Connect with us

Hrvatska

Vučetić: "Općinska struktura se poigrava novcima poreznih obveznika!"

Objavljeno

13 godina prije

-

Tiskovna HNS - a Vir (foto: Z NET/Žeminea Čotrić)
– Prije tri i pol godine donesen je Prostorni plan Općine Vir, a tek sad se rade izmjene i dopune plana. Upozoravali smo da je plan donesen “aljkavo” i loše, ali načelnik Kristijan Kapović na to nije reagirao jer isti nije loš za ljude koji vode Općinu Vir, kazao je Igor Vučetić, predsjednik podružnice HNS-a u Viru i član predsjedništva županijskog ogranka HNS-a na danas održanoj konferenciji za medije i dodao kako je plan do sada zaživio jedino na papiru te da se sad rade izmjene i dopune jer su uvidjeli da 85 posto objekata na Viru ne bi bili legalni.
Po riječima Vučetića, Općina Vir određuje astronomske komunalne doprinose pri legalizaciji i na taj način tjera potencijalne investitore, kako u gospodarskoj tako i u turističkoj zoni.
– Sporošću administracije i neznanjem Općina propušta natječaje za sredstva pretpristupnih fondova Europske unije, kazao je Vučetić i nastavio riječima kako mali gospodarstvenici tiho propadaju jer svoje objekte ne mogu legalizati, a time ugrožavaju svoje tekuće poslovanje zbog nemogućnosti hipotekarnog zaduživanja kod poslovnih banaka te dodao kako je i on sam poduzetnik i da taj primjer može potvrditi iz prve ruke.
– Općina Vir preuzima na sebe izgradnju komunalne infrastrukture, a ne znaju da svaka tvrtka koja se bavi proizvodnjom pitke vode, ulaskom u EU mora biti licencirana, a da bi dobila licencu mora na godišnjoj razini distribuirati cjevovod 2.5 milijuna kubičnih metara vode, što je praktički nemoguće u tri godine, a ne u jednoj, rekao je Vučetić, koji naglašava da je ovim postupkom moguć gubitak mjesne vodovodne mreže.
Ovih dana na adrese mještana stižu uplatnice visini 7.300 kuna za izgradnju mjesne mreže, a da pritom mještani nisu obaviješteni da bez građevinske dozvole ne mogu dobiti priključak na mjesnu mrežu.
– Iz ovog možemo izvući zaključak da se općinska struktura poigrava novcima poreznih obveznika, a da bi u skorijoj budućnosti mogli dovesti u pitanje postojanje same Općine, zaključio je Vučetić.
Šime Buškulić, predsjednik HSP-a u Viru i vijećnik u Općini Vir kazao je kako on čestita načelniku na pobjedi, ali da će vrijeme pokazati kako mještani nisu odabrali načelnika za dobrobit Općine.
Na izvanrednoj sjednici općinskog vijeća Općine Vir, održanoj 30. travnja 2010. godine, jedina točka dnevnog reda bila je “Otkup zemljišta od firme Vir turizam d.o.o.” s obrazloženjem kako tvrtka ima problema u poslovanju.
– Na općinskom vijeću Općine Vir, 2008. godine donesena je odluka da se novoosnovanim općinskim tvrtkama odobri jamstvo od strane općine (35.000.000) kako bi one od poslovnih banaka mogle dobiti kredite za daljnje poslovanje i razvoj, tako je i tvrtka Vir turizam d.o.o. dobila 5.000.000 kuna. Vir turizam je u 100 postotnom vlasništvu Općine i kupila je zemljište od otprilike 10.000 metara četvornih kako bi izgradila sportsko rekreacijski centar, a sad isto Općina kupuje nazad, kazao je Buškulić.
– Tražili smo da nam se objasne tabele, odnosno putokazi, koji su postavljeni kroz Vir, a koji su dobiveni bez javnog natječaja. Koliko košta? Tko je izvođač? Nitko ne zna. A radi se o ne maloj sumi novca, priča se po Viru da je izvođač tih tabli tvrtka koja je radila promidžbenu kampanju za načelnika Kapovića te da se radi o protuusluzi, kazao je Buškulić i dodao da je tražio uvid u troškovnik Općine,ali da mu je načelnik kazao kako to nikad neće vidjeti. Milenko Radović, predsjednik HSU-a, kazao je kako u ovo recesivno vrijeme, kad je štednja prioritetnačelnik, donačelnik Vira sebi podižu plaće te se “bahate na račun poreznih” obveznika.
– Načelnikova plaća iznosi 15.000 kuna, plus dnevnice i putni troškovi, donačelnik dobiva honorar od 7.500 kuna plus učešće u dva nadzorna odbora općinskih firmi gdje dobiva još po 1200 kuna. Čak imamo saznanja kako načelnik i njegovi kolege iz koalicije nalijevaju gorivo u svoje privatne automobile na račun Općine. Za vrijeme izborne kampanje Kapović je kupovao glasove birača tako što je trošio novce poreznih obveznika, a božićnice je dijelio 7 dana prije izbora, točnije u svibnju prošle godine, kazao je Radović i nastavio:
– U proteklih sedam godina, Kapovićevog vođenja Općine, što na udruge ili reprezentaciju, donacije, nagrade i dnevnice potrošio je 15 milijuna kuna, ili više od 70 posto jednogodišnjeg proračuna Općine, a mi iz oporbe ne možemo dobiti uvid u dokumentaciju. Umirovljenički status nama u Viru je puno skuplji nego u susjednim Općinama, zaključio je Radović.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Objavljena stopa inflacije za travanj, pogledajte koliko su rasle cijene

Objavljeno

11 sati prije

-

30. travnja 2024.

By

unsplash

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u travnju 2024. u odnosu na travanj 2023. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 3,7%, dok su u odnosu na ožujak 2024. (na mjesečnoj razini), prema prvoj procjeni, u prosjeku više za 0,7%.

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za Usluge iznosi 6,3%, za Hranu, piće i duhan 4,5%, za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 2,0%, a za Energiju 1,1%.

Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 1,2%, Usluge, za 0,7%, te Hrana, piće i duhan, za 0,7%. Istodobno je, prema prvoj procjeni, pad stope procijenjen za komponentu Energija, za 0,4%.

Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u travnju 2024. prema klasifikaciji ECOICOP objavljuju se 17. svibnja 2024.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatsku lani napustilo najviše liječnika, pogledajte u koju zemlju je otišao najveći broj

Objavljeno

13 sati prije

-

30. travnja 2024.

By

Nakon završetka epidemije covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.

Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.

Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.

Koprivničko-križevačku je županiju dosad napustilo ukupno 26 liječnika koji su otišli raditi u inozemstvo i po tome je, u odnosu na broj pacijenata, u hrvatskome vrhu.

Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, Varaždinske županije 39, bjelovarskoga kraja 27, a virovitičkoga šestero, prenosi Danica.hr.

U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300.

U Koprivničko-križevačkoj županiji trenutačno rade 283 liječnika, Međimurskoj 302, Varaždinskoj 528, a Bjelovarsko-bilogorskoj 286 liječnika.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Skup vam je život u Hrvatskoj? Pogledajte gdje smo na listi najjeftinijih zemalja za život

Objavljeno

15 sati prije

-

30. travnja 2024.

By

World Population Review objavio je listu europskih zemalja prema visini životnih troškova rangiranu od onih gdje je život najskuplji do onih gdje je najjeftiniji.

Na listu koju je sastavila ova američka organizacija za prikupljanje podataka o globalnom stanovništvu i demografiji, uvrštena je 41 europska zemlja. Izračun je napravljen usporedbom s cijenama dobara i usluga u New Yorku, a u obzir je uzeto pet kriterija – životni troškovi općenito, cijene najma odnosno stanovanja, cijene namirnica, cijene u restoranima te indeks proizvođačkih cijena.

Prema tom izračunu, najskuplje zemlje za život su Švicarska i Island. Slijede dvije britanske porezne oaze – otoci Jersey i Guernsey, a Irska je na petom mjestu. Među deset najskupljih još su Norveška, Luksemburg, Danska, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Austrija je na 11., a Njemačka na 12. mjestu.

Bjelorusija najjeftinija, Hrvatska u sredini

Gledano s dna tablice, zemlja s najnižim troškovima života je Bjelorusija. Malo iznad nje su dvije zaraćene zemlje – Ukrajina i Rusija, a još malo iznad njih Sjeverna Makedonija i Moldavija. Na 36. mjestu je Bugarska, koja je time najjeftinija (naravno, i najsiromašnija) članica Europske unije. Odmah iznad nje, na 35. mjestu, nalazi se Rumunjska. Članice EU-a Mađarska i Poljska su na 32., odnosno 30. mjestu, a Hrvatska je na 29. mjestu.

Članice EU-a neznatno skuplje za život od Hrvatske po ovom izračunu su Slovačka, Latvija, Litva, Slovenija, Grčka, Estonija, Češka Republika, Portugal i Španjolska – tim redom poredane iznad Hrvatske sve do 20. mjesta.

Prosječni mjesečni trošak – 933 eura

Od nama susjednih država, jedino je Slovenija na 25. mjestu skuplja za život (ali i slovenska prosječna bruto plaća je 600 eura veća od hrvatske) dok su jeftinije Crna Gora na 31. mjestu, Mađarska na 32. i Srbija na 34. mjestu. Bosna i Hercegovina nije uvrštena u ovu listu.

Prosječni mjesečni trošak života u Hrvatskoj prema World Population Review, iznosi 1.001 američki dolar, odnosno 933 eura za poiedinca. A prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u veljači je iznosila 1.248 eura.

“Dok su neke europske zemlje relativno skupe, mnoge druge su prilično povoljne u usporedbi s SAD-om. (…) Ova analiza ukazuje na zemlje u kojima pridošlice često mogu živjeti jeftinije, a da ne žrtvuju kvalitetu života i životni standard”, piše World Population Review u objašnjenju svoje analize.

Bugarska nominalno najjeftinija u EU

Podrobnijih objašnjenja za Hrvatsku nema, ali ima za “najjeftiniju” članicu EU-a, Bugarsku, koju nazivaju “jednim od europskih skrivenih dragulja za turiste i iseljenike”.

“Mjesečni životni troškovi za jednu osobu u Bugarskoj počinju od 600 dolara (560 eura). Prijevoz i objedovanje u restoranima prilično su povoljni, s kartama za međugradske vlakove već od 5 dolara (4,70 eura) te večerom s pićem za manje od 10 dolara (9,30 eura). Relativno je lako legalno se nastaniti u zemlji čak i ako niste građanin Europske unije. Bugarska je najsiromašnija članica EU-a i još uvijek radi na razvoju svoje infrastrukture, povećanju životnog standarda i suzbijanju korupcije”, piše World Population Review.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu