Connect with us

Hrvatska

Nagrađivani Hrvat s Einsteinovim IQ-om ne može postati asistent!

Objavljeno

-

Ivana Iveca, profesora matematike s diplomom Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu, naša je javnost posljednjih dana imala prilike upoznati kao jednog od 16 najinteligentnijih ljudi svijeta, nagrađivanog još u srednjoj školi, ali ne i kao znanstvenika koji ne može dobiti mjesto asistenta na fakultetuS IQ-om 169, tridesetšestogodišnji je matematičar nadmašio čak i Alberta Einsteina i Stephena Hawkinga čija se inteligencija procjenjuje na između 160 i 170. Već s četiri godine sam je naučio množiti, a na Matematičkoj olimpijadi u Hong Kongu 1994. godine osvojio je brončanu medalju. Njegov gimnazijski profesor matematike Ratko Višak smatra ga svojim najboljim učenikom u 20-godišnjoj karijeri. Diplomirao je 2001. s prosječnom ocjenom 4,24, a sve ispite za doktorsku disertaciju položio je s prosječnom ocjenom 4,67. Uskoro bi trebao doktorirati.

No čini se da na Ekonomskom fakultetu nisu impresionirani ni njegovim sposobnostima ni navedenim postignućima. Naime, prema izvještaju stručnog povjerenstva iz siječnja 2011, Ivec nije bio dovoljno dobar za suradničko mjesto asistenta na Katedri za matematiku Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Iako u izvještaju stoji da je bio jedan od kandidata ‘koji su se posebno izdvojili’, Ivec na natječaju nije dobio mjesto, uz obrazloženje kako povjerenstvo vjeruje da će dobiti priliku nastaviti stručno i znanstveno usavršavanje na Matematičkom odsjeku PMF–a. No u ovoj priči možda je još dubiozniji ishod natječaja za drugo mjesto asistenta, u polju ekonomije na istoj Katedri. Posao je dobila Margareta Gardijan za koju stoji da ‘ima objavljen jedan stručni rad: Internetski alati za vrednovanje i trgovanje opcijama i njihova usporedba s akademskim modelima (RIF 3/2010, 108-117)’. Međutim, u izvješću se prešućuje da je rad napisan u koautorstvu.

Kritičari akademske prakse u Hrvatskoj mogli bi doći u napast da ovakvu odluku objasne činjenicom da je jedan od tri koautora Gardijan bio prof. dr. Boško Šego, treći član stručnog povjerenstva (pogledajte link). Također je zanimljivo da se navedeni rad vodi pod tri projekta, a jedan od njih je ‘Modeli i metode operacijskih istraživanja u ekonomici i poslovnom odlučivanju’, prof. dr. Luke Neralića, drugog člana povjerenstva (pogledajte link). Drugim riječima, moglo bi se zaključiti da su članovi povjerenstva otprije poznavali odabranu kandidatkinju i postaviti pitanje je li to na neki način utjecalo na njihove odluke.

Ovdje treba napomenuti kako nema sumnje da su kandidati koji su primljeni – Margareta Gardijan i Vedran Kojić – imali sve potrebne kvalifikacije za otvorena mjesta. Ne treba osporavati ni kvalifikacije ni odabir povjerenstva, međutim, neizbježno se nameće pitanje zašto njegovi članovi nisu transparentno priznali da Gardijan nije autorica spomenutog rada, već tek jedna od troje suautora. Naime, poznato je da se zasluge za takve radove dijele među svim znanstvenicima koji su radili na njemu. Također se može postaviti pitanje koji je smisao obrazloženja povjerenstva prema kojem će i Ivec i Stjepanović dobiti priliku nastaviti stručno i znanstveno usavršavanje na PMF-u, odnosno Ekonomskom fakultetu kad je jasno da njegovi članovi niti mogu niti imaju pravo tako nešto obećavati.

Budući da posljednjih godina neke krugove naše akademske zajednice, među kojima i Ekonomski fakultet u Zagrebu, potresaju korupcijski skandali jesno je da je bolje biti preoprezan nego neoprezan. Netransparentan i neuobičajen način djelovanja uvijek neizbježno potiče poznate dvojbe – pobjeđuju li uvijek na našim natječajima uistinu oni najsposobniji i najuspješniji, a ako ne, tko to i u čijem interesu, umjesto da se grabi za njima, odlučuje da bi oni svoju sreću trebali tražiti negdje drugdje.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Pretukli vršnjaka ispred škole u Slavonskom Brodu

Objavljeno

-

By

U blizini Ekonomsko-birotehničke škole u Slavonskom Brodu danas prijepodne skupina dječaka brutalno je udarala vršnjaka rukama i nogama dok je ležao na tlu, doznaje se u policiji koja je odmah izišla na teren, a kriminalističko istraživanje je u tijeku. Premlaćeni dječak učenik je srednje Ekonomsko- birotehničke škole, a ravnatelj Mato Čakalovac izjavio je za lokalni Plus portal da se incident dogodio ispred škole. Ravnatelj je odmah pozvao policiju i roditelje, no za sada ne smije više govoriti o nemilom događaju.

Prema medijskim navodima, roditelji su dječaka odvezli na hitni prijam u Opću bolnicu “Dr. Josip Benčević”, te se očekuje izjava liječnika.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Svjetska banka: Očekujemo rast hrvatskog BDP-a

Objavljeno

-

Svjetska banka u danas objavljenom izvješću o zemljama razvoju na prostoru Europe i središnje Azije (ECA Economic Update), prognozira realni rast BDP-a u Hrvatskoj u 2024. godini po stopi od 3,5 posto.

Za 2025. godinu taj rast bi prema prognozi Svjetske banke trebao iznositi tri posto, a u 2026. godini 2,8 posto.

U odnosu na projekciju iz lipnja, Svjetska banka poboljšala je prognozu za Hrvatsku za ovu godinu za 0,5 postotnih bodova, za 2025. za 0,2 postotna boda, a za 2026. godinu za 0,1 postotni bod.

“Kontinuirano smanjenje javnog duga”
“Očekuje se da će 2024. (hrvatsko, op. ur.) gospodarstvo rasti za 3,5 posto, uglavnom zahvaljujući snažnoj domaćoj potražnji. Iako će se u 2024. deficit države znatno povećati, očekuje se da će u sljedeće dvije godine ukupna državna potrošnja ostati s ograničena, što bi, u kombinaciji s trenutačnim gospodarskim rastom trebalo omogućiti postupnu fiskalnu prilagodbu i kontinuirano smanjenje javnog duga”, kaže se u priopćenju Svjetske banke.

Dodaje se da je u posljednje tri godine hrvatsko gospodarstvo raslo brže od prosjeka EU-a te da je hrvatski BDP po stanovniku (prema standardu kupovne moći) 2023. dosegnuo 76 posto prosjeka EU-a, u odnosu na 67 posto 2019. godine.

Kada je riječ o zemljama razvoju na prostoru Europe i središnje Azije, Svjetska banka ocjenjuje da se gospodarski rast u toj regiji stabilizira, nakon višestrukih kriza, ali na nižim razinama nego početkom 2000-tih godina. Ove godine u regiji se ukupno očekuje umjeren rast od 3,3 posto u odnosu na 3,5 posto u 2023., uz dodatno smanjenje na 2,6 posto u 2025. godini.

Oprez zbog inflacije
To je znatno slabije od prosječnog rasta od 5,1 posto u razdoblju od 2000. do 2009. godine i niže od rasta potrebnog da bi zemlje srednjeg dohotka u regiji unutar jedne ili dvije generacije postigle svoj cilj i dobile status zemalja visokog dohotka, kažu u Svjetskoj banci.

Napominju da su zbog niže inflacije ove godine neke središnje banke počele snižavati svoje kamatne stope, ali da prevladava oprez zbog zabrinutosti oko kontinuiranih cjenovnih pritisaka.

U izvješću se poziva na veliku reformu obrazovnih sustava u regiji, osobito u visokom obrazovanju, kako bi se razvili ljudski resursi potrebni za snažniji gospodarski rast i jačanje konvergencije sa zemljama visokog dohotka.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Isplata jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine počinje 22. listopada

Objavljeno

-

By

U utorak 22. listopada 2024. počinje isplata jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica rasta troškova života.
U skladu s Odlukom o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica rasta troškova života Vlade RH od 6. rujna 2024., u ovoj isplati jednokratno novčano primanje (JNP) dobit će 661 763 korisnika mirovina ostvarenih u Republici Hrvatskoj u obveznom mirovinskom osiguranju s prebivalištem u RH zatečenim u isplati mirovine za mjesec rujan 2024., ako im ukupno mjesečno mirovinsko primanje isplaćeno u RH za rujan 2024. godine ne prelazi iznos od 840,00 eura.
Za ovu isplatu osigurano je ¬¬66.572.860,00 eura iz Državnog proračuna.
• Za 101 066 korisnika mirovine koji prima mirovinu u iznosu do 350,00 eura isplatit će se 160,00 eura jednokratno i za to je osigurano 16.170.560,00 eura,
• za 212 089 korisnika mirovine koji primaju mirovinu u iznosu od 350,01 do 500,00 eura isplatit će se 120,00 eura jednokratno i za to je osigurano 25.450.680,00 eura,
• za 201 757 korisnika mirovine koji primaju mirovinu u iznosu od 500,01 do 650,00 eura isplatit će se 80,00 eura jednokratno i za to je osigurano 16.140.560,00 eura,
• za 146 851 korisnika s mirovinom od 650,01 do 840,00 eura jednokratno će se isplatiti 60,00 eura i za to je osigurano 8.811.060,00 eura.
Korisnicima koji će ostvariti pravo mirovinu do 30. rujna 2024. te će biti zatečeni u isplati za mjesec rujan 2024. najkasnije na dan 15. studenoga 2024., ako im svota mirovine isplaćene za rujan 2024. ne prelazi iznos od 840,00 eura, kao i korisnicima s tzv. inozemnim elementom (korisnici hrvatske mirovine kojima se isplaćuje i mirovina iz inozemstva, korisnici samo inozemne mirovine te korisnici hrvatske mirovine koji su navršili mirovinski staž u inozemstvu, a nisu ostvarili pravo na mirovinu u inozemstvu) te korisnicima mirovine koji su zaposleni, odnosno obavljaju djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja, isplata JNP-a izvršit će se u prosincu 2024. godine i o tome će korisnici biti pravodobno informirani.
Korisnicima s inozemnim elementom, kojima ukupno mjesečno mirovinsko primanje za rujan 2024. ne prelazi iznos od 840,00 eura, obvezni su Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje do 30. studenoga 2024. dostaviti dokaz o neto iznosu mirovine za mjesec rujan 2024. ili izjavu da ne primaju inozemnu mirovinu putem online obrasca na web-stranici na poveznici ili popunjavanjem Tiskanice za dostavu podataka o visini inozemne mirovine na poveznici.
JNP korisnicima mirovine do sada je isplaćen u ukupnom iznosu 603.349.302,13 eura.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu