potvrđuje novi Michelinov vodič. Naša namjera je da budemo preferirani partner HoReCa sektoru te da pritom dodatno proširimo suradnju s lokalnim proizvođačima i da na taj način implementiramo lokalne sastojake na jelovnike vrhunskih restorana.“, izjavio je prilikom dodjele Imre Horváth, predsjednik Uprave METRO- a Hrvatska.

Svečanost je održana na prostoru Maškovića Hana, spomenika nulte kategorije, koji je ujedno i europska najzapadnija građevina islamske arhitekture. Autohtoni srednjovjekovni doživljaj uz dašak Orijenta kojeg pruža autentičnost, mističnost i ljepota Maškovića Hana, poslužio je kao glavni motiv u kreiranju same svečanosti. Povijesna tradicija isprepletena modernim elementima odisala je u svakom kutku ovog prostora dajući večeri jedinstveni izričaj, a čije je uređenje osmislio i uredio Boris Ružić.

S obzirom da vrhunska gastronomija pridonosi nezaboravnom doživljaju destinacije, značaj Michelin priznanja prepoznaje i Hrvatska turistička zajednica, jedan od partnera samog događanja.

„Čestitam svim restoranima koji su zadržali svoje zvjezdice, odnosno njihovim vlasnicima, chefovima i vrijednim timovima. Hrvatska od ove godine ima 84 restorana koja nose neku od prestižnih oznaka MICHELINA, 6 više nego lani. Izabrani restorani ušli su u ekskluzivni krug najboljih restorana svijeta i Hrvatska turistička zajednica, kao nacionalni partner MICHELINA, iznimno je ponosna na vas. MICHELINOVE oznake daju odlične promotivne potencijale koje će vjerujem destinacije već u ovoj turističkoj godini znati valorizirati i dodatno u budućnosti iskoristiti. Ulazimo u samu špicu turističke sezone te je pred nama dio godine kada u hrvatskim destinacijama u prosijeku boravi preko milijun gostiju dnevno i stoga s ponosom istaknite svoje plakete, svoje zvjezdice i oznake“, izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić naglasivši kako će HTZ  i dalje provoditi brojne aktivnosti s ciljem pozicioniranja Hrvatske kao turističke destinacije bogate i raznolike gastronomske ponude.

Po odabiru Michelina, globalno najznačajnijeg i najpriznatijeg vodiča za restorane na gastronomskoj mapi od sada se nalaze ukupno 84 restorana koji nose neku od prestižnih MICHELINOVIH oznaka.

Poznato je da su svi dosadašnji nositelji najvišeg Michelinovog priznanja zadržali svoje zvjezdice. Riječ je o restoranima Pelegrini (Šibenik), 360º (Dubrovnik), Monte (Rovinj), Noel (Zagreb), Draga di Lovrana (Lovran), Boškinac (Novalja), LD Restaurant (Korčula), Nebo (Rijeka), Alfred Keller (Mali Lošinj) i Agli Amici (Rovinj).

Oznaku Michelin preporuke za 2022. godinu dobila su ukupno 62 restorana, pri čemu je na navedenu listu uvršteno 6 novih restorana: Taj Mahal (Dubrovnik), Johnson (Mošćenička Draga), Kinoteka (Split), Gallo (Zagreb), Nav (Zagreb), Il Ponte (Trogir).

Na listu dobitnika nagrade Bib Gourmand, koja se dodjeljuje za sjajan omjer cijene i kvalitete, uvršten i restoran Šug (Split) pa tako ovu oznaku u Hrvatskoj danas ima ukupno 12 restorana.

Hrvatska se može pohvaliti i s dva restorana s oznakom MICHELIN Green Star koju od sada uz
restoran Zinfandel’s (Zagreb) posjeduje i Konoba Mate (Korčula).

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

Svečano otvorenje 62. Glazbenih večeri u Sv. Donatu

Objavljeno

-

By

Večerašnje svečano otvorenje 62. Glazbenih večeri u Sv. Donatu donosi jedinstvenu, veliku i zahtjevnu produkciju – glazbeno-scensko djelo skladatelja Bruna Bjelinskog, Petar Pan.

U koprodukciji Koncertnog ureda Zadar i Kazališta lutaka Zadar, na Forumu pod otvorenim nebom prvi put u povijesti baletne umjetnosti u ovom dijelu svijeta doživjet ćemo balet adaptiran za lutkarski ansambl, uz sudjelovanje zadarskih glumaca, ali i polaznika plesnog odjela zadarske Glazbene škole Blagoja Berse, uz rekvizite koje su izradili učenici zadarske Škole primijenjene umjetnosti i dizajna.

Simfonijskim orkestrom HRT-a ravnat će skladateljev sin Alan Bjelinski, a scensku izvedbu režira Robert Bošković. Ovaj događaj za pamćenje održat će se u spomen na 30. godišnjicu smrti ne samo skladatelja Brune Bjelinskoga, već i doajena zadarskog lutkarstva, Branka Stojakovića.

Ulaz je slobodan, a Večeri možete podržati kupnjom bogatog festivalskog kataloga po cijeni od 30 kn. Za sve one koji ne stignu večeras na Forum u 21 sat, svečanost otvorenja već treću godinu zaredom prenosit će Hrvatska radiotelevizija (HTV3 i HR3).

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu