Connect with us

Hrvatska

Sandra Vukić: "Željko Predovan mi podmeće!"

Objavljeno

-


“Općina Vrsi po nalogu načelnice Sandre Vukić gradi prostore DVD-a i prostorije za komunalno poduzeće na parceli 1253 k.o. Vrski, koja se po prostornom planu općine nalazi na – poljoprivrednom zemljištu. Navedene objekte gradi bez građevinske dozvole, uvjeta o gradnji i protivno svim člancima Zakona o gradnji i prostornog uređenja. Radove izvodi komunalno poduzeće Općine Vrsi bez prethodno raspisanog javnog natječaja, a isto je poduzeće prema našim informacijama izgradilo mrtvačnicu i još niz drugih objekata kroz Općinu Vrsi bez raspisanih javnih natječaja”, stoji u jednom u nizu pisama o situaciji u Vrsima dostavljenom redakciji Z NET portala, no sama Vukić sve redom demantira:
– To nisu točne informacije jer su one iz starog prostornog plana. Radove nije izvodilo komunalno poduzeće, već je ono samo uređivalo teren, što po zakonu može. Komunalno poduzeće će biti samo sebi izvođač  jer će na tom mjestu biti njihovo skladište, tu ne treba raspisivati natječaj. A natječaj prema Zakonu o javnoj nabavi je raspisan za kupnju građevinskog materijala kada se počne s radovima. Ugovor je sklopljen s jednom firmom.
Sandra Vukić će se požaliti i kako je “u svašta umaču” (?), te pozvati sve da izađu na teren i vide što se to nije radilo prema zakonu u Općini Vrsi.
– Po nalogu nekih ljudi svašta se piše o meni, ogorčena je načelnica Vukić, dodajući:
– Po nalogu Željka Predovana koji je protiv mene podignuo kaznenu prijavu to se radi već četiri godine. Svake godine imamo reviziju i dolaze nam brojne inspekcije, ali nikada nisu utvrdili niti jednu jedinu nepravilnost. Sve su to laži i objede jer su neki ljubomorni zbog toga što sve ono što napravimo služi mještanima, a sve smo napravili u skladu sa zakonom. Mrtvačnicu su napravili mještani vlastitim sredstvima, pa neću ja u njoj držati turiste. Za sve imamo građevinsku i uporabnu dozvolu. Mi ovoliko radova ne bi uspjeli napraviti da nemamo malo komunalno poduzeće “Komunalac” koje djeluje u sklopu Općine, a u kojem radi šest djelatnika koji se u sve razumiju. Ono je u vlasništvu općine i radi samo za općinu!

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. vrsko

    20. ožujka 2011. at 17:33

    kad stalno misliš da te netko proganja to su znakovi sizofrenije

     
  2. vrsko

    20. ožujka 2011. at 17:40

    kad misliš da te stalno netko progoni, to je siguran znak šizofrenije

     
  3. vjetar

    20. ožujka 2011. at 20:08

    pa naravno da te Z.P. progoni, nije on dobio te poslove, na sto je navikao.
    ili si mozda stala na zulj njegovom ljubljenom Marasu ?
    i naravno da, ako si zena, trebas odma na lomacu, pa to je u duhu kraja gdje zivis.

     
  4. zeljko

    21. ožujka 2011. at 18:25

    samo ti izdrzi sve napade, a za Zeljka znamo di ce zavrsiti ……

     
  5. Rafi

    30. ožujka 2011. at 23:05

    Žalosno i jadno da Vršani sklapaju oči na sve što se protuzakonito radi u njihovoj Općini i to rade zbog svojih sitnih interesa kao npr: potvrda sa biroa bez dolaženja u HZZ, dijeljenja socijale za svoje birače po načelničinom nahođenju. Dijele se stipendije, zatim se zapošljavaju osobe bez adekvatne diplome. Tamo gdje ih rasporedi HZZ načelnica Vrsi udovoljava samo svojim bližnjim, koncesije na pomorskom dobru. Sramotno za instituciju HZZ da se iz nje upravlja Općinom Vrsi dok načelnica- djelatnica HZZ dok joj na Zavodu traje radno vrijeme troši telefon i novac poreznih obveznika. Za taj nerad volonterka simbolično uzima naknadu iz proračuna 100.000,00 kn. Volonterki općina radi u noćnoj smjeni jedina u Hrvatskoj.Dotična živi u Zadru jer želi biti gradska dama, daleko je ona od toga ,govor je izdaje,Neka se ova gradska dama uda za svoga velikana , ali on neće stara je, njega zanimaju novci.Najbolji su joj savjetnici , komunalni redar, pr. vijeća sve sinovi udbaša, po cile dane su kod mrtvačnice. Tamo nema radova, ljute se jer nitko ne shvaća da je to sveta vrška zemlja i županija mora dovesti arheologe jer tamo je nalazište i na tragu su velikih otkrića i zato se izvode radovi.

     
  6. Arheolog

    30. ožujka 2011. at 23:16

    Što se to iskopava bez zanja arheologije? Ja kao arheolog imam saznanja da se tu nalaze starine iz rimskog doba i zatražit ću da se prekinu svi radovi na toj čestici. Pročitao sam u Zadarskom listu da je to sveta zemlja povijesnih starih Mirila i moramo istražiti jer nam to nalaže struka. Uputit ću dopis prema Općini Vrsi.

     
  7. Rafi

    30. ožujka 2011. at 23:17

    E moj gospodine Arheolog, kasnite jer je sve to već odavno zabetonirano.

     
  8. Rafi

    30. ožujka 2011. at 23:21

    Što se tiče vašeg dopisa oni se ne čitaju jer ova Općina radi noću i ne prima stranke.

     
  9. Veliki brat

    3. travnja 2011. at 1:52

    Ako je sve u redu što ovolika rasprava o Željku i drugima .Zna se kod koga je kasa. Očito da su u strahu oči velike . Ono o turistima , možda bolje bista zna se čija.

     
  10. marko

    14. travnja 2011. at 23:39

    zeljko jesi li ziv

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Turisti u Hrvatskoj troše gotovo četiri puta manje nego u Francuskoj. Otkud tolika razlika?

Objavljeno

-

By

Hrvatski turizam suočava se s ograničenjima daljnjeg rasta, navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Hrvatska ima svega 15 posto kreveta u hotelskom smještaju, a kad u nazivnik uračunamo nekomercijalni smještaj, odnosno vikendice, efektivno ima tek 9,5 posto hotelskih kreveta u ukupnom smještaju, za razliku od Grčke koja u hotelima ima 71 posto kapaciteta, Italije s 43 posto hotelskih kreveta te Španjolske s 53 posto hotelskih kapaciteta.

To za posljedicu ima relativno nisku potrošnju turista u Hrvatskoj od oko 150 eura po danu u odnosu na potrošnju u Italiji i Španjolskoj, u kojima turisti u prosjeku potroše oko 250 eura po danu, dok u Francuskoj gosti pak dnevno troše i više od 550 eura, navodi se u analizi Fokus tjedna Hrvatske udruge poslodavaca iz koje poručuju da je postojeći tempo rasta turističkih prihoda u Hrvatskoj neodrživ, piše Novi list.

Poticanje investicija

“Postojeća struktura kapaciteta u kojoj dominiraju kratkoročni najam s najnižim udjelom hotelskog smještaja na Mediteranu i u Europskoj uniji u ukupnom smještaju, a koji pak konzumiraju gosti niže, narušene kupovne moći, hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta.”

To samo aktualizira HUP-ov stav da u cilju podizanja dodane vrijednosti treba ubrzano i snažno poticati usmjeravanje investicija prema organiziranom smještaju kako bismo riješili problem najlošije strukture smještaja na Mediteranu, navodi se Fokusu tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića.

U HUP-u se pritom referiraju na Zakon o turizmu kojim je prvi put adresiran problem prekomjernog turizma, ali se još čeka donošenje podzakonskih akata.

Za poticanje investicija predlažu jednostavno dobivanje koncesije neposredno na zahtjev za tehnološki ili funkcionalno neodvojive cjeline morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka s hotelima, kampovima i turističkim naseljima.

Također traže precizno i fer reguliranje statusa imovine koja je nakon završetka procesa pretvorbe i privatizacije ušla u režim pomorskog dobra, što u HUP-u smatraju preduvjetom razvoja i dizanja kvalitete hrvatskog turizma.

Iako se dobri trendovi iz prošle godine nastavljaju i u prvom kvartalu ove godine, profitabilnost domaćih hotelskih grupa izlistanih na Zagrebačkoj burzi znatno je smanjena, upozoravaju u HUP-u.

Naime, udio operativne dobiti prije oporezivanja u ukupnom prihodu pao je u 2023. godini s 31,1 na 27,2 posto, dok je marža prije oporezivanja pala za 9 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu.

U uvjetima povišenih cijena energenata i repromaterijala te snažnih pritisaka na trošak rada dodatno generiranog rekordnim povećanjem ‘minimalca’ nastavljaju se pritisci na profitabilnost i financijski potencijal za investiranje u turističkom sektoru, smatraju u HUP-u.

Rast noćenja

Ipak, u HUP-u tvrde da bismo ove godine mogli ostvariti bolje rezultate u odnosu na lanjsku, rekordnu sezonu jer je booking u EU-u tek lani dosegnuo predpandemijske razine, također svjedočimo snažnom rastu korporativnih putovanja, a potražnja Europljana za putovanjima je relativno neelastična na pad realnog raspoloživog dohotka s obzirom da čini mali udio (ispod 3 posto) u dohotku prosječnog Europljanina, navode u HUP-u uz napomenu da »unatoč strahu od pada kupovne moći, europski turizam ostaje atraktivan.

Podsjećaju na to da su ukupna noćenja turista u 2023. godini porasla na 107,8 milijuna ili 2,8 posto u odnosu na 2021. godinu te gotovo dosegla predpandemijske rekorde zabilježene 2019. godine.

Pritom su inozemni prihodi od turizma dosegnuli rekordnih 14,6 milijardi eura (19 posto BDP-a bez indirektnih učinaka) u odnosu na 13,1 milijardu eura u 2022. te 10,5 milijardi eura ostvarenih u 2019. godini, pri čemu rast prihoda pripisuju inflaciji.

Ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za strane radnike

Hrvatski turizam zabilježio je najjači oporavak u EU-u, ali je i među tri najbolje mediteranske turističke velesile u odnosu na pretkriznu 2019. godinu, podsjećaju u HUP-u i dodaju da to valja zahvaliti dobrom kriznom menadžmentu tijekom pandemije, iznadprosječnom oporavku komercijalnih avioletova do destinacije, brzom povratku investicijama sektora na predpandemijske razine te ulasku u europodručje i Schengen, što je poboljšalo percepciju Hrvatske kao atraktivne i sigurne turističke destinacije, Novi list.

No, hrvatski turizam će se i idućih godina suočavati s velikim izazovom nedostatka radne snage te je u tom smislu potrebno dodatno aktivirati sav domaći radni potencijal daljnjom liberalizacijom zakonodavnog okvira tržišta rada te ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za radnike iz ‘trećih’ zemalja, predlažu u HUP-u i navode da je lani u turizmu izdano 46 tisuća radnih dozvola strancima, a ove godine se očekuje 50 do 55 tisuća.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu