Najčešći, među 98 dugotrajnih simptoma koji su se javili kod ljudi koji su preboljeli Covid-19 su umor, bol u zglobovima i mišićima, kratkoća daha, teškoće s disanjem, problemi s koncentracijom i fokusiranjem, nesanica, anksioznost i glavobolja

Kako pandemija traje već mjesecima, tako se mogu pročitati različita iskustva oboljelih od koronavirusa. I oni koji se još uvijek bore s Covidom-19 kao i oni koji su preboljeli ovu bolest, prijavljuju različite i simptome i “nuspojave” koje im je virus donio.

Tako je televizijska sportska novinarka Mirna Zidarić na Twitteru objavila kako joj je nakon Covida počela otpadati kosa. Ova novinarka zarazila se tijekom lipnja, najvjerojatnije za vrijeme boravka na teniskom turniru u Zadru. Na istom turniru zarazili su se tenisači Borna Ćorić i Novak Đoković.

Mirna Zidarić nije jedina osoba koja se bori s opadanjem kose nakon obolijevanja od koronavirusa jer zadnjih tjedana je upravo opadanje kose jedan od najčešćih problema na koji su se žalile osobe koje su preboljele Covid-19.

Kako prenosi Jutarnji list, novo istraživanje u kojem je sudjelovalo 1.567 ispitanika koji su preboljeli Covid, pokazalo je da postoji 98 dugotrajnih simptoma. Najčešći među njima su umor, bol u zglobovima i mišićima, kratkoća daha, teškoće s disanjem, problemi s koncentracijom i fokusiranjem, nesanica, anksioznost i glavobolja.

Riječ je o istraživanju koje još nije objavljeno i znanstvenom časopisu, no proizvašlo je sa Facebook stranice “Survivor Corps”. Stranica je zapravo online zajednica ljudi koji govore svoja iskustva u borbi s korononom. Ovo istraživanje vodile su izvanredna profesorica medicine Sveučilišta Indiana dr. Natalie Lambert te Wendy Chung, specijalistica Medicinskog centra Irving Sveučilišta Columbia.

“Mi još uvijek ne znamo kakve dugoročne posljedice Covid-19 ima na zdravlje, na neurološki, kardiovaskularni, gastrointestinalni ili endokrini sustav. I zato ne treba govoriti da je nekakva masovna zaraza dobra vijest, što se ovih dana moglo čuti u medijima”, upozorava za Jutarnji list prof. Branko Kolarić, inače član Vladina Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije.

Studije su do sada pokazivale da koronavirusu nije meta samo dišni sustav, nego i niz drugih organa ili sustava u ljudskom tijelu. Dakle, pokazalo se da Covid djeluje kao sistemska bolest. Prof. Dimitri Krainc, predstojnik Klinike za neurologiju na čikaškom Sveučilištu Northwestern, objašnjava da je Covid sistemska bolest koja pogađa mnoge dijelove tijela, čak i mozak.

“No, detaljan mehanizam kako novi koronavirus pogađa mozak trenutačno nije poznat. To može biti zbog izravnog napada virusa na moždane stanice ili posrednim mehanizmima. Njegovo djelovanje je donekle slično mnogim drugim sistemskim virusima koji također imaju snažne učinke na živčani sustav”, objašnjava prof. Krainc koji je s kolegama na Sveučilištu napravio “Covid neurološku kliniku”.

“Budući da se o dugoročnim učincima virusa malo zna, namjeravamo pratiti pacijente s neurološkim problemima kako bismo uvidjeli što se događa tijekom vremena. Sveukupno, kod nas je oko 25 posto bolesnika imalo simptome zbog disfunkcije središnjeg živčanog sustava, uključujući vrtoglavicu (17 posto), glavobolju (13 posto), poremećaj svijesti (7,5 posto), akutnu cerebrovaskularnu bolest (3 posto), ataksiju (0,5 posto) i epileptičke napadaje (0,5 posto)”, navodi prof. Krainc.

Zlatko Trobonjača, imunolog i profesor s riječkog Medicinskog fakulteta, ističe kako postoje brojni dokazi da Covid-19 nije “obična gripica” nego da je riječ o ozbiljnoj bolesti koja može ostaviti dugoročne i značajne posljedice na čovjeka. Kako ovaj imunolog objašnjava, te posljedice se odnose na kronična oštećenja, osobito srca i pluća, no i drugih organa kao što su bubrezi. Isto tako, navodi da je prisutan sindrom kroničnog umora.

“Taj sindrom nastaje najvjerojatnije kao posljedica oluje citokina koji prolaze krvno-moždanu barijeru i oštećuju dijelove mozga. Hipercitokinemija može aktivirati mikrogliju, stanice u mozgu slične makrofazima, koje svojom aktivnošću i svojim proizvodima posreduju moždano oštećenje.

“Drugi mogući razlog ovog postvirusnog sindroma je oštećenje limfne drenaže iz mozga virusom SARS-CoV-2 koji u mozak, prema svemu sudeći, ulazi kroz sitastu kost, smještenu između nosne i moždane šupljine, a kroz koju prolaze njušni živci, što je također mogući razlog razvoja gubitka osjeta mirisa zbog Covida-19. Kroz sitastu ploču ove kosti odvija se limfna drenaža mozga čiji se poremećaji dovode u vezu s razvojem sindroma kroničnog umora, ne samo u ovoj nego i u drugim virusnim infekcijama poput infekcije Epstein-Barr virusom, uzročnikom infektivne mononukleoze. Sindrom se očituje trajnim umorom u kojem odmaranje ne pomaže, iscrpljenošću i nemogućnošću koncentracije te različitim kognitivnim deficitima. Javljaju se poremećaji sna i bolovi u mišićima zbog čega se poremećaj još naziva “mialgični encefalomijelitis”, govori riječki imunolog za Jutarnji list.

Vladimir Krajinović, jedan od vodećih infektologa sa zagrebačke Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” misli da u slučaju Covida-19 treba razlužiti lakše slučajeve od težih slučajeva bolesti. Ističe da je najbolje reći da se radi o sistemskoj bolesti.

“Mislim kako je najispravnije reći da se radi o potencijalno sistemskoj bolesti jer je u blagim i srednje teškim slučajevima to samo respiratorna bolest, ali u najtežim je sistemska i može se manifestirati kao multiorganska disfunkcija. Međutim, viremija, odnosno prisutnost virusa u krvi je iznimno rijetka, barem prema literaturi. Nakon svake infekcije neko vrijeme zaostanu različite smetnje, ovisno o težini bolesti i komplikacijama. Prema mojem mišljenju, sve je već viđeno i opisano kod drugih virusa”, zaključio je dr. Krajinović za Jutarnji list.