Vijesti

Koji su dugotrajni simptomi COVID-a 19?

Objavljeno

4 godine prije

24. kolovoza 2020.

Z NET

I dok se Hrvatska i svijet bore s pandemijom koronavirusa, a posljednjih dana u našoj zemlji padaju i rekordi po broju zaraženih, znanstvenici pokušavaju otkriti o toj bolesti što je moguće više. S druge pak strane, neki od onih koji su oboljeli, čak i nekoliko mjeseci poslije osjećaju posljedice. I nije riječ samo o starijim ili osobama slabijeg zdravstvenog stanja.

Hunter Medical Research Institute na svojim stranicama donosi članak, a koji prethodno objavljuje The Conversation, pod naslovom Koji su dugotrajni simptomi COVID-a 19?

Uz to, na društvenim mrežama formirane su grupe podrške onih koji osjećaju dugotrajne posljedice zaraze koronavirusom. Među članovima grupe mogu se pročitati brojna iskustva. Neki ih tek prenose, dok drugi traže i pokoju riječ utjehe. Članovi navode kako su osjetili i diskriminaciju jer su oboljeli od koronavirusa.

Upoznati smo s uobičajenim simptomima COVID-a 19: vrućica, suhi kašalj i umor. Neki ljudi također osjećaju bolove, grlobolju te gubitak okusa ili mirisa, navodi se u tekstu.

Pacijenti s blagom bolešću mogu očekivati poboljšanje nakon nekoliko tjedana. Ali postoje uvjerljivi dokazi da to nije uvijek tako. COVID-19 može ostaviti dugotrajne posljedice, ne samo onima koji su teže oboljeli ili starijima i slabima, piše u članku.

COVID-19 je, dodaju, bolest pluća. Koronavirus SARS-CoV-2 inficira stanice respiratornog trakta i može uzrokovati po život opasnu upalu pluća.

Međutim, stoji u tekstu, niz simptoma utječe na različite dijelova tijela. Aplikacija koju je razvio King’s College u Londonu bilježi dnevne simptome praćene na više od 4 milijuna bolesnika s COVID-om u Velikoj Britaniji, Švedskoj i Sjedinjenim Državama.

Pored detaljno opisanih simptoma vrućice, kašlja i gubitka mirisa ima i drugih učinaka. To uključuje umor, osip, glavobolju, bolove u trbuhu i proljev. Ljudi koji razvijaju teže oblike bolesti također prijavljuju zbunjenost, jake bolove u mišićima, kašalj i kratkoću daha.

Oko 20% zaraženih COVID-om 19 zahtijeva hospitalizaciju kako bi se liječila pneumonija, a mnogima je potreban pomoć kisik. U oko 5% slučajeva upala pluća postaje toliko ozbiljna da su bolesnici primljeni na intenzivnu njegu za podršku disanju, stoji u članku.

Čini se da ljudi s teškim oblikom COVID-a 19 pokazuju izmijenjen imunološki odgovor čak i u ranoj fazi bolesti. Imaju manje imunoloških stanica, koje ne uspijevaju učinkovito kontrolirati virus, pa umjesto toga trpe pretjeran upalni odgovor, poznat kao “oluja citokina”, obrazlaže se u tekstu.

Navodi se kako je to jedan od glavnih čimbenika koji bolest čine toliko ozbiljnom kod nekih pacijenata. Suzbijanje ovog pretjeranog odgovora imunosupresivom deksametazonom ostaje jedini tretman koji smanjuje stopu smrtnosti kod onih koji završe na kisiku ili intenzivnoj njezi.

Bolesnici s teškim oblikom koronavirusa opisuju daleko složeniji niz simptoma nego što je to kod upale pluća. To može uključivati upalu mozga (encefalitis), što uzrokuje zbunjenost i smanjenu svijest. Do 6% teških oboljelih može imati moždani udar, stoji u članku.

Patološke studije i obdukcije pacijenata koji su umrli od koronavirusa otkrivaju očekivane karakteristike teške upale pluća ili sindroma akutnog respiratornog distresa (ARDS), s velikom upalom i ožiljcima. ARDS se javlja kada postoji iznenadna i raširena upala u plućima, što rezultira kratkoćom daha i plavkastom kožom.

Uz to, nastavlja se u tekstu, čini se da virus izravno uzrokuje upalu malih kapilara ili krvnih žila, ne samo u plućima, već u više organa, što dovodi do stvaranja krvnih ugrušaka i oštećenja bubrega i srca.

Očekuje se da svatko s teškom bolešću trpi dugotrajne posljedice. Međutim, čini se da koronavirus ima trajne simptome čak i kod osoba s blažim oblicima bolesti, piše u članku.

Društvene mreže pune su priča preživjelih, čiji simptomi ne jenjavaju. Na Slack i Facebooku pojavile su se grupe za podršku, čiji su članovi tisuće ljudi. Neki imaju simptome i 60 dana nakon zaraze.

Jedan od najpoznatijih oboljelih je Paul Garner, specijalist za zarazne bolesti u Velikoj Britaniji, a radi u Liverpool School of Tropical Medicine. Zarazio se krajem ožujka i njegovi se simptomi još nisu prestali. U postu na blogu koji je objavio British Medical Journal opisuje kako ima “mutnu glavu”, uznemireni želudac, zujanje u ušima, trnce, ostaje bez daha, vrtoglavicu i artritis na rukama.

Ovi se simptomi smanjuju, ali su još uvijek prisutni. Kaže da je to duboko frustrirajuće. Mnogi počinju sumnjati u sebe. Njihovi se partneri pitaju je li riječ i psihološkim poteškoćama, dodaju.

Do sada je samo jedna recenzirana studija izvijestila o rezultatima dugoročnih simptoma infekcije COVID-om 19: jedna je skupina od 143 zaraženih iz Rima. Većina njih nije trebala hospitalizaciju, a svi su procijenjeni najmanje 60 dana nakon infekcije. Izvijestili su o pogoršanoj kvaliteti života u 44,1% slučajeva, uključujući simptome trajnog umora (53,1%), kratkoće daha (43,4%), bolove u zglobovima (27,3%) i bolove u prsima (21,7%).

Iako je naše iskustvo s koronavirusom tek počelo, dugoročni simptomi nakon ove teške virusne bolesti nisu novi fenomen. Gripa je dugo povezana s trajnim simptomima poput umora i bolova u mišićima, uključujući i nakon pandemije 1890 i 1918-19.

Prebolijevanje teške virusne pneumonije ili ARDS-a, posebno nakon intenzivne njege, ima dugotrajne posljedice. Neki bolesnici dugotrajno ostaju bez daha, te ih prati umor kao posljedica oštećenja pluća ili drugih komplikacija. Također mogu patiti od depresije (26–33%), anksioznosti (38–44%) ili post-traumatskog stresnog poremećaja (22–24%), navedeno je u tekstu.

Naše iskustvo s drugim koronavirusima trebalo nas je upozoriti na ove probleme. Prvi koronavirus SARS i respiratorni virus Bliskog Istoka (MERS) uzrokovali su tešku bolest u većem postotku u odnosu na oboljele od COVID-a 19, pri čemu je značajan broj oboljelih razvio ARDS i bila im je potrebna intenzivna njega.

Kanadski su istraživači pratili preživjele prve epidemije SARS-a u Torontu. Kod njih su otkriveni poremećaji spavanja, kronični umor, depresija i bolovi u mišićima. Trećina ih je morala promijeniti posao i stil života, a samo 14% nije imalo dugoročne simptome. Slično, u korejskoj skupini preživjelih MERS-a, 48% ih je i dalje osjećalo kronični umor i nakon 12 mjeseci.

Pandemija COVID-a 19 još je uvijek u ranoj fazi. Preživjeli ljudi s trajnim simptomima, očito nisu rijetkost i njihove simptome i probleme treba čuti, proučiti i razumjeti. To se pokušava postići kliničkim ispitivanjima u Velikoj Britaniji, Europi i SAD-u.

Kod mnogih aspekata COVID-a 19, moramo puno toga naučiti i ima još puno posla, zaključuju u članku

Povezane teme :

Up Next

Božinović ne isključuje nacionalne mjere za suzbijanje korone

Ne propustite

Upute za početak školske godine – nastava od nekoliko sati, distanca, higijena..

Nastavi čitati

Kliknite za komentar

Svijet

Svijet se priprema na odgovor Izraela: “Na rubu litice smo”

Objavljeno

4 tjedna prije

16. travnja 2024.

Pozivi na suzdržanost dolaze sa svih strana svijeta unatoč tome što je Izrael obećao odgovoriti na napad Irana.

Načelnik glavnog stožera izraelske vojske Herzi Halevi rekao je: “Ovo lansiranje tolikog broja projektila, krstarećih projektila i dronova, na izraelski teritorij imat će odgovor.”

Iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, bio je odmazda na smrtonosni izraelski napad na iranski konzulat u Damasku, Siriji, 1. travnja.

Izraelski ratni kabinet raspravljao je o nizu opcija na sastanku u ponedjeljak, s namjerom da se odgovori Iranu, ali bez izazivanja globalnog rata, izvijestio je jučer izraelski kanal 12.

“Na rubu smo litice i moramo se maknuti”, rekao je visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell za španjolski radio Onda Cero te dodao: “Moramo stati na kočnicu i ubaciti u rikverc.”

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i britanski ministar vanjskih poslova Lord Cameron uputili su slične apele. Washington i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres također su pozvali na suzdržanost.

Rusija se suzdržala od javnog kritiziranja svog saveznika Irana, ali je također pozvala na suzdržanost u odgovoru, piše Sky News.

Kina je izjavila kako vjeruje da bi Iran mogao “dobro podnijeti situaciju i poštedjeti regiju daljnjih previranja”, istovremeno čuvajući svoj suverenitet.

Italija, koja trenutno predsjeda G7, rekla je da je otvorena za nove sankcije Iranu i sugerirala da će sve nove mjere biti usmjerene na pojedince.

Podsjetimo, Iran će odgovoriti na bilo kakve postupke protiv njegovih interesa, rekao je predsjednik Ebrahim Raisi, a prenosi agencija ISNA, dan nakon što je Izrael upozorio da će odgovoriti na napad koji je Teheran izveo prošlog vikenda bespilotnim letjelicama i projektilima.

Izrael poziva na jače sankcije protiv Irana

Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je u utorak kako poziva zemlje da uvedu sankcije na iranski raketni program i proglase njegovu Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom nakon prvog izravnog napada Irana na Izrael.

“Uz vojni odgovor na ispaljivanje projektila i bespilotnih letjelica, vodim diplomatski napad na Iran”, rekao je Katz u objavi na društvenim mrežama.

Katz je dodao da je poslao pisma u 32 zemlje i razgovarao s mnogim kolegama, pozivajući ih da “uvedu sankcije na iranski raketni projekt i proglase Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom, kao način da zaustave i oslabe Iran”.

“Moramo zaustaviti Iran sada, prije nego što postane prekasno”, kaže Katz.

Izrael je rekao da će odgovoriti na iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, unatoč pozivima saveznika na suzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija sukoba na Bliskom istoku.

Skupina sedam industrijski najrazvijenijih zemalja G7 već radi na paketu koordiniranih mjera protiv Irana, objavio je britanski premijer Rishi Sunak.

Nastavi čitati

Svijet

Wall Street u minusu, pale dionice Applea i Tesle

Objavljeno

4 tjedna prije

16. travnja 2024.

index.hr

NA WALL Streetu su jučer burzovni indeksi oštro pali zbog geopolitičkih napetosti i jer je sve jasnije da američka središnja banka neće smanjiti kamatne stope tako brzo kao što se očekivalo.

Dow Jones oslabio je 0.65 posto, na 37.735 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1.20 posto, na 5061 bod, a Nasdaq indeks 1.79 posto, na 15.885 bodova.

Napad na Izrael i kamate

Oštar pad indeksa drugi dan zaredom posljedica je, među ostalim, napetosti na Bliskom istoku, nakon što je Iran je u subotu navečer lansirao niz dronova prema izraelskom teritoriju, a Izrael najavio osvetu.

Osim toga, sve je jasnije da američka središnja banka neće žuriti sa smanjenjem kamata jer je inflacija i dalje povišena.

Jučer je objavljeno da je promet u trgovini na malo u SAD-u u ožujku porastao 0.7 posto na mjesečnoj razini, znatno više nego što su analitičari očekivali.

To pokazuje da potrošači ne posustaju, unatoč povišenoj inflaciji, i da bi se rast potrošačkih cijena mogao nastaviti.

Zbog toga su gotovo sasvim splasnule nade ulagača da će Fed početi smanjivati kamatne stope u lipnju.

Oštar pad dionica Applea i Tesle

S&P 500 i Nasdaq indeks našli su se pod pritiskom i zbog oštrog pada cijena dionica Applea i Tesle.

Cijena Applea pala je nakon što je objavljeno da je prodaja iPhonea u prvom tromjesečju pala oko 10 posto, a Tesle nakon objave da će zbog pada prodaje ta kompanija otpustiti oko 10 posto zaposlenih u svijetu.

A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Doduše, londonski FTSE indeks oslabio je 0.38 posto, na 7965 bodova, n frankfurtski DAX ojačao je 0.54 posto, na 18.026 bodova, a pariški CAC 0.43 posto, na 8045 bodova.

Nastavi čitati

Svijet

Rusi napali Harkiv

Objavljeno

4 tjedna prije

15. travnja 2024.

index.hr

Ruske snage ubile su dvije osobe i ranile još četiri kad su pogodile obrazovnu ustanovu u regiji Harkivu, rekao je njezin guverner. Ruska vojska ispalila je navođenu zračnu bombu na selo Lukiantsi blizu ruske granice, rekao je guverner regije Oleh Sinjehubov u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Sinjehubov je dodao da su četiri osobe u napadu zadobile ozljede od eksplozija i rane od gelera te da su prevezene u bolnicu.

Kako je Rusija intenzivirala svoje napade u proljeće, regija Harkiv sve je više na udaru. Nedostaci protuzračne obrane Ukrajine i blizina istočne regije ruskoj granici učinili su je posebno ranjivom na udare na energetsku infrastrukturu, što je uzrokovalo velike redukcije struje.

Nastavi čitati