Connect with us

Hrvatska

Sandra Vukić: "Željko Predovan mi podmeće!"

Objavljeno

-


“Općina Vrsi po nalogu načelnice Sandre Vukić gradi prostore DVD-a i prostorije za komunalno poduzeće na parceli 1253 k.o. Vrski, koja se po prostornom planu općine nalazi na – poljoprivrednom zemljištu. Navedene objekte gradi bez građevinske dozvole, uvjeta o gradnji i protivno svim člancima Zakona o gradnji i prostornog uređenja. Radove izvodi komunalno poduzeće Općine Vrsi bez prethodno raspisanog javnog natječaja, a isto je poduzeće prema našim informacijama izgradilo mrtvačnicu i još niz drugih objekata kroz Općinu Vrsi bez raspisanih javnih natječaja”, stoji u jednom u nizu pisama o situaciji u Vrsima dostavljenom redakciji Z NET portala, no sama Vukić sve redom demantira:
– To nisu točne informacije jer su one iz starog prostornog plana. Radove nije izvodilo komunalno poduzeće, već je ono samo uređivalo teren, što po zakonu može. Komunalno poduzeće će biti samo sebi izvođač  jer će na tom mjestu biti njihovo skladište, tu ne treba raspisivati natječaj. A natječaj prema Zakonu o javnoj nabavi je raspisan za kupnju građevinskog materijala kada se počne s radovima. Ugovor je sklopljen s jednom firmom.
Sandra Vukić će se požaliti i kako je “u svašta umaču” (?), te pozvati sve da izađu na teren i vide što se to nije radilo prema zakonu u Općini Vrsi.
– Po nalogu nekih ljudi svašta se piše o meni, ogorčena je načelnica Vukić, dodajući:
– Po nalogu Željka Predovana koji je protiv mene podignuo kaznenu prijavu to se radi već četiri godine. Svake godine imamo reviziju i dolaze nam brojne inspekcije, ali nikada nisu utvrdili niti jednu jedinu nepravilnost. Sve su to laži i objede jer su neki ljubomorni zbog toga što sve ono što napravimo služi mještanima, a sve smo napravili u skladu sa zakonom. Mrtvačnicu su napravili mještani vlastitim sredstvima, pa neću ja u njoj držati turiste. Za sve imamo građevinsku i uporabnu dozvolu. Mi ovoliko radova ne bi uspjeli napraviti da nemamo malo komunalno poduzeće “Komunalac” koje djeluje u sklopu Općine, a u kojem radi šest djelatnika koji se u sve razumiju. Ono je u vlasništvu općine i radi samo za općinu!

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. vrsko

    20. ožujka 2011. at 17:33

    kad stalno misliš da te netko proganja to su znakovi sizofrenije

     
  2. vrsko

    20. ožujka 2011. at 17:40

    kad misliš da te stalno netko progoni, to je siguran znak šizofrenije

     
  3. vjetar

    20. ožujka 2011. at 20:08

    pa naravno da te Z.P. progoni, nije on dobio te poslove, na sto je navikao.
    ili si mozda stala na zulj njegovom ljubljenom Marasu ?
    i naravno da, ako si zena, trebas odma na lomacu, pa to je u duhu kraja gdje zivis.

     
  4. zeljko

    21. ožujka 2011. at 18:25

    samo ti izdrzi sve napade, a za Zeljka znamo di ce zavrsiti ……

     
  5. Rafi

    30. ožujka 2011. at 23:05

    Žalosno i jadno da Vršani sklapaju oči na sve što se protuzakonito radi u njihovoj Općini i to rade zbog svojih sitnih interesa kao npr: potvrda sa biroa bez dolaženja u HZZ, dijeljenja socijale za svoje birače po načelničinom nahođenju. Dijele se stipendije, zatim se zapošljavaju osobe bez adekvatne diplome. Tamo gdje ih rasporedi HZZ načelnica Vrsi udovoljava samo svojim bližnjim, koncesije na pomorskom dobru. Sramotno za instituciju HZZ da se iz nje upravlja Općinom Vrsi dok načelnica- djelatnica HZZ dok joj na Zavodu traje radno vrijeme troši telefon i novac poreznih obveznika. Za taj nerad volonterka simbolično uzima naknadu iz proračuna 100.000,00 kn. Volonterki općina radi u noćnoj smjeni jedina u Hrvatskoj.Dotična živi u Zadru jer želi biti gradska dama, daleko je ona od toga ,govor je izdaje,Neka se ova gradska dama uda za svoga velikana , ali on neće stara je, njega zanimaju novci.Najbolji su joj savjetnici , komunalni redar, pr. vijeća sve sinovi udbaša, po cile dane su kod mrtvačnice. Tamo nema radova, ljute se jer nitko ne shvaća da je to sveta vrška zemlja i županija mora dovesti arheologe jer tamo je nalazište i na tragu su velikih otkrića i zato se izvode radovi.

     
  6. Arheolog

    30. ožujka 2011. at 23:16

    Što se to iskopava bez zanja arheologije? Ja kao arheolog imam saznanja da se tu nalaze starine iz rimskog doba i zatražit ću da se prekinu svi radovi na toj čestici. Pročitao sam u Zadarskom listu da je to sveta zemlja povijesnih starih Mirila i moramo istražiti jer nam to nalaže struka. Uputit ću dopis prema Općini Vrsi.

     
  7. Rafi

    30. ožujka 2011. at 23:17

    E moj gospodine Arheolog, kasnite jer je sve to već odavno zabetonirano.

     
  8. Rafi

    30. ožujka 2011. at 23:21

    Što se tiče vašeg dopisa oni se ne čitaju jer ova Općina radi noću i ne prima stranke.

     
  9. Veliki brat

    3. travnja 2011. at 1:52

    Ako je sve u redu što ovolika rasprava o Željku i drugima .Zna se kod koga je kasa. Očito da su u strahu oči velike . Ono o turistima , možda bolje bista zna se čija.

     
  10. marko

    14. travnja 2011. at 23:39

    zeljko jesi li ziv

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Za vikend stiže novo pogoršanje vremena, a evo što nas očekuje sljedeći tjedan…

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Azorska anticiklona zapadno od obale Europe i ciklonalna aktivnost nad sjevernom Europom uzrokuju jako sjeveroistočno strujanje od prizemnih do viših slojeva atmosfere kojim se hladan zrak polarnih širina spušta prema jugu.

U našim krajevima tlak zraka raste zbog pritjecanje hladnog zraka sa sjevera koji se gomila nad Panonskom nizinom istočno od Dinarida i preljeva preko planinskih prijevoja na Jadran kao jaka a u podvelebitskom primorju olujna bura. Nad Tirenskim morem plitka ciklona premješta se preko Grčke prema Egejskom moru i uzrokuje povećanu naoblaku na jugu Dalmacije.

Hladna fronta sa sjeverozapada nalazi se sjeverno od Alpa sporo se premješta prema jugoistoku a nad naše krajeve će prodrijeti noćas i sutra prijepodne. Danas će biti sunčano i vjetrovito s temperaturama primjerenim proljeću. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 12, na Jadranu od 12 do 16. Na Jadranu će puhati jaka, a u podvelebitskom primorju olujna bura koja će navečer oslabiti.

U noći na subotu u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti naoblačenje uz kišu, a u višem gorju susnježicom i snijegom. Pogoršanje će se tijekom subote brzo širiti na cijelu zemlju s izuzetkom juga Dalmacije i otoka. Jutarnje temperature u unutrašnjosti od 1 do 5, na Jadranu i otocima oko 11 . Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti oko 9, na Jadranu do 15C. Na Jadranu jaka a u podvelebitskom primorju olujna bura širit će se tijekom dana sa sjevernom prema južnom Jadranu.

nedjelju oblačno i vjetrovito. Kiša će padati u Slavoniji i Baranji te na srednjem i južnom Jadranu a u zaobalnim planinama i planinama Bosne i Hercegovine moguća je susnježica i snijeg. Najviše dnevne temperature oko 10 na Jadranu oko 13.

Od ponedjeljka hladnije uz promjenljivu naoblaku. i sjeverni vjetar. Do kraja tjedna nastavak nestabilnog proljetnog vremena s povremenim mjestimičnim pljuskovima uz postupan porast temperature zraka.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VEĆI NEGO PRIJE PET GODINA / Eurobarometar: Raste interes Hrvata za europske izbore

Objavljeno

-

By

Interes Hrvata za predstojeće europske izbore značajno je veći nego prije pet godina, pokazuju u srijedu rezultati posljednjeg Eurobarometra prije izbora novog saziva Europskog parlamenta. 

Najnoviji Eurobarometar pokazao je da u Hrvatskoj raste interes za europske izbore na kojima će Hrvati birati 12 zastupnika u Europski parlament.

Njih 61 posto reklo je da ih zanimaju europski izbori, što je četiri postotna boda više u odnosu na jesensko istraživanje te čak 24 postotna boda više u odnosu na istraživanje uoči europskih izbora 2019. godine.

Interes za europske izbore rastao je u gotovo svim članicama Unije, a najviše u Hrvatskoj. Slijede je Češka, Litva, Finska i Španjolska.

– Hrvatska bilježi najveći porast interesa građana za europske izbore u odnosu na 2019. godinu te smo, sa 61 posto zainteresiranih, iznad EU prosjeka. Četiri od pet hrvatskih građana smatra da naša zemlja ima koristi od EU članstva te dvije trećine građana osjeti da EU utječe na njihovu svakodnevicu, rekla je Hini v.d. voditeljice Ureda EP-a u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak.

Njih 57 posto istaknulo je kako bi vjerojatno dali svoj glas da se izbori održavaju idući tjedan, što je porast od četiri postotna boda u odnosu na prošlo istraživanje te 15 postotnih bodova više nego u istom razdoblju prije pet godina. 

Na razini EU-a je 60 posto građana zainteresirano za izbore koji će se održati od 6. do 9. lipnja i na kojima će se birati ukupno 720 zastupnika, dok je 71 posto ispitanika navelo da će vjerojatno izaći na izbore, također više u odnosu na ranija istraživanja.

Osam od 10 Europljana, 81 posto, smatra da je izlazak na europske izbore još važniji u aktualnim međunarodnim okolnostima, a u Hrvatskoj se s time slaže 79 posto ispitanika.

– Uz ove ohrabrujuće uzlazne trendove, velika većina hrvatskih građana slaže se da je izlazak na birališta još važniji u aktualnom međunarodnom kontekstu. Uzastopne krize posljednjih godina te europski odgovor na njih ojačali su ulogu EU-a u očima građana. Stoga vjerujem da će i odaziv birača 9. lipnja biti veći nego 2019., kada je izlaznost u Hrvatskoj bila 29,85 posto, dodala je Ljubić Kutnjak.

No stvarni odaziv obično je manji od iskazivanja namjere u anketama.

Hrvatska je na zadnjim izborima 2019. imala jedan od najslabijih odaziva, a slabiji je bio samo u Češkoj, Slovačkoj i Sloveniji. Istodobno, na razini EU-a 2019. dogodio se preokret trenda u pogledu odaziva na izbore.

Na izbore je izašlo 50,82 posto birača, dok je na prethodnim izborima 2014. izlaznost bila samo 42 posto.

Jačanje gospodarstva u fokusu Hrvata

Zakonski rok za predaju lista za Europski parlament je u utorak, 23. travnja u ponoć. Ubrzo nakon toga krenut će službena izborna kampanja i trajat će do petka, 7. lipnja u ponoć.

Hrvatski građani očekuju da će u kampanji za europske izbore dominirati rasprave o jačanju gospodarstva i stvaranju novih radnih mjesta (46 posto) te borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti (45 posto).

Malo preko polovice, 52 posto, anketiranih u Hrvatskoj kaže da im se životni standard u proteklih pet godina nije promijenio, 41 posto kaže da se smanjio, a sedam posto da je porastao.

Prosječno u EU-u, 45 posto kaže da im je životni standard smanjen, 49 posto da je ostao isti, a šest posto da je porastao.

Za sljedećih pet godina, 30 posto ispitanih u Hrvatskoj smatra da će im se životni standard smanjiti, 52 posto da će ostati isti, a da će se povećati 16 posto.

U EU su nešto pesimističniji, 32 posto ih misli da će se smanjiti, 49 posto da će ostati isti i 15 posto da će rasti.

U posljednjih 12 mjeseci, više od polovice Hrvata, 54 posto, što je sedam posto više u odnosu na zadnje istraživanje iz rujna i listopada prošle godine, nije imalo skoro nikad problema s plaćanjem računa, u EU-u je takvih prosječno 63 posto. Povremeno je imalo s tim problema 39 posto anketiranih u Hrvatskoj, pet posto manje nego u jesen prošle godine, a u EU-u 29 posto, jedan posto više.

Nešto manje od trećine, 30 posto Hrvata smatra da stvari u zemlji idu u dobrom smjeru, dok je prosjek u EU 27 posto. Da stvari idu u krivom smjeru u njihovoj zemlji smatra 60 posto anketiranih u Hrvatskoj, a isti postotak je i na razini prosjeka u EU-u.

Više Hrvata misli da stvari u Europskoj uniji idu u dobrom smjeru (46 posto), nego u krivom smjeru (41 posto).

Većina Hrvata, 83 posto, smatra da je Hrvatska imala koristi od članstva u EU-u, a 14 posto da nije. U Europskoj uniji prosječno 71 posto njih smatra da je njihova zemlja imala koristi, a 23 posto da nije.

Hrvati su optimističniji u pogledu budućnosti EU-a od europskog prosjeka, 71 posto u odnosu na 61 posto.

Potpuno pozitivnu sliku o EU-u ima 53 posto Hrvata, dva posto više nego u jesen prošle godine, a 13 posto negativnu. U EU-u 47 posto ima pozitivnu, a 17 posto negativnu sliku.

Za jačanje uloge EU-a u svijetu, Hrvati, njih 38 posto, na prvo mjesto stavljaju pitanje energije, energetske neovisnosti, izvora i infrastrukture, a na drugom mjestu, s 33 posto, hranu, poljoprivredu, konkurentnost i gospodarstvo. Na razini EU-a, na prvom su mjestu, s 37 posto, sigurnost i obrana.

Pitanje zajedničke obrane i sigurnosti aktualiziralo se zbog ruske agresije na Ukrajinu. To bi moglo biti jedno od prioritetnih pitanja u kampanji u čak devet država članica, a najviše u Danskoj (56 posto), Finskoj (55 posto) te Litvi (53 posto).

Funkcioniranjem demokracije u zemlji potpuno je zadovoljno 39 posto Hrvata, a potpuno nezadovoljnih je 60 posto.

I u Hrvatskoj i EU-u 60 posto anketiranih kaže da prati zbivanja u Uniji bez obzira na izbore.

Negativan stav prema Rusiji

U pogledu odnosa prema velikim, trećim zemljama, najpozitivnije je stajalište prema Sjedinjenim Državama, u Hrvatskoj 50 posto potpuno pozitivno i 45 potpuno negativno. U EU-u 48 pozitivno, a 47 negativno.

Najslabije stoji Rusija, samo 16 posto u Hrvatskoj i 12 posto u EU ima pozitivno mišljenje, a negativno 78 posto u Hrvatskoj i 83 posto u EU-u.

Kina stoji nešto bolje, 38 posto u Hrvatskoj je pozitivno, a 54 negativno. Na razini EU-a 24 posto ih ima pozitivno stajalište, a 68 posto negativno.

U pogledu Turske, pozitivno stajalište u Hrvatskoj ima njih 45 posto (u EU-u 26 posto), a negativno 48 posto (u EU 63 posto).

Pozitivna ocjena EP-u na kraju saziva

Eurozastupnici će se idući tjedan okupiti u Strasbourgu na posljednjoj plenarnoj sjednici u ovom sazivu, a svoj rad privode kraju uz uglavnom pozitivnu ocjenu građana EU-a.

U Hrvatskoj čak 64 posto ispitanika smatra da Europski parlament treba imati važniju ulogu, 27 posto manje važnu, a sedam posto ne želi nikakve promjene.

Na razini 27 članica, njih 56 posto smatra da bi EP trebao imati važniju ulogu. S tim se ne slaže 28 posto, a njih 10 posto zadržalo bi postojeće ovlasti.

Proljetno istraživanje Eurobarometra Europskog parlamenta provela je agencija Verian između 7. veljače i 3. ožujka 2024. u svih 27 članica EU-a.

 Istraživanje je provedeno uživo, a intervjui na daljinu (CAVI) dodatno su korišteni u Češkoj, Danskoj, Finskoj i Malti.

Obavljeno je ukupno 26.411 intervjua. Rezultati EU-a ponderirani su prema broju stanovnika u svakoj zemlji.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Pogledajte kako su glasali Zagreb, Split, Osijek, Slavonski Brod, Rijeka…

Objavljeno

-

By

Neslužbeni rezultati DIP-a nakon obrađenih gotovo svih biračkih mjesta, prema medijskim izračunima, pokazuju da HDZ uvjerljivo pobjeđuje na parlamentarnim izborima i osvaja 61 mandat, a Rijeke pravde okupljene oko SDP-a dobivaju 42 mandata.

Domovinski pokret je treći s osvojenih 14 mandata, Most dobiva 11, a Možemo! 10 mandata.

Po dva mandata osvajaju IDS i Nezavisna platforma Sjever te jedan koalicija Fokus-Republika.

A kako su glasovi pojedini gradovi u Hrvatskoj pogledajte u nastavku:

Zagreb u 1. izbornoj jedinici

DIP

Zagreb u 2. izbornoj jedinici

DIP

Čakovec

DIP

Osijek

DIP

Slavonski Brod

DIP

Zagreb u 6. izbornoj jedinici

DIP

Karlovac

DIP

Rijeka

DIP

Zadar

DIP

Šibenik

DIP

Dubrovnik

DIP

Split

DIP
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu