Connect with us

Hrvatska

"Moje članstvo u HDZ-u je zamrznuto i ja sam apolitična osoba"

Objavljeno

-


Novi načelnik PU zadarske je Darko Car. On je danas prisustvovao konferenciji za novinare koja je poslužila i kao prilika da se njegov prethodnik Zlatko Sokolar oprosti od zadarske javnosti. Glasnogovornik PU zadarske, Elis Žodan, zaželio je dobrodošlicu novom načelniku te se zahvalio Sokolaru na svemu učinjenom.
– Rastanak je prigoda da se sve loše zaboravi, a ja pamtim samo sretne dane, rekao je Žodan kroz smijeh i riječ prepustio sada već bivšem načelniku Zlatku Sokolaru.
Podsjetimo, Sokolar diplomirani je pravnik, djelatnik MUP-a od 1985. godine. Bogatog je policijskog iskustva, koje je stekao obavljajući dužnost zapovjednika Postaje aerodromske policije Pleso, ali i kao načelnik Odjela granične policije, pomoćnik načelnika Uprave za granicu, načelnik PU dubrovačko-neretvanske. Do imenovanja na mjesto načelnika PU zadarske, obnašao je dužnost načelnika Odjela za nezakonite migracije u Ravnateljstvu policije. Nakon iscrpljujućeg mandata, uz puno pozitivnog napretka u zadarskoj policiji, Sokolar se vraća svojoj dužnosti u MUP-u u Zagreb, gdje mu je i obitelj. Sokolar je imenovan 24. ožujka prošle godine, a okvirni mandat na mjestu v. d. načelnika PU zadarske bio je predviđen za 6 do 9 mjeseci, ali se produžio na nešto više od 11.
– Proveo sam 11 mjeseci u Zadru uz težak i naporan rad. Kada sam došao morao sam dosta kadrovskih problema riješiti i popraviti. Glavni naglasak u svom radu dao sam suzbijanju kriminaliteta, a mislim da smo dosta dobroga učinili što se može vidjeti iz podataka koji su dostupni javnosti i na web stranicama PU zadarske.
Sokolar se sada vraća u Zagreb u ravnateljstvo policije, a budući da je bio v. d. načelnika rekao je kako je to i bilo očekivano.
– Na moje mjesto sada dolazi kolega koji je iskusan i profesionalan i vjerujem da će se moći nositi s operativnim problemima, najavio je Sokolar Cara te se zahvalio svima na podršci naglasivši kako bez medija, koji su mnogo puta ukazivali na zakonske nepravilnosti, policija bi znatno lošije radila.
Darko Car je diplomirani ekonomist, u MUP-u je zaposlen od 1992. godine, a od 1998. do 2000. godine obnašao je dužnost načelnika Policijske uprave krapinsko-zagorske.
Do imenovanja na novu dužnost bio je načelnik Postaje aerodromske policije Pleso u Velikoj Gorici.
– Čast mi je i izazov doći na ovo mjesto i u Zadar. Želio bih nastaviti istim putem kao i moj prethodnik, na visokoj razini rada i rezultata, započeo je Car.
Naglasio je kako u Zadar dolazi već 30 godina i da misli da je to grad s najlijepšim zalaskom sunca. Isto tako rekao je kako dosta prati sport te da mu je drago da je njegov prezimenjak, Marko, jedan od boljih pojedinaca u KK Zadar. Isto tako, kao svoju prvu novinu, rekao je da će uvesti konferencije za novinare jednom mjesečno.
Cara se posljednjih dana spominjalo kao člana HDZ-a, a on je to prokomentirao:
– Ja sam apolitična osoba. Moram reći da će uskoro doći zakon koji će odijeliti stranački i policijski posao. Politika nema mjesto u policiji.
Zamoljen je da se izjasni da li je raskinuo svoje članstvo u HDZ-u ili čeka baš taj zakon da to učini. On je na to rekao kako jest član HDZ-a, ali da je njegovo članstvo odavno zamrznuto.
Činjenica jest da u Zadru postoji velik broj neriješenih spaljivanja automobila, dva neriješena ubojstva te vrlo dobro organizirana mafija. Car je rekao kako jako dobro zna gdje je došao i koji ga problemi čekaju. Upitan je da li postoji mafija, kako u Hrvatskoj tako i u Zadru.
– Vi sami procijenite da li postoji mafija. Za mjesec dana, kada se uputim malo više u posao i osjetim bilo postaje, možemo razgovarati o stanju kriminaliteta.
Isto to pitanje o mafiji upućeno je i Sokolaru koji je rekao kako u Zadru postoji puno gospodarskog kriminaliteta, a da su za vrijeme njegovog mandata baš na tom području i napredovali.
– Prema sadašnjem stanju organiziranog kriminala Zadar nije pretjerano ugrožen, ali postoje aktivnosti na tom području. Ima tu još puno posla.
Sokolar je naglasio kako PU zadarska dobro surađuje s USKOK-om te da su neka od istraživanja PU zadarske postala predmetom USKOK-a.

Nakon konferencije za novinare Darko Car krenuo je sa Zlatkom Sokolarom na upoznavanje s gradonačelnikom i županom.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. pere

    2. ožujka 2011. at 13:32

    kako moš’ biti apolitičan i član neke stranke?? možda bolje od “političan” a bez stranačke iskaznice…puno sriće care…tribat će ti.

     
  2. koka

    3. ožujka 2011. at 11:45

    ha..ha..ha…samo ću to reć na ovaj naslov…a članak mi se ne čita jer mi je već mučno od naslova

     
  3. Jaca

    3. ožujka 2011. at 22:25

    ovo sa novim načelnikom je loše počelo, tip već na početku valja gluposti

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu