Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

OBJAVLJENA ANALIZA GOSPODARSKE KOMORE: Utjecaj koronavirusa na gospodarstvo Zadarske županije u 2020. godini

Objavljeno

-

Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Zadar objavila je danas analizu utjecaja koronavirusa na gospodarstvo Zadarske županije u 2020. godine.

U nastavku je u cijelosti prenosimo:

Struktura gospodarstva Zadarske županije takva je da ima veliku zastupljenost sektora koji su i inače u cijelom svijetu najviše pogođeni korona krizom. Uslužne djelatnosti i turizam s pratećim djelatnostima te djelatnosti prijevoza i industrija zabave, a to su najviše pogođeni sektori hrvatskog gospodarstva, čine više od četvrtine gospodarstva Zadarske županije.

Pored njih i sve ostale djelatnosti osjećaju posljedice najveće svjetske krize.

Brzom reakcijom Vlade RH na proljeće 2020. godine zaustavljeno je masovno otpuštanje radnika u tvrtkama i obrtima zahvaćenim lock down-om. Isto tako, suprotno crnim najavama, hrvatski turizam nije kolabirao, kroz ljetnu sezonu broj turista i noćenja dostigao je oko 60% prošlogodišnjeg prometa, više nego u svim konkurentskim mediteranskim zemljama. No gubici kod brojnih poduzetnika nisu se mogli izbjeći. Precizan utjecaj na cjelokupno gospodarstvo i na njegove pojedinačne dijelove znat ćemo tek po objavi godišnjih financijskih izvještaja za 2020. godinu. Zasad se možemo koristiti dostupnim podacima, a to su:

podaci o zaposlenosti i nezaposlenosti,

podaci o broju i vrijednostima fiskaliziranih računa,

podaci o broju otvorenih i zatvorenih tvrtki,

podaci o poslovanju u prvih devet mjeseci 2020. (izvješća sa Zagrebačke burze i anketiranje gospodarstvenika).

Izdvojit ćemo najvažnija saznanja:

izvansezonska zaposlenost u Zadarskoj županiji u 2020. bila je veća nego 2019., a takav trend se nastavlja i u siječnju 2021. godine,

ukupan iznos fiskaliziranih računa za 25,8% bio je manji nego 2019. godine,

pad fizičkog obujma turističkog prometa bio je blaži od državnog prosjeka (51,4 % manji dolazak gostiju i 34,9% manji broj noćenja nego u prethodnoj godini),

broj novootvorenih poduzeća na području Zadarske županije bio je za 36,4% veći nego u 2019. godini,

anketa provedena među gospodarstvenicima ukazuje na blagi optimizam prema očekivanim rezultatima u 2021. godini.

Broj zaposlenih samo u gospodarstvu Zadarske županije bit će poznat tek po objavi GFI-ja, i to: broj zaposlenih na kraju godine i broj zaposlenih izračunat kao prosjek na temelju sati rada. Taj prosječni broj zaposlenih bitan je kod analize gospodarstva s velikim sezonskim fluktuacijama zaposlenika i obično je veći od stanja zaposlenosti na dan 31. prosinca. Razlog za to logičan – sezonski zaposlenici povećavaju godišnji prosjek, a nisu evidentirani (ni zaposleni) na kraju godine. Od 2013. godine broj zaposlenih stalno raste, prosječan broj od 27.197 u 2019. godini za 7,3% veći je nego prethodne godine. Međutim, broj zaposlenih na zadnji dan 2019. poslovne godinu još je veći (28.002), dakle broj novozaposlenih u zadnjim mjesecima 2019. veći je od broja otpuštenih sezonskih radnika, što svjedoči o propulzivnosti i onih gospodarskih grana koje nisu vezane uz sezonski turizam. Najviše se to odnosi na
izvozno orijentiranu prerađivačku industriju i sektor građevinarstva, za koje vjerujemo da su i u trenutnoj korona krizi većinom uspjeli održati pozitivno poslovanje.

Broj ukupno zaposlenih puno lakše je pratiti, jer Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje daje mjesečne objave stanja zaposlenosti svojih osiguranika. Na grafikonu pratimo ukupan broj zaposlenih po mjesecima. Uz karakterističan „trbuh“ vezan uz sezonsko zapošljavanje u ljetnim mjesecima, vidljiv je stalan rast broja zaposlenih od 2015. do 2019. godine. U počecima koronakrize u ožujku 2020. smanjuje se broj zaposlenih (crvena krivulja), a otpuštanja se zaustavljaju mjerama Vlade. Sezonsko zapošljavanje podiže krivulju u ljetnim mjesecima i održava je negdje između razina zaposlenosti u 2017. i 2018. godini. Na kraju godine broj ukupno zaposlenih prestigao je razinu iz 2019. godine (82 više zaposlenih).

Dakle, i na početku godine (prije pojave koronavirusa, kao i na isteku godine, imamo veću zaposlenost nego u istim razdobljima prethodne godine. Trend je nastavljen i u siječnju 2021. godine (81 više zaposlen). Grafikon s podacima o broju registriranih nezaposlenih osoba kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje daje zrcalnu sliku, s tom razlikom da broj nezaposlenih na kraju godine nije uspio pasti ispod razine s kraja 2019. godine.

Za očekivati je povećanje zaposlenosti u 2021. godini. Razloga za optimizam je više: očekivana procijepljenost i suzbijanje epidemije COVID-a i s time povezana turistička mobilnost; velik intenzitet građevinskih radova zbog tragičnih potresa u Zagrebu i na Banovini, ali i novih investicija u turizmu i infrastrukturi; možda čak i pojave prvih digitalnih nomada, kojima je naše zakonodavstvo omogućilo porezne povlastice.

Iako se većina prihoda gospodarstva ostvaruje bezgotovinskom naplatom računa, fiskalizirani računi također su dobar pokazatelj rasta ili pada poslovanja pojedinih branši ili poduzetništva u cjelini. Širok je spektar obveznika fiskalizacije, bilo pravnih bilo fizičkih osoba i iz tih podataka stiče se dobar uvid u maloprodajni promet na odrađenom području.

U 2020. godini na području Zadarske županije fiskalizirano je 54,1 milijuna računa ukupnog iznosa 3,57 milijardi kuna, značajno manje nego u prethodnoj godini. Iznos fiskalizacije bio je na 74,2% fiskaliziranog iznosa iz 2019. godine. Pad ovog segmenta financijskog prometa dogodio se u svim područjima djelatnosti, a promjene nisu bile iste u svim sektorima. Najveći relativni pad prometa imala su područja djelatnosti Prijevoza i skladištenja, zatim Administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti, pa Umjetnost, zabava i rekreacija i Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Ovaj zadnji sektor ustvari je najveći gubitnik kad se gleda pad prometa u apsolutnim brojkama, što je zorno prikazano na slijedećem grafikonu.

Zadarsku županiju u 2019. godini posjetilo je ukupno 2 milijuna turista, koji su ostvarili 15 milijuna noćenja, nastavljajući trend godišnjeg rasta od 4-5%. U 2020. godini došlo je do značajnog smanjenja turističkog prometa: prijavljeno je 980.785 dolazaka (51,3% manje) i 9,85 milijuna noćenja (34,9% manje nego 2019. godine). Na razini cijele države smanjenje je bili znatno intenzivnije: posjetilo nas je 62,5% manje turista, koji su ostvarili 50,0% manje noćenja nego u prethodnoj godini.

Odnos broja otvorenih i zatvorenih tvrtki na području pojedinog trgovačkog suda mogu biti indikator konjunkture gospodarstva područja koje taj trgovački sud pokriva. Na Trgovačkom sudu u Zadru osnivaju se i brišu tvrtke sa sjedištem na području Zadarske županije. U 2019. godini osnovano ih je 407, a u 2020. njih 555. Istovremeno, brisano je 236 poduzeća u 2019., a 229 u 2020. godini. Očito je da koronakriza nije pokolebala nove poduzetnike, očekuju njezin kraj i konsolidaciju gospodarstva.

Za kraj analize pokušali smo doći do konkretnih podataka o poslovanju gospodarstva u 2020. godini, osobito u drugom i trećem tromjesečju. Obveze predaje FINA-i trokvartalnih izvješća o poslovanju odavno nema, obvezu imaju samo tvrtke izlistane na Zagrebačkoj burzi, njih tek nekoliko iz Zadarske županije i to vodećih tvrtki iz turističke i brodarske branše. Stanje u ostalim značajnim područjima djelatnosti provjerili smo osobnim intervjuima s vodećim ljudima zadarskog gospodarstva.

Dvije velike tvrtke iz sektora turizma zajedno su do kraja 3. tromjesečja imale 233 mil. kuna ukupnih prihoda ili 52,2% prihoda ostvarenih u prva tri tromjesečja 2019. godine. Bruto dobit za to razdoblje bila im je, opet zajedno, 35,0 mil. kuna ili tek 21,2% prošlogodišnje bruto dobiti u tom razdoblju. Pritom je dobit samo u trećem, za ovu djelatnost najvažnijem tromjesečju, bila na razini 44,9% dobiti ostvarenu u istom tromjesečju 2019. godine. Pad prihoda za skoro polovicu ove dvije reprezentativne tvrtke, u suglasju je sa ukupnim fizičkim obujmom turističkog prometa u Hrvatskoj, odnosno u Zadarskoj županiji. Dobit, iako znatno manja nego prethodnih godina, ovdje je ipak ostvarena. Za financijske rezultate na godišnjoj razini morat ćemo pričekati službene objave FINA-e po predaji GFI-ja, no izgledno je da će dobit cijele branše biti na nižoj razini od ove, ako je uopće bude.

Naš brodar, predstavnik područja djelatnosti Promet i skladištenje, imao je u prva tri tromjesečja 190,0 mil. kuna ukupnih prihoda ili 93,8% prihoda iz istog razdoblja prethodne godine. Zahvaljujući uštedama na rashodovnoj strani, ostvarena je dobit od 30,8 mil. kuna, za 75,5% viša od dobiti iskazane u istom razdoblju prošle godine. Zbog strukturnih poremećaja na brodarskom tržištu, očekuju se dugoročne posljedice i slabije poslovanje u 2021. godini. Cijela branša Prijevoza i skladištenja sigurno neće imati ovakav uspjeh niti u 2020. godini, osobito cestovni prijevoz za kojeg je izvjesno iskazivanje gubitaka u predstojećim završnim računima.

Sektor marikulture imao je povećanu proizvodnju, na uzgajivači tune očekuju osjetan pad cijene uzrokovan koronakrizom na japanskom tržištu. Njihova očekivanja u 2021. godini su podijeljena, jedni očekuju pad cijena, dok drugi vjeruju u postupni oporavak tržišta.

Trgovina bilježi osjetni pad prometa, uzrokovan izostankom pune turističke sezone i pesimizmom domaćih potrošača. Potpuni oporavak moguć je tek s normalizacijom turističkog prometa, odnosno narudžbama turističke industrije.

Velika većina anketiranih pozdravlja mjere Vlade RH za očuvanje radnih mjesta i očekuje njihovu provedbu do kraja krize.

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comment

  1. Nikola

    17. veljače 2021. at 18:03

    Tragikomična je ova duga, nepotrebna i besmislena pisanija o gospodarstvu ZD županije. Umjesto da su uhljebljeni zaposlenici svojim aktivnostima pokušali pomoći gospodarstvu, što bi trebao biti njihov cilj i svrha, prepisuju i maloj djeci poznate podatke o padu gospodarske aktivnosti. Junaci našeg doba.

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

Gradonačelnik Erlić na Ižu – s predstavnicima Mjesnih odbora obišao otok

Objavljeno

-

By

Gradonačelnik Erlić iskoristio je priliku boravka na Ižu da popriča s predstavnicima Mjesnih odbora, Josephom Markom Orovićem, predsjednikom MO Mali Iž, Sinišom Kulišićem, predsjednikom MO Veli Iž i Davorom Marelićem, predsjednikom MO Mali Iž – Porovac. 

Razgovaralo se o životu na otocima zimi i svakodnevnim komunalnim problemima, uređenju mjesnih prometnica i regulaciji prometa u mjesnim središtima tijekom turističke sezone te uređenju obalnog zida i gata na Malom Ižu.  

– Mjesni odbori ovome i služe, da nam apostrofiraju probleme mještana, a mi smo tu da ih slušamo i da kao Grad pokušavamo rješavati probleme. U sljedećoj godini ulažemo u ambulante na Ižu, školu na Velom Ižu i mjesna groblja na Velom i Malom Ižu – kazao je gradonačelnik Erlić te dodao da su u proračunu za 2026. za ulaganje u otoke osigurana sredstva, i to više od tri milijuna eura. 

Zahvalio se i nezavisnom gradskom vijećniku Denisu Bariću koji je sudjelovao u razgovorima uoči donošenja proračuna za iduću godinu. 

Nakon što su božićne jelke, zajedno sa stalcima i lampicama, dostavljene su na Molat, Brgulje, Zapuntel, Ist, Olib, Silbu i Premudu, jelke su stigle i na Veli Iž, Mali Iž i Porovac. Malu i Velu Ravu. Dvanaest božićnih jelki Grad Zadar kupio je za dvanaest Mjesnih odbora na zadarskim otocima. 

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) NACIONALNE MANJINE U DANIMA ADVENTA / Slovenska Lipa proslavila obljetnicu i monografiju o djelovanju u Zadru

Objavljeno

-

By

Slovenci u Zadru i prijatelji Slovenije svečano i sadržajno su obilježili dane Adventa i božićne blagdane. Proslavili su 20-tu obljetnicu djelovanja Slovenskog kulturnog društva Lipa Zadar. Tim povodom predstavljena je i istoimena monografija, autorica dr. Barbare Riman i dr. Kristine Riman.  Riječ je o znanstvenoj monografiji u kojoj se na 250 stranica analitički i dokumentarno prikazuje nastanak, razvoj i suvremeno djelovanje Društva, smještajući ga  u širi kontekst slovenskih udruga  na prostoru Republike Hrvatske.

-Ovo je vrijedna knjiga, rekla je Katarina Kliner, konzulica Slovenskog veleposlanstva u Zagrebu. Osim na svečanosti predstavljanja monografije konzulica je obavila i  savjetovanje sa članovima Društva.

O monografiji, koja je nastala u okviru rada Instituta za narodnostna pitanja, uz spomenute autorice, govorila  je  i Darja Jusup, ustanoviteljica i predsjednica Lipe.  Ona je podsjetila kako je prije 20 godina osnovana SKD LIpa Zadar.

– U početku nas je bilo 5, a danas Društvo broji  95 aktivnih članova. U sklopu brojnih  aktivnosti  ovo nam je  279 događaj, rekla je gospođa Jusup, dugogodišnja predsjednica Lipe koja je ujedno i urednica  monografije.

 Društvo je od početka posebnu pozornost posvetilo kulturno-umjetničkom stvaralaštvu. Održano je 18 likovnih kolonija, objavljeno pet knjiga proze i poezije Andreje Malte i Marije Ivoš članica Lipe. Najnoviji uradak je dvojezična slikovnica  U Čudesnoj šumi /V čarobnem gozdu dvojca Vesne Bilić i Evelin Dorkin-Gregov. Svake godine redovito se obilježava Prešernov dan, najveći slovenski kulturni praznik. Sudjeluju umjetnici iz slovenskih društava Hrvatske i Slovenije.  U Zadru se svake godine obilježava  Dan kulturne raznolikosti. – To je događaj na kojemu, uz slovensku, nastupaju  i ostale  manjine sa zadarskog područja, podsjetila je Darja Jusup nazočne u restoranu Galija  na svečanosti obilježavanja 20-te  obljetnice SKD Lipa. Među brojnim uzvanicima bili su i Cveto Šušmel iz SKD Triglav Split, Mirjana Majić iz MKD Biljana Zadar, te Arta Dodaj, predstavnica albanske manjine.

Od brojnih aktivnosti posebno je priljubljena Škola u prirodi. Radi se u o edukativnim izletima i upoznavanju  zanimljivih destinacija. Društvo redovito obilježava Dan žena i Dan ljudskih prava. Veliki interes vlada i za  Dopunsku školu slovenskog jezika  koje za sve uzraste vodi nastavnica Tanja Bajlo, koji su se ovom prigodom predstavili sa recitacijama dječje i odrasle skupine.

O svemu tome znanstveno, analitički i kronološki piše u bogato ilustriranoj monografiji promoviranoj u sklopu obilježavanja 20-te obljetnice  Slovenskog kulturnog društva Lipa. Autorice Riman posebno naglašavaju kako je  jezik temeljni nositelj identiteta i kulturne opstojnosti, a upravo je  SKD Lipa Zadar primjer uspješnog očuvanja  modela očuvanja  jezika kroz umjetnost, edukaciju i društveni angažman.

Sve to potvrđuje i dr. Ines Cvitković Kalanjaš. U svojoj recenziji ona ističe: ”Da su autorice uspješno pokazale da je Slovensko kulturno društvo Lipa Zadar više od kulturnog društva te da je vodstvo skupa sa članovima pronašlo model trajnog djelovanja manjinske skupnosti, koji preko entuzijazma svojih članova potvrđuje značaj kulture kao sredstva za očuvanje identiteta.

Iz recenzije dr. Jasminke Brala Mudrovčić izdvajamo ocijenu da rukopis predstavlja temeljnu ulogu jezika i književnosti pri očuvanju identitete. Znanstvena monografija pokazuje da je jezik prostor sječanja i prostor budućnosti te da se kulturna vrijednost neke skupnosti mjeri upravo sa mogućnošću da se prepozna u jeziku.

Svečanosti 20. Objetnice i predstavljanja monografije nazočile su i zadarska pročelnica gospođa Mirjana Zubčić i Anita Gržan Martinović, pročelnica za međunarodne odnose Grada, čestitale su obljetnicu društva i uvjerene da će se dobra suradnja nastaviti.

Zanimljiv doprinos predstavljanju monografije Slovenskog kulturnog drruštva Lipa Zadar, dao je zadarski kroničar i publicist Ferdinand Perinović. Podsjetio je kako su, prije 80 godina, nakon oslobođenja Zadra,  slovenski građevinari, liječnici i umjetnici prvi došli pomoći tamošnjim ljudima  u razrušenom gradu.

Tradicija i suradnja se nastavljaju što potvrđuje i sadržaj monografije koja donosi i analitički prikaz uloge društva u suvremenom kontekstu djelovanja  slovenskih udruga u Hrvatskoj ističući njegovu otvorenost prema lokalnoj zajednici, trajnu suradnju s kulturnim institucijama te doprinos promicanju međukulturalnog dijaloga.

Darja Jusup

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) “IZGUBILI SMO IZ VIDOKRUGA ČOVJEKA, SOLIDARNOST I HUMANIZAM” / U Kneževoj održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka” 

Objavljeno

-

By

U Kneževoj palači sinoć je održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka: Čovjek je čovjeku lijek – mentalno zdravlje kroz prizmu medicine usmjerene prema osobi”. Cilj okruglog stola bio je otvoriti dijalog između struke, Crkve i lokalne zajednice o aktualnim izazovima mentalnog zdravlja, s posebnim naglaskom na treću životnu dob i mlade, te potaknuti stvaranje konkretnih i primjenjivih rješenja za Grad Zadar i Zadarsku županiju.

 Tom je prigodom predstavljena i najnovija knjiga voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek”, uglednog hrvatskog psihijatra i sveučilišnog profesora Veljka Đorđevića, roman „Pietrov san”, koji govori o odrastanju ostavljenog dječaka.

 U pozdravnoj riječi pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac prenio je pozdrave gradonačelnika Šime Erlića te zahvalio Edukacijskom centru, njegovu voditelju prof. Đorđeviću i Sveučilištu u Zadru na uspostavljenoj suradnji.

 – Profesor je poznat po skrbi za branitelje i starije osobe. Upravo je ta populacija danas na marginama, ne može očuvati bogatstvo koje je stekla i često ima osjećaj da sve to nestaje. Naša je uloga to sačuvati, prvenstveno osobu kroz njezin karakter, koji uvijek ostaje, te kroz činove ljubavi koje je činila tijekom života. Mora im se omogućiti da to mogu prenijeti i pokazati da njihov život nije bio prazna ploča, nego ispunjen nečim veličanstvenim – rekao je Klanac.

 Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” profesor Veljko Đorđević i njegova zamjenica, voditeljica Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor, predstavili su aktivnosti Centra i njegovu svrhu, koja se ogleda u skrbi za starije osobe.

 – Suosjećanje i empatija ključne su vještine koje moramo učiti od starije generacije. Duhovna dimenzija dosad je bila premalo istaknuta, a upravo ona daje nadu i podsjeća nas na dostojanstvo svake osobe. Vjerujem da ćemo kroz zajednički rad povezati struku, humanost, duhovnost i zajednicu te biti poticaj drugima, ali i sami pokretači promjena – istaknula je doc. dr. sc. Duka Glavor.

 Đorđević je rekao kako smo u 21. stoljeću, koje je proglašeno stoljećem uma, ali se čini da u njemu nedostaje zdravog razuma.

 – Izgubili smo iz vidokruga čovjeka, solidarnost i humanizam. Kada vidimo što se sve događa u svijetu, čini se da i pri dobrom vidu ostajemo slijepi. Ideja da Europski edukacijski centar medicine usmjerene prema osobi započne sa skrbi za starije osobe nije revolucionarna, ali je za Hrvatsku iznimno važna jer smo se udaljili jedni od drugih. Nema međugeneracijskog života, materijalno prevladava nad humanističkim, kao da smo zaboravili da su ljudi temelj svake civilizacije. Hrvatska je napravila iskorak s dnevnim bolnicama, patronažnim sestrama i gerontodomaćicama, ali to još nije dovoljno. Potrebno je u cijeloj populaciji, od osnovnih škola do sveučilišta, razvijati model volontiranja i darivanja vlastitog vremena onima kojima je pomoć potrebna. Moramo pokrenuti cijelo društvo da se okrenemo jedni drugima – to je jedini zalog bolje budućnosti u Hrvatskoj – rekao je Đorđević.

Prigodno je predstavljena i njegova knjiga „Pietrov san”, u kojoj se govori o dječaku ostavljenom ispred katedrale, kojega prihvaća časna sestra i odgaja ga kroz boravak u domovima, uz ključno pitanje može li se osoba izdignuti iz takvih životnih okolnosti i postati liječnik. Predstavljanje knjige moderirao je voditelj Odjela za demencije, psihijatriju starije životne dobi i palijativnu skrb duševnih bolesnika pri Psihijatrijskoj bolnici Ugljan dr. Vitomir Višić.

Nakon toga uslijedio je okrugli stol na kojem su sudjelovali ravnatelj Doma zdravlja Zadarske županije Marko Kolega, dr. Višić, pročelnik Klanac, doc. dr. sc. Duka Glavor, predstojnik Povjerenstva Zadarske nadbiskupije za pastoral bolesnih, starih i nemoćnih don Valter Kotlar, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Zadar dr. Alan Medić, Cristian Vuger iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, ravnateljica Doma za odrasle osobe „Sveti Frane” Vesna Dujić, pročelnik UO-a za hrvatske branitelje, udruge, demografiju i socijalnu politiku Zadarske županije Josip Vidov te koordinatorica za palijativnu skrb u Općoj bolnici Zadar Svjetlana Baterl.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu