Hrvatska
Okrugli stol na temu "Ljudska prava! Koja su to?"

U Velikoj vijećnici Doma županije u Zadru održan je Okrugli stol Županijske koordinacije za ljudska prava na temu “Ljudska prava! Koja su to?”
Ovome su prisustvovali predstavnici učenika iz osnovnih škola “Petar Zoranić”, “Stjepan Radić”, “Šime Budinić”, “Petar Zoranić”, “Polača”, “Petar Lorini”, “Smiljevac” i Privatne osnovne škole “Nova” te njihovi mentori. Prisutne osnovnoškolce na ovu temu informirali su prof. dr. sc. Igor Radeka, dr.sc. Erma Ivoš i prof. Mirsija Tokić.
Kako je Erma Ivoš na samom početku rekla, ova tema seže daleko u prošlost, o čemu govori i dokument Magna charta Libertatum iz 1215. godine. 10.12. 1948. izdana je Opća deklaracija o ljudskim pravima, a nakon nje i mnoge druge. Sve te deklaracije ušle su u ustave mnogih država i predstavljaju temelje prirodnih, urođenih, nezastarivih i neotuđivih prava svakog čovjeka kao što su pravo na život, slobodu, stjecanje vlasništva, pravo na sigurnost i pravo na težnju ka sreći vlastitim načinom.
Ivoš je najviše govorila o pravima djece, odnosno rekla je osnovnoškolcima da iako nisu punoljetni, oni imaju svoja građanska prava.
Sva djeca rađaju se sa sedam prava:
1. Da budu željena
2. Da budu rođena
3. Da žive u zdravoj okolini
4. Da zadovolje svoje osnovne potrebe
5. Da im je osigurana kontinuirana briga i ljubav
6. Da razvijaju intelektualne i emocionalne vještine koje će upotrebljavati za vlastita dostignuća i težnje surađujući s drugima
7. Da dobiju potrebnu brigu i tretman.
Primarno mjesto za realizaciju ovih sedam prava je obitelj. Djeca se rađaju fizički slabija i ovisna o svojim roditeljima, pa se u svim društvima smatra dužnošću odraslih, a posebno roditelja osigurati uvjete za normalan razvoj djeteta. Prava i dužnosti roditelja su da se skrbe o životu i zdravlju djeteta, da štite djete od ponižavajućih postupaka i tjelesnog kažnjavanja, djecu moraju odgajati kao slobodnu, humanu, moralnu, domoljubnu, marljivu, osjećajnu i odgovornu osobu te odgoj djece mora biti u skladu s njihovom dobi i zrelosti te s pravom djeteta na slobodu savjesti, vjerskog i drugog uvjerenja.
Ivoš je naglasila kako sve ono što dijete radi mora raditi u skladu s vlastitim uvjerenjima, te da se treba preuzimati odgovornost za vlastite postupke. Nadodala je kako je vrlo bitno formiranje ličnosti mlade osobe te da se treba raditi na glavnim elementima koji čine ličnost, a to su čast, moralna i etička načela, ugled…
Profesor Radeka rekao je kako Međunarodna zajednica očekuje od svih društava osiguravanje uvjeta da svatko zna svoja prava uvođenjem odgoja i obrazovanja za ljudska prava u cijelokupni sustav školstva.
– Pravo na odgoj i obrazovanje jedno je od općih, nedjeljivih i neotuđivih ljudskih prava te je takvo kao pretpostavka ostvarenja svih drugih prava i sloboda, nadodao je Radeka.
Postoje tri generacije ljudskih prava. Prva generacija je pravo na slobodu, a pod to spadaju građanska i politička prava. Druga generacija je pravo na jednakost pod što spadaju socijalna prava, ekonomska i kulturna prava. Treća generacija prava je pravo na solidarnost pod što spadaju kolektivna prava.
Radeka je rekao kako je obrazovanje o ljudskim pravima jako bitno te da bi se to trebalo uvesti u školstvo kao zasebni predmet.
– Suština ljudskih prava je uvažavanje drugog i drugačijeg, odnosno da netko drugi voli nešto drugo, istaknuo je Radeka te rekao kako se na temelju određenih anketa među mladima javljaju zabrinjujući rezultati.
Tako primjerice 41% mladih smatra da bi Hrvati u Hrvatskoj trebali imati veća prava od pripadnika manjina, a 46% ih smatra da je homoseksualnost bolest.
Rezultati ovog istraživanja kao i porast netolerancije i nasilja među mladima u Hrvatskoj koji čak završavaju i ubojstvima traže promjene odgoja i obrazovanja za ljudska prava u školski sustav.
– Nužno je uvesti kvalitetni sustav odgoja i obrazovanja koji će obuhvatiti sve aspekte ljudskih prava, smatra Radeka.
Profesorica Mirsija Tokić govorila je ponajviše o pravima djece na obrazovanje. Tako je istaknula podatke da 186 milijuna djece u svijetu ispod 15 godina prisilno radi. Njih 170 milijuna radi u uvjetima koji su opasni po život, čak 8 milijuna ih je zarobljeno u svakavim oblicima ropstva, prostitucije… Čak 220 tisuća djece godišnje umire zbog teških uvjeta u kojima rade.
Sve su to zabrinjavajući podaci te je Tokić lijepo za kraj rekla:
– Djetetu se treba omogućiti obrazovanje jer pbrazovanje je njegov put za ostvarenje snova.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




