Hrvatska
Nizozemski veterani iz Srebrenice dobit će po 5000 eura naknade

Nizozemski vojnici koji su kao dio mirovnih snaga UN-a bili raspoređeni u Srebrenici u ljeto 1995., kada su tamo srpske snage počinile genocid nad Bošnjacima, dobit će od svoje države po pet tisuća eura naknade za pretrpljene traume i priliku da još jednom posjete to područje.
Takvu odluku donijela je nizozemska ministrica obrane Ank Bijleveld-Schouten, a na temelju preporuka posebnog povjerenstva koje je imalo zadaću provjeriti stanje u kojemu se danas nalaze bivši pripadnici postrojbe poznate pod nazivom Duthcbat III, čija je zadaća u srpnju 1995. godine bila čuvati Srebrenicu kao zonu pod zaštitom Ujedinjenih naroda.
Odluka je od srijede dostupna na mrežnoj stranici nizozemskog ministarstva obrane. Naknada od po pet tisuća eura je neoporeziva, a u priopćenju se ističe da je ona simbolično priznanje svih poteškoća s kojima su se nizozemski vojnici suočili u Srebrenici u ljeto 1995. godine, ali i svega što je nakon toga uslijedilo kada su bili “izloženi kritici i nepravednoj negativnoj medijskoj pozornosti”.
Bivšim pripadnicima UNPROFOR-a koji to žele nizozemsko će ministarstvo od 2022. omogućiti zajedničke odlaske u Srebrenicu kako bi tamo još jednom vidjeli mjesto na kojemu su počinjeni masovni zločini te o tome razgovarali s mještanima.
Nizozemski vojnici iz sastava UNPROFOR-a na područje zaštićene zone Srebrenica raspoređeni su 1994., zamijenivši Kanađane koji su tu enklavu štititli od 1993., kada je ona i proglašena zonom pod zaštitom UN-a.
Srpske su snage od početka 1995. godine neprekidno vršile pritisak na Nizozemce ometajući rotaciju vojnika i ograničavajući im opskrbu. Malobrojni i slabo opremljeni Nizozemci u srpnju 1995. suočili su se s velikom ofenzivom vojske i policije bosanskih Srba. Ostali su bez očekivanih pojačanja i zračne potpore te su se 11. srpnja praktično predali.
Nakon toga uslijedio je najveći ratni zločin u Europi nakon 2. svjetskog rata, masakr u kojemu je ubijeno više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka, dok je preostalo bošnjačko stanovništvo protjerano.
Te su masovne likvidacije zarobljenika pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) okvalificirane kao zločin genocida, zbog kojega su na doživotne kazne zatvora osuđeni ratni politički i vojni lider bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić.
Vrhovni sud Nizozemske je 2019. donio presudu po kojoj je ta država odgovorna za smrt 350 Bošnjaka koji su se u vrijeme pada srebreničke enklave zatekli u bazi Dutchbat-a u Potočarima, no ne i za ostale žrtve pokolja kojega su počinile srpske snage.
Odlukom Europskog parlamenta iz 2009. godine 11. srpnja proglašen je europskim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.
Hrvatska
PROGNOZA / Pljuskovi će biti češći, ponegdje uz grmljavinu, u najvišem gorju moguć snijeg
Umjereno do pretežno oblačno je u većem dijelu zemlje, ima i kiše duž Jadrana i uz Jadran, mjestimice i u Posavini.
U nastavku četvrtka kiše i pljuskova bit će većinom duž Jadrana i uz Jadran, no poslijepodne i drugdje u unutrašnjosti. Moguća je i grmljavina! U najvišem gorju može pasti malo snijega.
Petak će rijetka biti oborina, uglavnom u unutrašnjosti može pasti malo kiše ili kakav lokalni pljusak. Na Jadranu će biti pretežno sunčano i suho.
Za vikend će se nastaviti nestabilne prilike. U subotu će kiša i pljuskovi biti češća pojava duž Jadrana i uz Jadran, poslijepodne moguće i u središnjoj i zapadnoj unutrašnjosti. U nedjelju će kiša i pljuskova biti većinom duž Jadrana i uz Jadran.
Novi tjedan ne donosi stabilizaciju, česti će biti kiša i pljuskovi, a kako će se temperature malo sniziti, u najvišem gorju može pasti malo snijega. Čini se da će i nadolazeći tjedan biti u znaku nestabilnog vremena.
Hrvatska
PROGNOZA / Kiša će biti česta pojava, evo koji dan donosi najviše sunca
Sunčano je počeo dan u većini Hrvatske, oblačnije je na sjevernom Jadranu, u Gorskom kotaru i Lici, gdje mjestimice ima i kiše.
Kolnici su mjestimice mokri i skliski, vozače se stoga pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Također, smanjena je vidljivost zbog magle na cestama u unutrašnjosti.
U nastavku srijede treba računati na kišu i pljuskove, na sjevernom Jadranu, u Gorskoj Hrvatskoj, na sjeverozapadu i u središnjim predjelima, dok će na jugu i istoku uglavnom ostati suho.
Četvrtak donosi promjenjive prilike, češću oborinu, kišu i pljuskove, osobito poslijepodne, u unutrašnjosti, ali i duž Jadrana. Na krajnjem jugu uglavnom će ostati suho.
U petak će ipak biti rjeđa oborina, iako se ne može posve isključiti, osobito u kopnenim krajevima gdje će biti razvoja naoblake. No bit će i pregršt sunčanih sati, najviše ipak duž Jadrana. Temperatura zraka i dalje iznadprosječno visoka, osobito danju.
Za vikend će ostati nestabilno. U subotu su mogući kiša i pljuskovi lokalno duž Jadrana, uz Jadran, na zapadu unutrašnjosti, u nedjelju izglednije na sjevernom Jadranu i u kopnenim krajevima.
Hrvatska
Uskoro pomičemo sat. Zašto nam to tako teško pada
Zabilježite nedjelju, 29. ožujka 2026. U noći između subote i nedjelje, točno u 2 sata nakon ponoći, kazaljke se pomiču na 3 sata. U tom trenutku jedan sat vašeg vikenda – nestaje.
Ako se pitate u kojem se smjeru pomiče sat, pravilo je jednostavno: u proljeće kazaljke uvijek idu unaprijed. Drugim riječima, simbolično ulazimo u ljeto i duže dane. Većina pametnih telefona i satova automatski će se prilagoditi novom vremenu.
Zašto nam ta promjena tako teško pada
Možda djeluje čudno da samo jedan sat radi toliki problem, ali naše tijelo nije programirano za nagle vremenske promjene. U osnovi svega je cirkadijalni ritam, unutarnji biološki sat koji regulira kada smo budni, kada nam se spava i kako funkcioniraju brojni procesi u organizmu, piše Nova.rs.
Znanstvenici ovu pojavu nazivaju društveni jet-leg. To znači da se naš unutarnji sat odjednom nađe u raskoraku sa stvarnim vremenom. Zbog toga mnogi ljudi ponedjeljak nakon pomicanja sata dočekaju umorniji nego obično, sa osjećanjem pospanosti, manjom koncentracijom i promijenjenim raspoloženjem.
Zašto uopće pomičemo sat
Ideja o pomicanju sata potiče još iz vremena Prvog svjetskog rata. Njemačka je među prvima uvela ljetnje računanje vremena kako bi se uštedela energija i smanjila potrošnja ugljena.
Danas, međutim, mnogi smatraju da pomicanje sata donosi više neugodnosti nego koristi, jer u suvremenom svijetu energetske uštede nisu velike, dok se ljudi sve češće žale na poremećaj sna i dnevne rutine.
Kako lakše prebroditi promjenu vremena
Ipak, postoji nekoliko jednostavnih trikova koji mogu pomoći da se organizam lakše prilagodi novom ritmu.
Postepeno pomaknite odlazak na spavanje
Nemojte čekati subotu uvečer. Već u četvrtak i petak pokušajte leći petnaestak ili dvadeset minuta ranije nego obično. Tako će tijelo lakše prihvatiti promjenu.
Iskoristite prirodnu svjetlost
Odmah u nedjelju ujutro pustite dnevnu svjetlost u sobu. Sunčeva svjetlost pomaže organizmu da se brže prilagodi novom ritmu.
Prvo voda, pa kava
Nakon buđenja popijte čašu vode, po mogućnosti mlake, s limunom.
Hidratacija pomaže organizmu da se razbudi i lakše započne dan.
Nedelju iskoristite za odmor
Dan kada se pomiče sat nije idealan za naporne obaveze.
Pokušajte nedjelju provsti što mirnije, bez pretjeranog stresa i obaveza.
Dobra strana promjene vremena
Iako gubimo jedan sat sna, pomicanje sata donosi i veliku prednost – duže dane i više svjetla u večernjim satima, piše Nova.rs.
To znači da ćemo nakon posla imati više vremena za šetnju, druženje, boravak vani i uživanje u proljetnom vremenu. Sunce će zalaziti kasnije, a večeri će biti toplije i prijatnije.
Zato mnogi, unatoč početnom umoru, jedva čekaju prelazak na ljetnje računanje vremena. Jer s njim stižu i duži dani, više energije i pravi osjećaj da je proljeće konačno stiglo.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeIMATE STARI NAMJEŠTAJ ILI MADRAC? EVO KAKO GA U ZADRU MOŽETE BESPLATNO ZBRINUTI
-
Hrvatska3 dana prijeHitan opoziv lijeka poznate kompanije, povlače se sve dostupne serije lijeka
-
magazin4 dana prijeTJEDNI HOROSKOP od 9.3. do 15.3. – Najsretniji znakovi će biti Ribe, Škorpion, Ovan
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeFOTOGALERIJA IZ ZNANSTVENE / Izložba koja svjedoči o posebnosti zadarskih Arbanasa i njihovoj važnosti za cijelu zajednicu






