Connect with us

Vijesti

Preminuo Josip Kregar

Objavljeno

-

U Zagrebu je u svom domu preminuo sveučilišni profesor i pravnik Josip Kregar.

Vijest o njegovoj smrti potvrđena je iz kruga prijatelja.

Rođen je 1. siječnja 1953. godine u Ogulinu, diplomirao je 1976. na Pravnom fakultetu u Zagrebu na kojem je pod mentorstvom čuvenog Eugena Pusića i doktorirao te godinama predavao sociologiju i sociologiju prava.

Josip Kregar bio je predstojnik je Katedre za sociologiju od 1999. godine. U zvanje redovitog profesora izabran je 2001. godine. U dva je mandata od 2005. do 2009. godine obnašao dužnost dekana Pravnog fakulteta u Zagrebu te člana Rektorskog kolegija.

Autor je i koautor u preko stotinu objavljenih radova ( autor knjige Nastanak predatorskog kapitalizma i korupcija, Rifin, Zagreb, 1999; koautor knjiga Hrvatska – kako dalje? Zadanosti i mogućnosti, Zagreb, 2004; Hrestomatija upravne znanosti, Zagreb, 1998; Prilozi za studij sociologije (I and II), Zagreb, 1997; Uprava i društvo, Zagreb, 1986; The Institutional Framework of Selfmanagement, Zagreb,1989; koautor poglavlja u knjigama “Political Finance and Corruption in Eastern Europe: The Transition Period“ in D. Smilov, J. Toplak (eds.), Political Finance and Corruption in Eastern Europe: The Transition Period, Ashgate Publishing, London, 2007; “Die Verfasung der Republik Kroatien: Politishe Rahmenbedigungen und Grundlegende Probleme” (in J. Marko, T. Boric (eds.), Slowenien- Kroatien – Serbien: Die neue Verfasssungen, Böhlau Verlag, Wien, 1991), “Kroatien und Mitteleuropa“, in J. Marko, M. Steiner, H. Isak, (eds.), Alle Macht nach Unten?: Regionen und Gemeinden gestalten die neuen Demokratien Europas, Leykam, 1992; “Corruption and Democracy”, Budapest, 1994; “Political Culture in Central Eastern Europe”, London, 1998; “Transizione e consolidamento democratico nell’Europa Centro-orientale”, Torino, 1998.

Autor je prijedloga većeg broja zakona, nacionalnog programa suzbijanja korupcije (2001. i 2006. godine) te strategije reforme javne uprave (2002. godine).

Bio je jedan je od izvršnih direktora poslijediplomskog studija Joint Master in European Integration and Regionalism, kojeg zajednički izvode Sveučilište u Barceloni, Grazu i Zagrebu, te European Academy iz Bolzana i European Institute of Public Administration iz Luksemburga. Josip Kregar predaje na doktorskim studijama javne uprave u Ljubljani i Zagrebu. Od 1996. godine jedan je od direktora seminara “Economy and Democracy” koji se svakoga rujna održava u Inter-univerzitetskom centru u Dubrovniku. Josip Kregar bio je gostujući profesor na Sveučilištu u Grazu (1993) i Svaučilištu Yale (1996), boravio na više znanstvenih institucija izvan zemlje: Pravni fakultet, Karl-Franzens-Universität Graz (W. Mantl, 1992); Ekonomska škola Waršava (A. Glapinski, 1989); Sveučilište Bocconi Milano (1993); Max Planck Heidelberg (J. Frohwein, 1993); Centre de la sociologie de organization, Pariz (M.Crozier,1985); Paris Sorbonne, Pariz (G.Timsit,1984); te je bio dekan Katedre sociologije na Hrvatskim studijima (od 1998-2000), stoji u njegovoj biografiji objavljenoj na stranicama Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Svijet se priprema na odgovor Izraela: “Na rubu litice smo”

Objavljeno

-

By

Pozivi na suzdržanost dolaze sa svih strana svijeta unatoč tome što je Izrael obećao odgovoriti na napad Irana.

Načelnik glavnog stožera izraelske vojske Herzi Halevi rekao je: “Ovo lansiranje tolikog broja projektila, krstarećih projektila i dronova, na izraelski teritorij imat će odgovor.”

Iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, bio je odmazda na smrtonosni izraelski napad na iranski konzulat u Damasku, Siriji, 1. travnja.

Izraelski ratni kabinet raspravljao je o nizu opcija na sastanku u ponedjeljak, s namjerom da se odgovori Iranu, ali bez izazivanja globalnog rata, izvijestio je jučer izraelski kanal 12.

“Na rubu smo litice i moramo se maknuti”, rekao je visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell za španjolski radio Onda Cero te dodao: “Moramo stati na kočnicu i ubaciti u rikverc.”

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i britanski ministar vanjskih poslova Lord Cameron uputili su slične apele. Washington i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres također su pozvali na suzdržanost.

Rusija se suzdržala od javnog kritiziranja svog saveznika Irana, ali je također pozvala na suzdržanost u odgovoru, piše Sky News.

Kina je izjavila kako vjeruje da bi Iran mogao “dobro podnijeti situaciju i poštedjeti regiju daljnjih previranja”, istovremeno čuvajući svoj suverenitet.

Italija, koja trenutno predsjeda G7, rekla je da je otvorena za nove sankcije Iranu i sugerirala da će sve nove mjere biti usmjerene na pojedince.

Podsjetimo, Iran će odgovoriti na bilo kakve postupke protiv njegovih interesa, rekao je predsjednik Ebrahim Raisi, a prenosi agencija ISNA, dan nakon što je Izrael upozorio da će odgovoriti na napad koji je Teheran izveo prošlog vikenda bespilotnim letjelicama i projektilima.

Izrael poziva na jače sankcije protiv Irana

Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je u utorak kako poziva zemlje da uvedu sankcije na iranski raketni program i proglase njegovu Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom nakon prvog izravnog napada Irana na Izrael.

“Uz vojni odgovor na ispaljivanje projektila i bespilotnih letjelica, vodim diplomatski napad na Iran”, rekao je Katz u objavi na društvenim mrežama.

Katz je dodao da je poslao pisma u 32 zemlje i razgovarao s mnogim kolegama, pozivajući ih da “uvedu sankcije na iranski raketni projekt i proglase Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom, kao način da zaustave i oslabe Iran”.

“Moramo zaustaviti Iran sada, prije nego što postane prekasno”, kaže Katz.

Izrael je rekao da će odgovoriti na iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, unatoč pozivima saveznika na suzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija sukoba na Bliskom istoku.

Skupina sedam industrijski najrazvijenijih zemalja G7 već radi na paketu koordiniranih mjera protiv Irana, objavio je britanski premijer Rishi Sunak.

 
Nastavi čitati

Svijet

Wall Street u minusu, pale dionice Applea i Tesle

Objavljeno

-

NA WALL Streetu su jučer burzovni indeksi oštro pali zbog geopolitičkih napetosti i jer je sve jasnije da američka središnja banka neće smanjiti kamatne stope tako brzo kao što se očekivalo.

Dow Jones oslabio je 0.65 posto, na 37.735 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1.20 posto, na 5061 bod, a Nasdaq indeks 1.79 posto, na 15.885 bodova.

Napad na Izrael i kamate

Oštar pad indeksa drugi dan zaredom posljedica je, među ostalim, napetosti na Bliskom istoku, nakon što je Iran je u subotu navečer lansirao niz dronova prema izraelskom teritoriju, a Izrael najavio osvetu.

Osim toga, sve je jasnije da američka središnja banka neće žuriti sa smanjenjem kamata jer je inflacija i dalje povišena.

Jučer je objavljeno da je promet u trgovini na malo u SAD-u u ožujku porastao 0.7 posto na mjesečnoj razini, znatno više nego što su analitičari očekivali.

To pokazuje da potrošači ne posustaju, unatoč povišenoj inflaciji, i da bi se rast potrošačkih cijena mogao nastaviti.

Zbog toga su gotovo sasvim splasnule nade ulagača da će Fed početi smanjivati kamatne stope u lipnju.

Oštar pad dionica Applea i Tesle

S&P 500 i Nasdaq indeks našli su se pod pritiskom i zbog oštrog pada cijena dionica Applea i Tesle.

Cijena Applea pala je nakon što je objavljeno da je prodaja iPhonea u prvom tromjesečju pala oko 10 posto, a Tesle nakon objave da će zbog pada prodaje ta kompanija otpustiti oko 10 posto zaposlenih u svijetu.

A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Doduše, londonski FTSE indeks oslabio je 0.38 posto, na 7965 bodova, n frankfurtski DAX ojačao je 0.54 posto, na 18.026 bodova, a pariški CAC 0.43 posto, na 8045 bodova.

 
Nastavi čitati

Svijet

Rusi napali Harkiv

Objavljeno

-

Ruske snage ubile su dvije osobe i ranile još četiri kad su pogodile obrazovnu ustanovu u regiji Harkivu, rekao je njezin guverner. Ruska vojska ispalila je navođenu zračnu bombu na selo Lukiantsi blizu ruske granice, rekao je guverner regije Oleh Sinjehubov u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Sinjehubov je dodao da su četiri osobe u napadu zadobile ozljede od eksplozija i rane od gelera te da su prevezene u bolnicu.

Kako je Rusija intenzivirala svoje napade u proljeće, regija Harkiv sve je više na udaru. Nedostaci protuzračne obrane Ukrajine i blizina istočne regije ruskoj granici učinili su je posebno ranjivom na udare na energetsku infrastrukturu, što je uzrokovalo velike redukcije struje.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu