Na današnjoj sjednici Vlade usvojena je odluka o načinu izvođenja nastave u osnovnim i srednjim školama, kao i na visokim učilištima, te obavljanju rada u ustanovama predškolskog odgoja i obrazovanja u uvjetima epidemije bolesti COVID-19, a najavljene su i nove mjere za gospodarstvo.

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs na sjednici je rekao da se dosadašnja odluka o izvođenju nastave, donesena 7. svibnja u vrijeme lockdowna, mora promijeniti jer su u izmijenjenoj situaciji pristupili izradi tri različita modela izvođenja nastave.

Model A je odvijanje nastave u školi, Model B je mješoviti oblik nastave (u školi i na daljinu), a Model C je nastava na daljinu.

– Model B je kombinirana varijanta u kojoj škole sukladno svojim mogućnostima i infrastrukturi mogu organizirati nastavu na način da one škole koje imaju samo jednu smjenu, a takvih je 60 posto, podijele učenike od 1. do 4. razreda ujutro, a od 5. do 8. razreda popodne, s čime se smanjuje broj učenika u samoj školi. Ostale škole, koje ne mogu osigurati propisanu distancu i nošenje maski, mogu izdvojiti učenike da je dio u školi, a dio online, rekao je Fuchs.

Cilj nam je, uz pridržavanje mjera higijene i distance, što više smanjiti koncentraciju đaka u školi, dodao je.

Model C primjenjuje se u slučaju da epidemiološka situacija bude takva da Vlada proglasi lockdown i on predviđa nastavu online, naveo je ministar dodavši kako je jednako tako i na visokom učilištima.

– Vlada naređuje da su sve visokoškolske ustanove dužne ispoštivati epidemiološke mjere, kao i svi ostali građani, ali su slobodne organizirati rad sukladno akademskoj slobodi, dodao je.

Plenković: Reagirali smo na vrijeme

Premijer Andrej Plenković uvodno je istaknuo važnost sigurnosti i očuvanja radnih mjesta i najavio nove mjere za gospodarstvo.

– Danas u Hrvatskoj imamo više od 1,5 milijun zaposlenih, otprilike 150.000 nezaposlenih, uspjeli smo održati poprilično solidnu turističku sezonu zajedničkim naporima, mislim da će se to osjetiti i u prihodima državnoga proračuna, da će se to u konačnici osjetiti i na efekte predvidljivoga i očekivanoga pada BDP-a, ali, čini se, u manjoj mjeri nego što su bile prognoze tijekom proljeća, i na tom tragu mi smo kao Vlada, pogotovo gospodarski dio resora, razmatrali što učiniti dalje i koje poruke ohrabrenja poslati našem gospodarstvu, našim poduzetnicima i zaposlenicima, rekao je Plenković.

Poručio je da je zadržana zaposlenost, očuvana likvidnost, da je ukupno isplaćeno 6,3 milijardi kuna.

– Spriječili smo značajnije povećanje broja nezaposlenih, rekao je premijer.

Plenković je između ostalog najavio nastavljanje mjere za skraćeno radno vrijeme, kao i produljenje mjera za mikropoduzetnike do 31. prosinca. Radi se o mjerama od 2000 kuna po radniku, a potpora uključuje i otpis pripadajućih doprinosa.

– Najbitnije je da se za one djelatnosti za koje smo znali da su ugrožene mjera od 4000 kuna nastavlja do 31. prosinca ove godine, rekao je premijer. To su djelatnosti iz područja prijevoza putnika, pružanja smještaja te pripreme i opsluživanja hrane i pića, putničkih agencija i organizatora putovanja, djelatnosti vezane za rekreaciju, kulturne, poslovne i sportske događaje ako su imali pad prometa veći od 60 posto.

– I ova potpora uključuje otpis pripadajućih doprinosa, dodao je. Istaknuo je da će ove mjere od 4000 kuna omogućiti i onim poduzetnicima ili djelatnostima koji budu zatvoreni odlukama lokalnog ili nacionalnog Stožera civilne zaštite.

Plenković je rekao da će sve ove mjere, za koje procjenjuju da će za četiri mjeseca koštati oko 800 milijuna kuna, financirati sredstvima državnog proračuna, no dio se kompenzira i namiruje sredstvima iz EU-fondova.

– Hrvatska je poduzela nacionalne mjere pravovremeno. Nismo čekali da se na razini EU usvoje pravni akti, instrumenti, iznađu sredstava pa da kasnije krenemo s implementacijom. Reagirali smo na vrijeme, zbog toga u ovakvoj krizi nismo osjetili veći porast nezaposlenosti i omogućili smo premoštavanje krize brojnim gospodarskim subjektima, poručio je.

Zakon o obnovi 11. rujna

Plenković je na početku sjednice komentirao zakon o obnovi Zagreba nakon potresa, o kojem se jučer raspravljalo u Saboru, rekavši kako čekaju da sagledaju cjelinu sugestija pojedinih zastupnika i klubova te da očekuju da se zakon usvoji 11. rujna.

Najavljujući davanje državnog jamstva za Uljanik rekao je da je to poruka Puli, Istri i radnicima brodogradilišta te najavio postupnu revitalizaciju aktivnosti brodogradnje u Puli. Jamstvo je dano i za izgradnju broda Nov. 101 čiju je gradnju ugovorilo društvo MKM Yachts d.o.o., Rijeka.

Beroš: Bolnički sustav funkcionira optimalno

Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je da bolnički sustav i dalje funkcionira u okviru mogućnosti na optimalan način te da se kontinuirano prilagođava nastalim okolnostima vezano za epidemiju.

Uslijed popunjenih kapaciteta Klinike za infektivne bolesti ‘Dr. Fran Mihaljević’ pacijente kojima je potrebna bolnička skrb prema planu se zaprima u KB-u Dubrava, gdje je od ranije ustrojen primarni respiratorno-intenzivistički centar.

– Važno je napomenuti da bolnice ulažu dodatne napore da i ostale pacijente, koji nisu oboljeli od Covida-19, adekvatno zbrinjavaju pridržavajući se svih mjera zaštite djelatnika bolnice i samih pacijenata, kazao je Beroš.

– Na 192. dan epidemije u Hrvatskoj zabilježeno je ukupno 11.094 pozitivnih osoba i 2634 trenutno oboljelih. U zadnja 24 sata zabilježeno je 369 novih slučajeva zaraze, 269 pacijenata je na bolničkom liječenju, od kojih je 15 na respiratoru. Jučer je na bolničko liječenje primljeno novih 33 bolesnika, kazao je Beroš.

Ukupno je testirano 179.838 osoba, a trenutno je 170 aktivnih zaraza među zdravstvenim djelatnicima, dok je u samoizolaciji njih 701. Od ukupnog broja aktivnih slučajeva 10 posto je hospitaliziran, u odnosu na broj hospitaliziranih 5,6 posto je na respiratoru, što je 0,57 posto od ukupnog broja aktivnih slučajeva, navodi Beroš.

Uoči početka nove školske godine pozvao je roditelje, bake, djedove, skrbnike, učitelje i profesore da s djecom redovito razgovaraju o važnosti pridržavanja epidemioloških mjera te da im o tome svjedoče vlastitim primjerom.

Potpredsjednik Vlade Davor Božinović rekao je da su u proteklom razdoblju izvršena 28.024 obilaska poslovnih subjekata, otvorenih javnih prostora i ugostiteljskih objekata i izdano 1442 upozorenja, što je povećanje u odnosu na prethodno razdoblje.

Voditelj nacionalnog Stožera civilne zaštite rekao je i da su putem županijskih centara u proteklom tjednu prijavljena 303 okupljanja s više od sto sudionika zbog čega je izdano 47 upozorenja.

Kako bi se rasteretile epidemiološke službe od 1. rujna ponovno je u funkciji broj 113 koji građani mogu zvati u slučaju sumnje na koronavirus te dobiti potrebne informacije.

Od zadnje sjednice Vlade Stožer je donio odluke o uvođenju nužnih epidemioloških mjera na prijedlog 11 županija koje se većinom odnose na ograničavanje broja osoba na svečanostima i proslavama, zabranu posjeta domovima za starije i drugim ustanovama socijalne skrbi, održavanja sportskih natjecanja bez gledatelja i obavezno korištenje maski u zatvorenim prostorima. Te mjere donesene su na prijedlog županijskih stožera Zadarske, Međimurske, Dubrovačko-neretvanske, Brodsko-posavske, Virovitičko-podravske, Šibensko-kninske, Varaždinske, Splitsko-dalmatinske, Koprivničko-križevačke, Požeško-slavonske i Sisačko-moslavačke županije.

Uz to, do 15. rujna odlukom je produžena privremena zabrana prelaska prekograničnih prijelaza RH za sve građane država koje nisu članice EU. U organizaciji Ravnateljstva civilne zaštite sutra se planira održavanje koordinativnog sastanka s načelnicima županijskih stožera civilne zaštite radi razmjene informacija o trenutačnoj epidemiološkoj situaciji, rekao je Božinović.

Naveo je da je Ravnateljstvo civilne zaštite osiguralo osam kontejnera za medicinske ustanove u Zagrebu, Vinkovcima, Novoj Gradišci i Gospiću te četiri šatora za potrebe KBC-a Split Firule i Opće bolnice u Šibeniku.

Vidović (SDP) odbio članstvo u Povjerenstvu za avione

Ministar obrane Mario Banožić predstavio je godišnje izvješće o obrani za 2019. poručivši da se pokazuje da Hrvatska vojska nije samo potrošač, već i generator razvoja i promotor hrvatskih proizvoda.

– Hrvatska vojska danas je jamac sigurnosti i stabilnosti Republike Hrvatske, rekao je Banožić.

Vlada je usvojila i Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o osnivanju Međuresornog povjerenstva za nabavu višenamjenskoga borbenog aviona. Naime, kako je objasnio Banožić, zbog određenih kadrovskih promjena predlaže se izmjena članova. Istaknuo je da su predložili da član bude i predsjednik saborskog Odbora za obranu Franko Vidović (SDP), ali on nije pristao.

– Usvajamo ovu odluku, ali bez onih koji su odbili biti u ovom povjerenstvu, rekao je premijer Plenković.