Connect with us

Hrvatska

Milošević: "Slavica nije morao provjeravati jesu li DVD-ovci punoljetni!"

Objavljeno

-

Dražen Slavica (foto: Žeminea Čotrić)
Nakon više od tri godine, na Županijskom sudu u Zadru, 23. studenog 2010. godine započelo je suđenje Draženu Slavici, bivšem zapovjedniku Šibensko-kninske vatrogasne zajednice. Slavicu Državno odvjetništvo tereti za organizacijske propuste pri gašenju požara na Kornatima, kojom prilikom je poginulo dvanaest vatrogasaca. Slavica je tom prilikom rekao kako se ne osjeća krivim.
Optužnica Slavicu tereti da je 30.8.2007. u Šibeniku, u svojstvu zapovjednika Vatrogasne zajednice Šibensko-kninske županije i zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe Šibenik, nakon što je oko 11:50 sati dobio obavijest da gori u Nacionalnom parku Kornati i da se požar širi, zapovjedio da se organizira skupina gasitelja za gašenje tog požara od pripadnika Javne vatrogasne postrojbe Šibenik i DVD-a Vodice, Zablaće i Tisno i da se oni svi okupe na heliodromu u vojarni “Bribirski knezovi” radi desantiranja helihopterom na Kornat.
Kad se okupila skupina gasitelja  koju su sačinjavali Dino Klarić, Ivica Crvelin, Ivan Marinović, Marinko Knežević, Nenad Alviž, Josip Klarić, Mate Bačić, Josip Zoričić, Šime Copić i Mate Gulam iz JVP Šibenik, Gabrijel Skočić, Hrvoje Strikoman, malodobni Karlo Ševerdija, Ante Juričev Mikulin, Mario Jozić iz DVD-a Vodice, malodobni Marko Stančić, Tomislav Crvelin, Ante Crvelin, Frane Lučić i ročni vojnik Josip Lučić iz DVD-a Tisno te Ivica Perković, Kristijan Popović i Krešimir Grgas iz DVD-a Zablaće na heliodromu se spustio i transposrtni helikopter Hrvatske vojske u koji se nisu smjeli ukrcati maloljetnici. Svi su se ukrcali u helikopter, gdje ih je uputio Slavica i krenuli za NP Kornati iako nisu svi završili protupožarne intervencije i iako je među ukrcanima bilo malodobnika, a od njih su jedino obuku za desentiranje prošli Dino Klarić, Ivan Marinović i Nenad Alviž, a ostali obuku nisu prošli te se radi o osobama nedovoljno osposobljenim i osobama koje nisu imale uvjete za obavljanje ovakve vrste protupožarne intervencije.
23. studenog samo je pročitana optužnica, a danas se počelo s ispitivanjem svjedoka. Današnje suđenje trajalo je skoro sedam sati, a od predviđena četiri svjedoka ispitana su samo dva, Josip Klarić, otac poginulog Dina Klarića i Volimir Milošević, tadašnji Slavicin zamjenik.
Otac preminulog Dina Klarića, koji je tada bio voditelj smjene, također je bio na intervenciji na kobnom požaru, no spletom okolnosti nije bio u skupini koja je nastradala. On je u svom iskazu ispričao u detalje što i kako se dogodilo. Naime, nakon što su dobili dojavu o požaru, naređeno im je da spreme opremu za desant te da vodu i kruške s vodom ne nose sa sobom već da će im to biti donešeno s Murtera. Klarić je detaljno opisivao cijeli taj tragični dan. Između ostalog rekao je kako se na Kornatu teško može stupiti u kontakt s JVP-om i pilotima kanadera i helikoptera pa da je on baš iz tog razloga krenuo, nakon dogovora sa sinom koji je ujedno bio i zapovjednik požarišta, penjati se na brdo ne bi li uhvatio signal. Penjao se 20ak minuta, a zatim ga je Dino nazvao i rekao kako je uspio stupiti u kontakt s JVP. Nakon što je zaključio kako nemaju potrebu biti na toj lokaciji jer se požar širio u drugom smjeru, odlučeno je da će ići na drugu lokaciju. Josip je Dinu rekao da idu bez njega jer je predaleko da ga čekaju te da će sam doći. Dino mu je još rekao kako postoji mogućnost da će dobiti i kanader. Kada je helikopter krenuo, Josip je vidio da trojica vatrogasaca se nisu ukrcala. Tada je Josip stupio u kontakt s dežurnim operativnim Blačićem te mu je on rekao kako su ta trojica izgubila vezu te im nije javljeno na vrijeme za ukrcaj. Blačić mu je još rekao kako će kanader doći, budući da ga je Josip upozoravao da ih je premalo te da oni neće moći ugasiti požar.
Nakon ovog razgovora Josip se uputio prema trojici vatrogasaca i oni prema njemu. Nakon što su se našli krenuli su dalje. Došli su do neke uvale gdje su pomogli ljudima da ugase vatru oko kuća. Nakon toga Josip je rekao jednom od te trojice da zove Blačića i pita Dinov broj. No, Blačić mu nije htio dati Dinov broj pa je Josip sam morao pitati. Međutim, Dina nisu uspjeli dobiti pa su dvojica krenula hvatati signal. 10ak minuta nakon što su otišli, javili su Josipu da se nalaze u opasnosti. U međuvremenu, Josipa je kontaktirao i Knežević koji mu je rekao da pod hitno zove JVP da dođe helikopter, da ima ozlijeđenih i dva mrtva. Josip Klarić krenuo je prema unesrećenima, ovu trojicu što su kasnili na ukrcaj i spletom okolnosti ostali s njim je poslao po vodu u uvalu kada je vidio u kakvom su stanju unesrećeni. Bili su izgoreni, tražili su vode, puni opeklina… Knežević mu je rekao da je vatra samo prošla i iznenadila ih. Također ga je upozorio da gore na stazi ima još unesrećenih. Josip je potom krenuo na stazu i tamo je ugledao svog sina. Tada je ugledao helikopter, no taj helikopter je otišao. Josip je stupio u vezu s Blačićem te mu rekao o mrtvima i kakva je situacija. Njegove zadnje riječi Blačiću bile su:
„Šta radite, igrate se ka mala dica.“
Zatim se vratio do unesrećenih, a oni su i dalje tražili vodu. Oko 18:00 sati došao je helikopter GSS-a i samo se jedan spasitelj spustio. Unesrećene su stavljali u hlače za spašavanje. Tada su došli i momci s vodom. Potom je došao i Stipe Božić, spasilac koji je donio kolica, no ona su bila neispravna. Helikopterom su prevezli preživjele, a poginule su ostavili jer to tako po propisima i ide. Preživjeli su trebali biti prebačeni na Firule u Split, no nije bilo dovoljno goriva u helikopteru pa su prebačeni u Zadar.
Josip Klarić rekao je kako odbacuje mogućnost eruptivnog požara jer trava oko unesrećenih bila je izgorena samo s jedne strane što ne bi bilo moguće da je u pitanju bio eruptivni požar.
Slavicin odvjetink Čedo Prodanović pitao je Klarića tko je odgovoran za intervencije dolaskom na mjesto požara na što mu je Klarica rekao kako je to bio njegov sin Dino, no sve radnje na terenu bile su unaprijed isplanirane od strane Slavice.
Nakon dugog ispitivanja Josipa Klarića krenulo je svjedočenje Volimira Miloševića. On je u to vrijeme bio zamjenik Dražena Slavice, odnosno zamjenik zapovjednika Vatrogasne postrojbe Šibenik. U svom iskazu rekao je kako su taj dan meteorološki uvjeti bili pogodni za požare te su bili pozvani na veći oprez. On je bio sa Slavicom u Skradinu kada su dobili dojavu o požaru. Potom su krenuli u vojarnu na heliodrom. Milošević je bio zadužen da vrati vozilo s kojim će biti prevezene kruške na Murter, a od tamo na Kornat. Zašto je samo jedna kruška prevezena rekao je da ne zna. Miloševića su pitali tko je nakon dojave o požaru donosio bilo kakve odluke on je rekao Slavica. No, Milošević je naglasio kako Slavica nije morao provjeravati da li svi imaju uvjet za desant i da li su DVD-ovci koji su im poslani punoljetni jer se očekuje da jesu ako su već tu poslani. Isto tako Milošević je morao potvrditi da je kanader koji je maknut s Kornata ne bi li išao na požar u Vodice, mora biti maknut po naredbi Slavice. Međutim, rekao je također kako je Dino Klarić kao voditelj smjene bio glavni na požarištu.
Nakon duge rasprave, za kraj je predstavnik obitelji poginulih Igor Marinović, otac pokojnog Ivana, pitao Miloševića da li je dobio naređenje od Slavice da prenese vodu za piće s drugom kruškom, na što mu je ovaj odgovorio negativno. Potom ga je upitao:
„ A tko je bio odgovoran za kruške onda?“
Milošević je rekao kako je za to bio zadužen DVD Tisno.
„A tko je trebao biti u kontaktu s njima”, pitao je Marinović.
Milošević nije dao suvisli odgovor, ali i to će se razjasniti sutra, kada će biti ispitan glavni operativni, Blačić.
Suđenje se nastavlja u sudnici Borisa Babića u 09:30.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. Mirko

    19. siječnja 2011. at 9:58

    A puštite čovika jer svi dobro znate da oni rade po naređenjima iz vrha svoje stranke a svi dobrio znamo u kojoj su oni stranci.
    Jer da nisu u toj stranci ne bi bili na zapovjednim mistima di jesu, a da ne slušaju naređenja iz stranke ne bi bili u stranci!

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Objavljena stopa inflacije za travanj, pogledajte koliko su rasle cijene

Objavljeno

-

By

unsplash

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u travnju 2024. u odnosu na travanj 2023. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 3,7%, dok su u odnosu na ožujak 2024. (na mjesečnoj razini), prema prvoj procjeni, u prosjeku više za 0,7%.

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za Usluge iznosi 6,3%, za Hranu, piće i duhan 4,5%, za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 2,0%, a za Energiju 1,1%.

Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 1,2%, Usluge, za 0,7%, te Hrana, piće i duhan, za 0,7%. Istodobno je, prema prvoj procjeni, pad stope procijenjen za komponentu Energija, za 0,4%.

Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u travnju 2024. prema klasifikaciji ECOICOP objavljuju se 17. svibnja 2024.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatsku lani napustilo najviše liječnika, pogledajte u koju zemlju je otišao najveći broj

Objavljeno

-

By

Nakon završetka epidemije covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.

Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.

Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.

Koprivničko-križevačku je županiju dosad napustilo ukupno 26 liječnika koji su otišli raditi u inozemstvo i po tome je, u odnosu na broj pacijenata, u hrvatskome vrhu.

Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, Varaždinske županije 39, bjelovarskoga kraja 27, a virovitičkoga šestero, prenosi Danica.hr.

U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300.

U Koprivničko-križevačkoj županiji trenutačno rade 283 liječnika, Međimurskoj 302, Varaždinskoj 528, a Bjelovarsko-bilogorskoj 286 liječnika.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Skup vam je život u Hrvatskoj? Pogledajte gdje smo na listi najjeftinijih zemalja za život

Objavljeno

-

By

World Population Review objavio je listu europskih zemalja prema visini životnih troškova rangiranu od onih gdje je život najskuplji do onih gdje je najjeftiniji.

Na listu koju je sastavila ova američka organizacija za prikupljanje podataka o globalnom stanovništvu i demografiji, uvrštena je 41 europska zemlja. Izračun je napravljen usporedbom s cijenama dobara i usluga u New Yorku, a u obzir je uzeto pet kriterija – životni troškovi općenito, cijene najma odnosno stanovanja, cijene namirnica, cijene u restoranima te indeks proizvođačkih cijena.

Prema tom izračunu, najskuplje zemlje za život su Švicarska i Island. Slijede dvije britanske porezne oaze – otoci Jersey i Guernsey, a Irska je na petom mjestu. Među deset najskupljih još su Norveška, Luksemburg, Danska, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Austrija je na 11., a Njemačka na 12. mjestu.

Bjelorusija najjeftinija, Hrvatska u sredini

Gledano s dna tablice, zemlja s najnižim troškovima života je Bjelorusija. Malo iznad nje su dvije zaraćene zemlje – Ukrajina i Rusija, a još malo iznad njih Sjeverna Makedonija i Moldavija. Na 36. mjestu je Bugarska, koja je time najjeftinija (naravno, i najsiromašnija) članica Europske unije. Odmah iznad nje, na 35. mjestu, nalazi se Rumunjska. Članice EU-a Mađarska i Poljska su na 32., odnosno 30. mjestu, a Hrvatska je na 29. mjestu.

Članice EU-a neznatno skuplje za život od Hrvatske po ovom izračunu su Slovačka, Latvija, Litva, Slovenija, Grčka, Estonija, Češka Republika, Portugal i Španjolska – tim redom poredane iznad Hrvatske sve do 20. mjesta.

Prosječni mjesečni trošak – 933 eura

Od nama susjednih država, jedino je Slovenija na 25. mjestu skuplja za život (ali i slovenska prosječna bruto plaća je 600 eura veća od hrvatske) dok su jeftinije Crna Gora na 31. mjestu, Mađarska na 32. i Srbija na 34. mjestu. Bosna i Hercegovina nije uvrštena u ovu listu.

Prosječni mjesečni trošak života u Hrvatskoj prema World Population Review, iznosi 1.001 američki dolar, odnosno 933 eura za poiedinca. A prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u veljači je iznosila 1.248 eura.

“Dok su neke europske zemlje relativno skupe, mnoge druge su prilično povoljne u usporedbi s SAD-om. (…) Ova analiza ukazuje na zemlje u kojima pridošlice često mogu živjeti jeftinije, a da ne žrtvuju kvalitetu života i životni standard”, piše World Population Review u objašnjenju svoje analize.

Bugarska nominalno najjeftinija u EU

Podrobnijih objašnjenja za Hrvatsku nema, ali ima za “najjeftiniju” članicu EU-a, Bugarsku, koju nazivaju “jednim od europskih skrivenih dragulja za turiste i iseljenike”.

“Mjesečni životni troškovi za jednu osobu u Bugarskoj počinju od 600 dolara (560 eura). Prijevoz i objedovanje u restoranima prilično su povoljni, s kartama za međugradske vlakove već od 5 dolara (4,70 eura) te večerom s pićem za manje od 10 dolara (9,30 eura). Relativno je lako legalno se nastaniti u zemlji čak i ako niste građanin Europske unije. Bugarska je najsiromašnija članica EU-a i još uvijek radi na razvoju svoje infrastrukture, povećanju životnog standarda i suzbijanju korupcije”, piše World Population Review.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu