Connect with us

Hrvatska

Antičević Marinović: "U korizmi smo već osam godina i to na muci Velikog petka"

Objavljeno

-


Povodom Tematsko – izvještajne konvencije SDP-a održane u Callegru, Zadar je posjetio predsjednik stranke Zoran Milanović. Nakon kave s građanima koju je popio na Narodnom trgu, on je u pratnji Ingrid Antičević Marinović, Sabine Glasovac, Renate Sabljar Dračevac i drugih SDP-ovih dužnosnika prošetao Kalelargom.
Konvenciju su otvorili prikazivanjem filma Turističke zajednice grada Zadra, a nakon toga Ingrid Antičević Marinović pozdravila je sve prisutne. Zamolila je za minutu šutnje za sve poginule koji su branili Zadar i SDP-ovce koji su preminuli između dvije konvencije.
– Nismo se okupili u ovako velikom broju kako bi pokazali mišiće, da je to razlog bilo bi nas i više, započela je Antičević Marinović.
Pozdravila je predsjednika stranke te ga najavila kao čovjeka koji je na tu funkciju došao voljom SDP-ovaca, a ne voljom jednog čovjeka te je rekla da je on budući hrvatski premijer. Zatim je pozdravila glavnog tajnika SDP-a Igora Dragovca i koordinatora 9. izborne jedinice Franka Ostojića.
– Njih dvojicu posebno ističem jer dolaze iz Slavonije i Dalmacije, područja koja su za Hrvatsku najviše dala, a ona je za njih bila maćeha. No to će se nakon izbora promijeniti.
Nakon usvajanja poslovnika o radu te izbora radnih tijela ( izabrani su Sabina Glasovac, Omerka Šarić, Željko Ivančević, Irena Dragić i Jure Zubčić), krenuli su govori na temu Ususret izborima, izbori kao jedino rješenje za ozdravljenje Hrvatske.
Otvorila je Vesna Sabolić:
– Tu sam s ljudima koji su u politici iz istih razloga kao i ja, otvaranje perspektive mladim ljudima. Nasuprot nas su vladajući koji ignoriraju sve. Puni su korumpiranih i pokvarenih ljudi koji su preuzeli sve beneficije te su osramotili narod. Mi želimo privući hrabre, poštene i radišne ljude, a cilj nam je poštena demokratska država.
Nastavila je Renata Sabljar Dračevac koja je rekla kako su maske pale.
– Maskenbal je gotov. Bio je preraskošan i preskup i nismo ga mogli priuštiti. Doći će nam na naplatu kao što sada dolaze računi za bazene i dvorane u Zadru. Na izborima treba reći da za SDP jer time kažemo da pljačka državnog proračuna prestane, da nam obučeni ljudi vode državna poduzeća i ministarstva, da nam djeca imaju perspektivu i budućnost. Sa SDP-om dolaze sposobni, a ne podobni ljudi te svi imaju jednake šanse.
SDP-ovski saborski zastupnik Arsen Bauk rekao je kako je dobro što ima bračkih korijena i da je zbog toga štedljiv.
– Koliko su HDZ-ovci potrošili i pokrali trebat će biti štedljiv, rekao je kroz šalu.
Kao primjer što je HDZ napravio, uzeo je KK Zadar.
– Ljubitelj sam košarke i često dolazim na utakmice. Stanje u klubu je primjer kako HDZ radi. Obećavali su Euroligu, a sada ne igraju ni regionalnu.
Ante Kotromanović kazao je kako je Zadar bitan i da bez Zadra nema Hrvatske. Govorio je o Anti Gotovini.
– Poznajem dušu i tijelo generala Gotovine. Znam da je prošao ovaj teški i krvavi rat iz kojeg smo izašli kao pobjednici i mogu vam samo reći da nije kriv za to što je optužen.
Ingrid Antičević Marinović započela je pozdravom kolega i kolegica te drugara i drugarica.
– Zadar je grad bogate povijesti, ali siromašne sadašnjosti. Svi znamo da je vrijeme korizme. Mi smo u korizmi već osam godina i to na muci Velikog petka. Hrvatska je dubokoj recesiji, ali u  još dubljoj depresiji. Bijeg  vladajućih od odgovornosti je bizaran. Njima je neznanje vrlina. Nijedno obećanje nisu ispunili.
Popraćena pljeskom kazala je:
– Mandat su započeli Gotovinom u Haagu, a završavaju ga s gotovinom u džepu. Čim su došli na vlast zabranili su okupljanje na Markovom trgu i time su rekli kako ne žele s građanima dijeliti ni trg, a kamoli sudbinu. Državni novac, ako nije pokraden, završio je u bespućima. Mi smo doveli autocestu od Zagreba do Zadra, a oni su korupcijom uzeli isto toliko sredstava. Više niti ne glume da rade, samo se brinu kako ostati na vlasti. Dok Hrvatska puca po šavovima, oni pucaju od samozadovoljstva. Njima je hrabrost srljati u neuspjeh. Postali smo država socijalnih slučajeva.
I Antičević Marinović kao za primjer loše vladavine HDZ-a uzela je KK Zadar rekavši:
– Što dotaknu to unište.
Prokomentirala je i prekrajanje izbornih jedinica rekavši kako im to neće pomoći te da će se sve pokazati na izborima.
– S ovom vladom ne možemo u Europsku uniju. Oni nisu kupili pozivnicu, oni su je našli od SDP-a, a sada neka je vrate.
Naglasila je kako je SDP davao ideje i rješenja za zaštitu radnika, ali da je njima to sve gnjavaža.
– Vlast ne shvaćamo kao foteljice i ne plašimo se odgovornosti.
Ranko Ostojić rekao je da nema potrebe čuditi se prekrajanju izbornih jedinica kada HDZ uvije nešto prekraja, račune, blagajne… Biračima je poručio da kada budu glasali da glasaju za sebe i za svoju budućnost.
– Mi tražimo saveznike u čovjeku jer je čovjek centar i prioritet. Imamo ljudi koji će ponuditi rješenja. Europa jest cilj, ali puno prije toga treba iskoristiti vlastiti potencijal i osloniti se na domaće snage, na naše ljude.
Posljednji je govorio Zoran Milanović, koji je svoj govor počeo ponavljajući “idemo dobiti izbore”.
– Bez laži! Izborno vrijeme je vrijeme varalica i lažnih proroka kada svi obećavaju sve. Treba razlučiti tko govori istinu, a tko prodaje maglu. Ovo je borba za istinu, a put do istine je dug, težak i neizvjestan.
Prokomentirao je izjavu Jadranke Kosor kako se Hrvatska neće zacrveniti.
– Kanimo se govoriti o crvenoj Hrvatskoj. Kanimo se jezika prošlosti koji ljude svodi na jednostanične organizme. Poštujemo ljude, govorimo im na jednostavan način istinu, ali bez podcjenjivanja.
Objasnio je zašto je SDP najbolji izbor:
– Iza sebe nemamo niti jednu interesnu skupinu i nikome nismo dužni.Dužni smo samo ljudima, svakome na isti način. Ljudi su gladni i žedni pravde. Pogledajmo malo Hrvatsku i zapitajmo se tko je zadovoljan. Nitko! Ni Dalmacija, ni sjever, ni Istra. Imamo puno potencijala. Kao primjer ću uzeti Dalmaciju. Danas bi nam moglo biti najbolje, ali zbog loše vlasti nije. Ne znaju iskoristiti potencijale.
Milanović je kazao kako SDP želi da se pregovori s EU završe što prije te kako smatra da je kombinacija prilika iz EU s hrvatskom snalažljivošću nuklearna, ali u pozitivnom smislu.
– O korupciji nema više smisla ni govoriti. Kome do danas nije jasno, nikada ni neće biti. Ponovit ću, SDP iza sebe nema niti jednu interesnu skupinu i nemamo dug prema nikome i to je naša snaga.
Nakon konvencije prisutni SDP-ovi popili su kavu sa svojim predsjednikom, a Milanović nije htio davati nikakve dodatne izjave niti odgovarati na moguće upite novinara.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. korektor

    9. travnja 2011. at 16:51

    Draga Sanjice Rogošić, ima toga dosta, ma samo ću skrenuti pozornost na jedan propustić….’na moguće upite novinara’???- kakva je ovo srićo konstrukcija? Pa valjda bi bolje zvučalo kako Milanović nije htio odgovarati ‘na naše upite’, znaš? Nekako bi to zvučalo kao da si ga nešto i priupitala, iako možda nisi. Znaš, bitan je dojam u novinarstvu, nemoj se ljutiti jer nisi ti kriva. Niko s vama ne radi, jasno mi je…

     
  2. joško

    11. travnja 2011. at 12:51

    a jesi mi i ti neki korektor!! hahahaha aj pročitaj još jednom članak i tu zadnju rečenicu (ako si na to mislija)…Milanović misli da je faca pa neće odgovarati na pitanja..kuda ide ova politika i ovi političari? o jadni li smo!

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

VEĆI NEGO PRIJE PET GODINA / Eurobarometar: Raste interes Hrvata za europske izbore

Objavljeno

-

By

Interes Hrvata za predstojeće europske izbore značajno je veći nego prije pet godina, pokazuju u srijedu rezultati posljednjeg Eurobarometra prije izbora novog saziva Europskog parlamenta. 

Najnoviji Eurobarometar pokazao je da u Hrvatskoj raste interes za europske izbore na kojima će Hrvati birati 12 zastupnika u Europski parlament.

Njih 61 posto reklo je da ih zanimaju europski izbori, što je četiri postotna boda više u odnosu na jesensko istraživanje te čak 24 postotna boda više u odnosu na istraživanje uoči europskih izbora 2019. godine.

Interes za europske izbore rastao je u gotovo svim članicama Unije, a najviše u Hrvatskoj. Slijede je Češka, Litva, Finska i Španjolska.

– Hrvatska bilježi najveći porast interesa građana za europske izbore u odnosu na 2019. godinu te smo, sa 61 posto zainteresiranih, iznad EU prosjeka. Četiri od pet hrvatskih građana smatra da naša zemlja ima koristi od EU članstva te dvije trećine građana osjeti da EU utječe na njihovu svakodnevicu, rekla je Hini v.d. voditeljice Ureda EP-a u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak.

Njih 57 posto istaknulo je kako bi vjerojatno dali svoj glas da se izbori održavaju idući tjedan, što je porast od četiri postotna boda u odnosu na prošlo istraživanje te 15 postotnih bodova više nego u istom razdoblju prije pet godina. 

Na razini EU-a je 60 posto građana zainteresirano za izbore koji će se održati od 6. do 9. lipnja i na kojima će se birati ukupno 720 zastupnika, dok je 71 posto ispitanika navelo da će vjerojatno izaći na izbore, također više u odnosu na ranija istraživanja.

Osam od 10 Europljana, 81 posto, smatra da je izlazak na europske izbore još važniji u aktualnim međunarodnim okolnostima, a u Hrvatskoj se s time slaže 79 posto ispitanika.

– Uz ove ohrabrujuće uzlazne trendove, velika većina hrvatskih građana slaže se da je izlazak na birališta još važniji u aktualnom međunarodnom kontekstu. Uzastopne krize posljednjih godina te europski odgovor na njih ojačali su ulogu EU-a u očima građana. Stoga vjerujem da će i odaziv birača 9. lipnja biti veći nego 2019., kada je izlaznost u Hrvatskoj bila 29,85 posto, dodala je Ljubić Kutnjak.

No stvarni odaziv obično je manji od iskazivanja namjere u anketama.

Hrvatska je na zadnjim izborima 2019. imala jedan od najslabijih odaziva, a slabiji je bio samo u Češkoj, Slovačkoj i Sloveniji. Istodobno, na razini EU-a 2019. dogodio se preokret trenda u pogledu odaziva na izbore.

Na izbore je izašlo 50,82 posto birača, dok je na prethodnim izborima 2014. izlaznost bila samo 42 posto.

Jačanje gospodarstva u fokusu Hrvata

Zakonski rok za predaju lista za Europski parlament je u utorak, 23. travnja u ponoć. Ubrzo nakon toga krenut će službena izborna kampanja i trajat će do petka, 7. lipnja u ponoć.

Hrvatski građani očekuju da će u kampanji za europske izbore dominirati rasprave o jačanju gospodarstva i stvaranju novih radnih mjesta (46 posto) te borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti (45 posto).

Malo preko polovice, 52 posto, anketiranih u Hrvatskoj kaže da im se životni standard u proteklih pet godina nije promijenio, 41 posto kaže da se smanjio, a sedam posto da je porastao.

Prosječno u EU-u, 45 posto kaže da im je životni standard smanjen, 49 posto da je ostao isti, a šest posto da je porastao.

Za sljedećih pet godina, 30 posto ispitanih u Hrvatskoj smatra da će im se životni standard smanjiti, 52 posto da će ostati isti, a da će se povećati 16 posto.

U EU su nešto pesimističniji, 32 posto ih misli da će se smanjiti, 49 posto da će ostati isti i 15 posto da će rasti.

U posljednjih 12 mjeseci, više od polovice Hrvata, 54 posto, što je sedam posto više u odnosu na zadnje istraživanje iz rujna i listopada prošle godine, nije imalo skoro nikad problema s plaćanjem računa, u EU-u je takvih prosječno 63 posto. Povremeno je imalo s tim problema 39 posto anketiranih u Hrvatskoj, pet posto manje nego u jesen prošle godine, a u EU-u 29 posto, jedan posto više.

Nešto manje od trećine, 30 posto Hrvata smatra da stvari u zemlji idu u dobrom smjeru, dok je prosjek u EU 27 posto. Da stvari idu u krivom smjeru u njihovoj zemlji smatra 60 posto anketiranih u Hrvatskoj, a isti postotak je i na razini prosjeka u EU-u.

Više Hrvata misli da stvari u Europskoj uniji idu u dobrom smjeru (46 posto), nego u krivom smjeru (41 posto).

Većina Hrvata, 83 posto, smatra da je Hrvatska imala koristi od članstva u EU-u, a 14 posto da nije. U Europskoj uniji prosječno 71 posto njih smatra da je njihova zemlja imala koristi, a 23 posto da nije.

Hrvati su optimističniji u pogledu budućnosti EU-a od europskog prosjeka, 71 posto u odnosu na 61 posto.

Potpuno pozitivnu sliku o EU-u ima 53 posto Hrvata, dva posto više nego u jesen prošle godine, a 13 posto negativnu. U EU-u 47 posto ima pozitivnu, a 17 posto negativnu sliku.

Za jačanje uloge EU-a u svijetu, Hrvati, njih 38 posto, na prvo mjesto stavljaju pitanje energije, energetske neovisnosti, izvora i infrastrukture, a na drugom mjestu, s 33 posto, hranu, poljoprivredu, konkurentnost i gospodarstvo. Na razini EU-a, na prvom su mjestu, s 37 posto, sigurnost i obrana.

Pitanje zajedničke obrane i sigurnosti aktualiziralo se zbog ruske agresije na Ukrajinu. To bi moglo biti jedno od prioritetnih pitanja u kampanji u čak devet država članica, a najviše u Danskoj (56 posto), Finskoj (55 posto) te Litvi (53 posto).

Funkcioniranjem demokracije u zemlji potpuno je zadovoljno 39 posto Hrvata, a potpuno nezadovoljnih je 60 posto.

I u Hrvatskoj i EU-u 60 posto anketiranih kaže da prati zbivanja u Uniji bez obzira na izbore.

Negativan stav prema Rusiji

U pogledu odnosa prema velikim, trećim zemljama, najpozitivnije je stajalište prema Sjedinjenim Državama, u Hrvatskoj 50 posto potpuno pozitivno i 45 potpuno negativno. U EU-u 48 pozitivno, a 47 negativno.

Najslabije stoji Rusija, samo 16 posto u Hrvatskoj i 12 posto u EU ima pozitivno mišljenje, a negativno 78 posto u Hrvatskoj i 83 posto u EU-u.

Kina stoji nešto bolje, 38 posto u Hrvatskoj je pozitivno, a 54 negativno. Na razini EU-a 24 posto ih ima pozitivno stajalište, a 68 posto negativno.

U pogledu Turske, pozitivno stajalište u Hrvatskoj ima njih 45 posto (u EU-u 26 posto), a negativno 48 posto (u EU 63 posto).

Pozitivna ocjena EP-u na kraju saziva

Eurozastupnici će se idući tjedan okupiti u Strasbourgu na posljednjoj plenarnoj sjednici u ovom sazivu, a svoj rad privode kraju uz uglavnom pozitivnu ocjenu građana EU-a.

U Hrvatskoj čak 64 posto ispitanika smatra da Europski parlament treba imati važniju ulogu, 27 posto manje važnu, a sedam posto ne želi nikakve promjene.

Na razini 27 članica, njih 56 posto smatra da bi EP trebao imati važniju ulogu. S tim se ne slaže 28 posto, a njih 10 posto zadržalo bi postojeće ovlasti.

Proljetno istraživanje Eurobarometra Europskog parlamenta provela je agencija Verian između 7. veljače i 3. ožujka 2024. u svih 27 članica EU-a.

 Istraživanje je provedeno uživo, a intervjui na daljinu (CAVI) dodatno su korišteni u Češkoj, Danskoj, Finskoj i Malti.

Obavljeno je ukupno 26.411 intervjua. Rezultati EU-a ponderirani su prema broju stanovnika u svakoj zemlji.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Pogledajte kako su glasali Zagreb, Split, Osijek, Slavonski Brod, Rijeka…

Objavljeno

-

By

Neslužbeni rezultati DIP-a nakon obrađenih gotovo svih biračkih mjesta, prema medijskim izračunima, pokazuju da HDZ uvjerljivo pobjeđuje na parlamentarnim izborima i osvaja 61 mandat, a Rijeke pravde okupljene oko SDP-a dobivaju 42 mandata.

Domovinski pokret je treći s osvojenih 14 mandata, Most dobiva 11, a Možemo! 10 mandata.

Po dva mandata osvajaju IDS i Nezavisna platforma Sjever te jedan koalicija Fokus-Republika.

A kako su glasovi pojedini gradovi u Hrvatskoj pogledajte u nastavku:

Zagreb u 1. izbornoj jedinici

DIP

Zagreb u 2. izbornoj jedinici

DIP

Čakovec

DIP

Osijek

DIP

Slavonski Brod

DIP

Zagreb u 6. izbornoj jedinici

DIP

Karlovac

DIP

Rijeka

DIP

Zadar

DIP

Šibenik

DIP

Dubrovnik

DIP

Split

DIP
 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska je izabrala: HDZ u velikoj prednosti u odnosu na ostale stranke

Objavljeno

-

U Hrvatskoj su u srijedu održani parlamentarni izbori za 11. saziv Hrvatskog sabora. HDZ ima veliku prednost u odnosu na ostale stranke.

BROJ MANDATA PREMA PRIVREMENIM REZULTATIMA:

HDZ 61

Rijeke pravde 42

Domovinski pokret 14

Most 11

Možemo 10

IDS 2

Nezavisna platforma sjever 2

Fokus 1

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu