Hrvatska
Helikopteri koje je Slavica zvao za pomoć stajali na heliodromu na Hvaru
Na Županijskom sudu u Zadru nastavljeno je suđenje Draženu Slavici, bivšem zapovjedniku Šibensko-kninske vatrogasne zajednice. Slavicu Državno odvjetništvo tereti za organizacijske propuste pri gašenju požara na Kornatima, kojom prilikom je poginulo dvanaest vatrogasaca.
Na današnjem suđenju svoje iskaze dali su Mihovil Tomašević, koji je u inkriminirajuće vrijeme radio kao mehaničar u bazi, Rafael Boban, vojni pilot, Slaven Morožin, koji je tog dana bio zrakoplovni tehničar u helikopteru kojim je upravljao Boban, Antonela Marinov, časnica HV-a, a bila je u kopilot u helikopetru s pilotom Poljakom koji je svjedočio jučer te Stjepan Lešković, pilot kanadera.
Tomašević je posvjedočio kako je sudjelovao u mjenjanju gume na helikopteru koji je došao u bazu. Rekao je kako je bio vidljiv rez na ventilu za koji je on zaključio da je nastao nakon kontakta sa stijenom. S posadom helikoptera nije pričao o stanju na Kornatu.
Vojni pilot Boban toga dana imao je naredbu da preveze u dva narata na Hvar generala Stojkovića, glavnog vatrogasnog zapovijednika Jurina te bojnika kojem se nije mogao sjetiti imena. On je sa svojim helikoterom, nakon što ih je prevezao, a oni su otišli na sastanak, stajao na heliodromu na Hvaru i čekao. Budući da je istog dana i na Hvaru bio požar, vidio je još dva helikoptera. Iako je požar na Kornatu već uzeo maha, a to se i znalo, Boban je iz neobjašnjenih razloga ostao čekati ljude koje je prebacio dok ne završe sa sastankom. Kada su se vraćali on nije prevozio glavnog vatrogasnog zapovijednika Jurina te ne zna kako se on uopće s Hvara vratio.
– Meni je general Stojković na povratku rekao kako bi mogli svratiti do Kornata da izvidimo situaciju, no prvo smo trebali otići u Divulje da bi napunili gorivo. Nedugo nakon slijetanja mi je naređeno da krenem što prije sam, bez generala, na Kornat jer su vatrogasci u okruženju. Moj helikopter može skupiti maksimalno dvoje ljude, a ni nema opremu za izvlačenje. A može ih skupiti jedino ako imam gdje sletjeti i ako ti ljudi mogu hodati. Međutim, kad sam došao tamo i pronašao unesrećene, izvršio sam dva, tri nadlijetanja, ali nisam mogao ništa učiniti te sam zvao pomoć. Tada su mi rekla da je GSS iz Splita već krenuo. Ja sam ostao tu dok oni nisu došli, kako bi im olakšao pronalazak lokacije unesrećenih.
Boban je rekao kako je njemu rečeno da ide sam na Kornat te da ima ljudi u okruženju, ali da nitko nije spominjao unesrećene. Njegov tehničar Morožin je rekao suprotno, te je posvjedočio kako mu je Boban prilikom spremanja za let rekao kako na Kornatu ima unesrećenih te da mu je to rekao general i da trebaju ići što prije.
– Ja sam to prokomentirao riječima “čini mi se da je netko gadno stradao”, rekao je Morožin te je dodao kako je vidjevši unesrećene najprije mislio kako se radi o turistima i starim ljudima, a kada su se približili vidio je da su to zapravo mladi ljudi te je bio iznenađen.
I Boban i Morožin nisu znali reći zašto su stajali i čekali ljude koji su bili na sastanku, a već je bilo poznato da je požar na Kornatu ozbiljan. Odvjetnik Dražena Slavice, Čedo Prodanović potom je ljutito iznio tezu obrane rekavši:
– Mog klijenta se tereti za propuste, a on je nešto iza 12 sati zatražio dodatne snage i helikoptere u zraku. Zašto su ti helikopteri stajali na Hvari i na Kornat došli tek oko 16:30, to nitko ne zna!
Časnica Antonela Marinov bila je kopilot u helikopteru s Poljakom koji se uputio po pozivu na zadaću spašavanja. Kazala je kako su vremenski uvjeti bili vrlo loši te da je puhao vjetar jačine i do 100km/h kao i da je očekivala da će biti jedan ili dva ozljeđena koje će oni prevesti u bolnicu u Split.
– Tek kada smo došli vidjeli smo da je to nešto ozbiljnije. Vremenski uvjeti su bili iznimno loši, a mi nismo imali opremu za izvlačenje svih tih ljudi. Za nas je to sve bilo puno kalkulacija koga prevesti prvog, tko ima veće šanse za preživjeti… Bila je to utrka s vremenom.
Marinov je potvrdila kako je odmah nakon dolaska na lokaciju unesrećenih zatražila dodatnu pomoć, a one unesrećene koje su prevezli, prebacili su na jedinu lokaciju koja je bila povoljna za sletjeti. Prebacivali su ih obješene za uže zajedno s pripadnicima GSS-a. Marinov je rekla kako je prilikom traženja pomoći rekla kako trebaju poslati helikopter s ispravnom LPG dizalicom na što je zastupnik oštećenih komentirao:
– Zar svi helikopteri ne bi trebali imati ispravnu opremu ili to znači da se voze i helikopteri koji nemaju ispravnu opremu.
Pilot kanadera Stjepan Lešković posvjedočio je kako mu nije bilo drago kada je bio opozvan s požara na Korantu na požar u Vodicama, ali isto tako rekao je kako mu to Slavica nije, niti je mogao po hjerarhiji narediti. Iako on tvrdi da je pričao sa Slavicom, koji se kao zapovjednik predstavlja kao Burin 1, rekao je kako se on s njim samo savjetovao o požarima, ali da je on radio po zapovijedi nekog drugog kada je morao otići s Kornata.
– Kada sam došao na požar na Kornatu pokušao sam stupiti u vezu s vatrogascima. Požar je dosta odmicao i odmah sam rekao da treba poslati još snaga iako sam znao da ja vozim jedini kanader. Moje je bilo da zatražim pomoć. U usporedbi s onim požarom u Vodicama, da se mene pitalo, na Kornat bi posalo tri kanadera, a u Vodice dva. Na putu prema Vodicama sam stupio u kontakt sa Slavicom te mu objasnio situaciju.
Iako on tvrdi da je u razgovoru sa Burinom 1 zapravo razgovarao sa Slavicom, upravo Slavica je uložio prigovor konstatirajući kako on u vrijeme tog razgovora nije bio na lokaciji niti u mogućnosti da priča. Slavici u prilog ide i iskaz Vojimira Miloševića, njegovog zamjenika, koji je posvjedočio kako je on razgovarao s pilotom kanadera kao Burin 1.
Kanader se potom vratio na Kornat iak0 je bio na rubu s gorivom. Kada je Lešković tamo došao vidio je druge helikoptere. Stupio je u kontak s časnicom Marinov koja mu je rekla kako “skupljaju mrtve i žive”.
– Ja sam se nakon toga zaledio. Odmah sam počeo vrtjeti u glavi gdje sam bacao vodu i koga sam ozlijedio. Nakon toga ih nisam zvao već sam krenuo na drugu stranu otoka gasiti do kasno u noć. Tek kad sam sletio u bazu čuo sam i shvatio što se zapravo dogodilo.
Lešković je istaknuo kako ga je u cijeloj toj situaciji ljutilo što ga skidaju s požara na Korantu bez da su se raspitali ili zanimali o stanju na samom požarištu, pritom misleći na Kontrolu leta u Zadru.
Čedo Prodanović konstatirao je kako pilot kanadera ne može primati zapovijedi od županijskog zapovijednika, što je tada bio Dražen Slavica, već da on komunicira sa svojim dežurnim operativnim koji naredbe prima od NOS-a.A Slavicu se tereti i da je prebacio kanader s požara na Kornatu u Vodice.
Suđenje se nastavlja 21. travnja u 09:30 sati u sudnici Borisa Babića.
Hrvatska
HUBOL tvrdi da dvojni rad liječnika nije primarni problem, već nešto drugo
Iz Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) u utorak su poručili da dvojni rad liječnika nije primarni problem javnog zdravstva i razlog dugih lista čekanja nego je to rezultat lošeg upravljanja te loše i nesposobne politike. Osim entuzijazma zdravstvenih radnika, u hrvatskom zdravstvenom sustavu gotovo ništa ne funkcionira kako treba, ocijenili su iz HUBOL-a te podsjetili da liječnici dvojni rad ne obavljaju tijekom radnog vremena, već u privatno vrijeme. Pritom su naglasili da ograničenje ili zabrana dvojnog rada ne može dovesti do kraćeg čekanja pacijenata na pregled ili pretragu, da dvojni rad postoji u državama EU-a i da takav rad, s dodatnim prihodom, smanjuje odljev liječnika u privatno zdravstvo ili inozemstvo.
“Postoje pojedinačni problemi s kršenjem propisa koji reguliraju dvojni rad, a HUBOL se zalaže za to da se svako pojedinačno kršenje propisa sankcionira”, istaknuli su.
“Temeljni problemi javnog zdravstva te dugih čekanja na pretrage i preglede rezultat su nesposobnih i neodgovornih donositelja odluka u zdravstvu, a ne liječnika”, ocijenili su te dodali kako se “politika odbija prihvatiti rješavanja problema”.
Ključni problemi javnog zdravstva po HUBOL-u su devastacija i “kolaps” primarne zdravstvene zaštite (PZZ) zbog opterećenosti obiteljskih liječnika birokratskim poslovima i njihovog premalog broja zbog čega se bolesnici prelijevaju u bolnice te neučinkovita i neodrživa organizacija i upravljanje bolnicama.
Rukovodeće pozicije u hrvatskom zdravstvu su “duboko politizirane”
“Vlada i Ministarstvo zdravstva zbog populizma i lokalnih političkih interesa čvrsto drže zatvorene oči pred tim problemom. Rukovodeće pozicije, kao i upravljanje, su u hrvatskom zdravstvu duboko politizirane”, ustvrdili su. Vlada, kažu, odbija uvesti zakonsko ograničenja od dva mandata za upravljačke pozicije u zdravstvu što bi “eliminiralo ‘vječne šefove’, smanjilo koruptivni potencijal i promijenilo sadašnju negativnu kadrovsku selekciju”. Kao jedan od najtežih problema javnog zdravstva istaknuli su korupciju u javnoj nabavi. “Danas, nakon afere s Berošem i Rotimom, vjerojatno svaki građanin opravdano sumnja u svaku javnu nabavu u zdravstvu. Osim najavljene kontrole izvanredne javne nabave, nije najavljena niti jedna mjera daljnjeg sprečavanja korupcije”, upozorili su.
Problematizirali su i postojanje kaznenog djela nesavjesnog liječenja, za koje kažu da postoji još samo u Sloveniji, zbog kojeg mnogi liječnici provode tzv. defenzivnu medicinu što rezultira mnoštvom pretraga, a broj i vrsta specijalističkih pretraga i zahvata raste i zbog brzog razvoja medicine, a što pak ne prati odgovarajuće povećanje broja liječnika i medicinskih sestara.
Preduvjetima za kvalitetno upravljanje listama čekanja u HUBOL-u smatraju i cjelovitu informatizaciju te integraciju zdravstvenih sustava i baza.
Hrvatska
Policijski sindikati nezadovoljni vladinom ponudom povećanja plaća
Čelnici Sindikata policije Hrvatske i Nezavisnog sindikata djelatnika MUP Dubravko Jagić i Zdravko Lončar najavili su danas da će se, nakon konzultacija, do petka očitovati o Vladinoj ponudi dodatnog povećanja plaće od dva posto za rujan s isplatom u listopadu iduće godine.
Lončar je, nakon sastanka s Vladinim pregovaračkim timom, rekao da će se o ponudi konzultirati sa sindikalnim vodstvom i u petak obavijestiti Vladu o svom stavu. Dodao je da nije bilo promjena vezano uz Vladinu ponudu ostalih materijalnih prava. Napomenuo je da je (ukupni) proračunski izdatak povećanja na razini 215 milijuna eura.
Policijski sindikati nezadovoljni vladinom ponudom povećanja plaća
Riječ je o pregovorima sklapanju dodatka Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike.
Predsjednik SPH Dubravko Jagić rekao je da se zasad ne mogu složiti s Vladinom ponudom te da očekuju kakva će biti ponuda javnim službama i konzultirati se sa sindikalnim tijelima i članstvom.
Vlada nije spremna razgovarati o naknadi za topli obrok, vezano uz osnovicu plaće Vlada predlaže kumulativna povećanja, no to još moramo razmotriti, dodao je.
Upitan o štrajku, Jagić je odgovorio kako ga nije problem organizirati i da uvijek ostaje kao opcija, no drže da imaju dobre argumente zašto traže veće povećanje osnovice i naknadu za topli obrok.
Potvrdio je da će se provesti izjašnjavanje članstva o spremnosti na štrajk, no da je o tome još prerano govoriti, jer pregovori još nisu završeni.
Hrvatska
Sve je spremno za 3 rasprodana koncerta Tomislava Bralića i klape Intrade ovog vikenda u Lisinskom
Pred vratima je trodnevni klapski spektakl Tomislava Bralića i klape Intrade
u Lisinskom 7., 8. i 9. prosinca.
Ovog vikenda Tomislav Bralić i klapa Intrade donose glazbenu čaroliju u rasprodani Lisinski. Iako Intrade već 18 godina svakog prosinca njeguje tradiciju koncerata u glavnom gradu Hrvatske, povratak u zagrebački glazbeni hram 7., 8. i 9. prosinca, nakon punih deset godina, izazvao je izniman interes publike.
Sva tri najavljena koncerta su rasprodana, a publiku očekuju nezaboravne izvedbe njihovih najvećih hitova, uz pokoje iznenađenje i jedinstvenu atmosferu koju samo Intrade mogu stvoriti.
Nakon 18 godina tradicija i dalje osvaja, ulaznice planule u trenu
Ove godine Tomislav Bralić i klapa Intrade obilježavaju 18 godina tradicije zagrebačkih koncerata. Tijekom tog razdoblja nastupali su na svim većim zagrebačkim pozornicama, od Cibone, Doma sportova do Arene, a nakon desetljeća ponovno se vraćaju u Lisinski, gdje je tradicija i počela 2006.
Povijest se ponavlja – baš kao i 2014., i ove su godine rasprodali tri uzastopna koncerta. “Već 18 godina nastupamo u Zagrebu, a s tri rasprodana Lisinska za kraj ove godine osjećamo iznimnu čast i zahvalnost našoj publici. Veselimo se svakoj pjesmi i emociji koju ćemo zajedno podijeliti”, poručio je Tomislav Bralić uoči nastupa.
Repertoar je spreman
Klapa Intrade poručuje da će to biti koncerti za pamćenje. Repertoar za tri uzastopne večeri u Lisinskom pomno je osmišljen kako bi obuhvatio najbolje od 39 godina bogate karijere Intrada. Publika će uživati u nezaboravnim izvedbama hitova poput “Zora bila”, “Croatio, iz duše te ljubim” i “Ne mogu te prestat jubit”, uz pokoje iznenađenje.
Ova tri koncerta ne samo da će obilježiti kraj jedne uspješne godine, već će ujedno biti savršena uvertira u 2025., godinu kada će klapa proslaviti 40 godina svog postojanja.