Connect with us

Hrvatska

Mujnjes: "Terete me za djelo koje nisam počinio"

Objavljeno

-

Županijski sud (Foto: Ivan Katalinić)
Nikola Munjes iznio je obranu pred sucem Radmanom na Županijskom sudu u Zadru. Naime, optužnica ga tereti da je 22. rujna 1991. kao pripadnik milicije SAO Krajine počinio ratni zločin potiv civilnog stanovništva u Perušiću kod Benkovca.  Nikola Munjes (43)  je 1995. godine u odsutnosti osuđen na devet godina zatvora.
– Vi niste osuđivani, osuđeni ste u odsutnosti a to je kao da niste, rekao je sudac Nikoli Munjesu odmah na početku rasprve.
Nikola Munjes je u svojoj obrani odmah naglasio da je lošega zdravlja i to još od ekstradicijskog pritvora u Podgorici, premda nalazi krvi nisu ništa loše utvrdili, ali bez obzira na loše zdravstveno stanje potrudit će se da izdrži sve.
– Nemam veze s tim djelom za koje me terete, niti sam počinio to djelo. Te osobe ne poznajem, niti imam razloga za iživljavanje. Terete me za djelo koje nisam počinio, iznio je svoju obranu Nikola Munjes.
– Nedaleko od Perušića je selo Buković i tamo ima osoba slična meni po konstituciji i po boji kose, mojih godina. Gospodin Ante je to prešutio. Ne znam zašto su svjedoci mene spominjali, očito zato što sam sličan osobi iz Bukovića. Mene nitko u benkovačkom kraju nije zvao “Žuti”, svi su me zunali po nadimku “Rade”, a ta osoba slična meni iz Bukovića, ne znam mu ime, Rajić ili Rukić, ne optužujem ga, i on je bio u miliciji, rekao je Munjes.
Optuženi je rekao da nema nikakvih razloga da bilo što na štetu napravi osobama hrvatske nacionalnosti jer da mu je rođena sestra udana za Hrvata i živi u Biogradu, te da ima tetu u Vrani. Za vrijeme rata Munjes je bio pripadnik milicije SAO Krajine u Benkovcu. U miliciju je ušao jer su mu mještani govorili da mora negdje biti, premda nije sulužio vojsku JNA, biko je sin jedinac u majke a oca nije imao pa se izvukao iz te obveze. Te 1991. godine imao je 23 godine i kao pripadnik milicije nije sudjelovao ni u kakvim borbenim akcijama. U to vrijeme milicajci su se mijenjali ali se sjeća komandira odjeljenja Gojka Rnjaka, Jovana Savića, Saše ili Siniše Matić, Zorana Dobrića i Velimira Pupovca koji  su bili u Munjesovom odjeljenju milicije. Tada se radilo 24 sata a 48 sati je bilo slobodno.
– Išao sam na sahranu Veliboru Cupaću. O njegovoj smrti saznao sam iz priča. Cupać je poginuo dok je bio u redovnoj kontroli, stariji muškarac bacio je bombu na njega. To nisam vjerovao sve dok nisam vidio osmrtnicu 20. rujna 1991.  Pošto sam radio petak na subotu, smjena mi je završila u 7 sati ujutro, smjena je bila od 7 do 7. Kad mi je završila smjena ostao sam u stacionaru da bi se dogovorili s komandirom Gojkom Rnjakom kako ćemo na sahranu. Velibor Cupać bio je milicajac pa je bio red da netko iz milicije dade počast, a ja sam bio i njegov komšija. U Korlat smo došli sati i po vremena prije početka sahrane, sahrana je počela u 16 sati 21. rujna 1991. Moj zadatak na sahrani je bio da nosim “krst”. Na sahrani sam bio u uniformi jer je pokojni Velibor Cupać bio pripadnik milicije. Poslije sahrane sam bio u šoku. U Korlatu sam ostao 4 do 5 sati, nakon toga sam otišao u centar Korlata jer sam htio naći nekoga da me prebaci do Benkovca. U subotu naveče bio sam u Benkovcu između 21 i 23 sata a u nedjelju 22. rujna 1991. spavao sam malo duže u stacionaru milicije. Te nedjelje nigdje se iz Benkovca nisam micao. U Perušiću nikad nisam bio, iznio je Nikola Munjes.
U to vrijeme, početkom rata počela su odvajanja između Hrvata i Srba. Hrvati su išli na Hrvatsku stranu a i sami Srbi su se morali odlučiti za stranu. Munjes je rekao da tada nije osjećao teror od stane JNA ili milicije SAO Krajine ili durgih paravojnih formacija, ali da je morao odabrati stranu. Na to mu je predsjednik vijeća prigovorio da je kontradiktoran samome sebi, jer da je bio bez nelagode i terora, a opet, bio je pod prisilom pa je išao u miliciju. Na to je optuženik odgovorio da nije razumio pitanje. Nakon akcije Oluja Nikola Munjes je skupa s majkom, sestrom i zetom napustio SAO Krajinu. Tada su koridorojm prema Srbiji najprije otišli vojska i milicija, dok su civili odlazili zadnji, a među njima i Munjes jer je bio na bolovanju. Na granici Srbije razdvojili su ih. Arkanovi tigrovi su odvodili muške osobe u Erdut gdje je optuženi bio mobiliziran 3 mjeseca. Nakon toga je otišao u Srbiju u Borču kod prijatelja, a pošto mu klima nije odgovarala otišao je u Bar u Crnu Goru. U Repubiliku Hrvatsku nije se vračao jer je iz novina saznao da ga Republika Hrvatska traži radi zločina koji nije počinio.
Optuženiku se produljio pritvor daljna 2 mjeseca, a glavna rasprava se odgađa i zakazana je za 3. veljače 2011. s početkom u 9.30.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting / HDZ i dalje prvi izbor; SDP ima podršku 22,5 posto birača

Objavljeno

-

By

U središnjem Dnevniku HTV-a objavljeni su rezultati istraživanja političkih preferencija. “Promocija Plus” za HRT donosi HRejting istraživanje o preferencijama građana kad je riječ o političkim strankama. Provedeno je na 1000 ispitanika u razdoblju od 15. do 17. listopada. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

Početak trećeg uzastopnog premijerskog mandata Andreja Plenkovića, obilježen je više sukobima na relaciji Banski dvori – Pantovčak nego na relaciji vlast – saborska oporba. Unatoč tomu ili zbog toga, HDZ je pola godine nakon parlamentarnih, mjesec i pol prije predsjedničkih i malo više od pola godine uoči lokalnih izbora, biračima i dalje prvi izbor. U odnosu na predizborni, rejting im je zanemarivo pao (-0,21%) i trenutačno su na 27,5%.

Najjača oporbena stranka prošli je mjesec dobila novog predsjednika čiji je slogan: Prvi, a ne drugi! Sa Sinišom Hajdašem Dončićem, SDP je jedini malo rastao (+0,85%), ali je i dalje uvjerljivo drugi. Listopad završavaju s 22,5%.

Možemo!, koji se više procjenjuje i ocjenjuje na temelju vlasti na zagrebačkoj, a manje na temelju rada na nacionalnoj razini, neznatno oscilira (-0,27%) pa je zadržao treću poziciju. Imaju 8,71%.

Iako mu je u odnosu na predizborni, rejting pao za 1,04% pa je sad na 6,04% Most je postao četvrta i ujedno zadnja stranka koja prelazi izborni prag.

Most je preskočio Domovinski pokret koji je prije izbora bio oporbena stranka, četvrta politička snaga u zemlji i „debelo“ iznad praga. Nakon izbora postao je vladajući, pritom se raskolio i sad je DP najveći anketni gubitnik. U samo pola godine pali su za 4,5% i sad je Penavin dio na samo 3,1%

Slijedi ga 1% slabiji Radićev dio okupljen u DOMiNO (imaju 2,1%). I jedni i drugi trenutačno su daleko od izbornog praga.

Prema iskazanom raspoloženju birača, preostalih 13 stranaka iz ankete nema šanse približiti se 5%-tnom izbornom pragu, a kamoli ga preskočiti. Nijedna od njih trenutačno ne uspijeva dobaciti ni do 2% potpore, a u odnosu na predizborni rejting imaju status quo. Odnosno pad im se ili rast mjeri u promilima, pa nije relevantan ni za kakve zaključke i ocjene kretanja njihove popularnosti.

U brojevima to izgleda ovako:

Nakon Domovinskog pokreta i Domina, sljedeći ispod praga je Centar (ima 1,7% i rastao je 0,46%). Iznad 1% ili 1% još imaju: IDS ( imaju 1,4% / porast pola godine nakon parlemntarnih izbora 0,25%), Odlučnost i pravednost (1,2% / pad od 0,12%) i HSS (1,0% / pad od 0,09%).

Ispod jedan posto potpore su Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,9% / +0,9%), HNS (0,9% / -0,27%), HSU (0,8% / -0,24%), Radnička fronta (0,8% / -0,22%) i Fokus (0,72%) koji je s gubitkom statusa parlamentarne stranke izgubio i najviše biračke potpore (-0,42%) među ovim malim strankama.

Oko ili ispod 0,5% kreću se: Kolakušićevo Pravo i pravda (0,6% / +0,6%), Pavličekovi Hrvatski suverenisti (0,6% / + 0,05%), Hrebakov HSLS (0,3% / -0,18%) i kao zadnji Zekanovićev HDS (0,3% / +0,04%).

Svih 15 stranaka ispod praga zajedno osvaja manje nego što je postotak neodlučnih birača. Ovaj ih je mjesec 4,23% više nego mjesec prije parlamentarnih izbora i iznosi 17,23%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HDZ izabrao nove članove Predsjedništva, od početka godine u stranku se učlanilo gotovo 5000 ljudi

Objavljeno

-

By

foto: HDZ

Izaslanici XXI. Općeg sabora HDZ-a u Šibeniku u nedjelju su usvojili izmjene i dopune Statuta HDZ-a, izabrali 21 člana Predsjedništva HDZ-a te 40 članova Nacionalnog odbora čime su završili unutarstranački izbori.

Izmjenama i dopunama Statuta HDZ-a broj članova Predsjedništva povećava se s 10 na 21 – po jedan član iz svake županije i Grada Zagreba.

Točno toliko bilo je i kandidata za to stranačko tijelo. Iz organizacije Grada Zagreba za članicu Predsjedništva izabrana je Nina Obuljen Koržinek, iz Zagrebačke županije Krešimir Ačkar, Krapinsko-zagorske Zoran Gregurović, Sisačko-moslavačke Ivan Celjak, Karlovačke Martina Furdek-Hajdin, Varaždinske Anđelko Stričak, Koprivničko-križevačke Darko Sobota, Bjelovarsko-bilogorske Marko Marušić, Primorsko-goranske Tomislav Klarić, Ličko-senjske Ernest Petry, Virovitičko-podravske Igor Andrović, Požeško-slavonske Antonija Jozić, Brodsko-posavske Pero Ćosić, Zadarske Šime Erlić, Osječko-baranjske Ivan Radić, Šibensko-kninske Branka Juričev-Martinčev, Dubrovačko-neretvanske Blaž Pezo i Međimurske Sunčana Glavak.

Stranka u plusu

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković najavio je da će se u ponedjeljak u Zagrebu u 16 sati održati konstituirajuća sjednica novog Predsjedništva stranke.

Za Nacionalni odbor kandidirao se 51 kandidat, a izabrano je njih 40.

Na izborima započetima ljetos izabrano je najuže stranačko vodstvo – uz Plenkovića je izabran i njegov zamjenik Tomo Medved, a za potpredsjednike Ivan Anušić, Oleg Butković, Branko Bačić i Zdravka Bušić.

Glavni tajnik HDZ-a Krunoslav Katičić je, podnoseći izvješće o organizacijskom djelovanju i poslovanju stranke, rekao da stranka ima višak prihoda nad rashodima.

“Kršitelj Ustava, lider oporbe (Zoran Milanović), pokušava difamirati našu stranku i mi se moramo tome oduprijeti, a možemo biti ponosni da od 1. siječnja do 15. listopada imamo upisanih 4790 novih članova na razini Hrvatske”, kazao je.

Na Općem saboru, na kojem je sudjelovao 1241 izaslanik, prikazan je i kratki video obnovljene središnjice stranke na Trgu žrtava fašizma, u kojoj još traju radovi nakon potresa.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

“ZDRAVA HRANA”? / Povlači se još jedan proizvod, sadrži povišene razine pesticida

Objavljeno

-

By

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda – organska bijela kvinoja “QUINOA ROYAL”, 500g i 1000 g, NUTRIGOLD, serija: EQB14-24/241594, LOT: PC008081-07, roka trajanja 30.04.2029., zbog utvrđene povišene razine pesticida klorpirifosa.

Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ

Detalji o opozivu dostupi su na web stranicama subjekta u poslovanju s hranom.

Podaci o proizvodu:

Dobavljač: Rhumveld Winter&Konijn B.V., Nizozemska

Stavlja na tržište: Galleria Internazionale d.o.o., Predavčeva 6, Zagreb

Zemlja podrijetla: Bolivija

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu