Connect with us

Hrvatska

Sabljar Dračevac traži smjenu ravnateljice Kazališta lutaka

Objavljeno

-

Županijska skupština (foto: Z NET/Žeminea Čotrić)
Na 12. sjednici Županijske skupštine održanoj u Velikoj vijećnici u Domu županije u Zadru održan je aktualni sat gdje su vijećnici postavljali pitanja županu Stipi Zriliću.
Đušana Olujića (DPS) zanimalo je, budući da župan ima tri zamjenika koji interveniraju kada je župan u odsutnosti ili je spriječen obavljati posao, je li ikada zamjenica Rajka Rađenović dobila od župana ikakav posao i koja je njena funkcija. Župan Zrilić na to pitanje je odgovorio kako je nakon zadnjih izbora došlo do promjene u načinu rada Županije i da više ne postoji Poglavarstvo već je za sve sada zadužen župan. Što se samog rada zamjenika tiče, oni se međusobno dogovaraju na redovitim sastancima i radnim dogovorima i sukladno s tim radi i zamjenica Rađenović. Olujića je zanimalo i je li u Županiju stigao zahtjev za koncesioniranje pomorskog dobra na području grada Obrovac, na što je župan rekao da nije i pozvao zainteresirane za tu koncesiju da predaju zahtjev za to te da će onda odabrati onoga koji bude udovoljavao uvjetima natječaja.
Grozdana Perić pitala je kakve se aktivnosti poduzimaju za daljnji razvoj turizma i u kojem smjeru idu te aktivnosti, te što se čini kako bi se poboljšale i druge grane gospodarstva kao poljoprivreda. Župan joj je odgovorio kako se gradi luka Gaženica što će utjecati i na poboljšanje turizma te se radi na produljenju sezone s postojećim resursima i iskorištavanjem prirodnih dobara. Župan je naglasio kako će se pokušati više razvijati seoski turizam.
Na pitanje Vladimira Kovačevića o fazi izgradnje istočnog pravca Vodovoda, župan je rekao kako su dobili sredstva za 2011. godinu za izgradnju u iznosu od nešto više od 100 milijuna kuna. Kovačevića je zanimalo kakvo je stanje sa sanacijom divljih odlagališta, a župan je rekao kako se radi na Županijskom centru za gospodarenje otpadom.
Umjesto tvorince žbuke u Obrovcu sada se gradi cementara, a Željko Šoša rekao je kako su se javili ljudi i udruge koji nisu zadovoljni tom odlukom zbog ekoloških razloga. Zamolio je župana da kaže nadležnom ministarstvu da ponovno provjere da li je sve u redu jer bi ih pogreška mogla skupa koštati. Župan je rekao kako je zanimljivo da se na javnim raspravama o tom pitanju nitko nije javljao, a kad se donijela odluka počeli su se ljudi i udruge javljati. Isto tako rekao je kako svi govore kako nam je potreban strani kapital, a kad se netko i odluči ulagati jave se ljudi ili udruge s problemima. Župan će predložiti nadležnom ministarstvu da ponovno provjeri da li ima kakvih problema na tom području.
Nikola Turčinov iznio je činjenicu kako je 80% zone za lov s ludrom na području Zadarske županije, te da bi se trebalo po tom pitanju nešto učiniti. Župan je rekao kako je takvu odluku donijelo ministarstvo te da će tu činjenicu i predočiti nadležnom ministarstvu. Isto tako Turčinova je zanimalo da li župan zna da je polovica obrta u Zadarskoj županiji u blokadi, na što je Zrilić rekao kako je on toga svjestan, ali da im Županija ne može puno pomoći da im se poboljšaju uvjeti za rad.
Renata Sabljar Dračevac pitala je zašto ne može dobiti odgovore na upit o nalazu revizije Kazališta lutaka. Zrilić joj je na to odgovorio kako se treba obratiti Kazalištu da joj daju sve potrebne odgovore, a ona je na to konstatirala kako ne bi trebalo biti problema za Kazalište ako im je poslovanje u redu. Još je i nadodala kako smatra da Vijeće treba smijeniti ravnateljicu Iris Pavić-Tumpa, budući da “ne poštuje zakone i ne daje informacije o poslovanju Kazališta”.
Željko Lončar potegao je pitanje o priključku za vodu za objekte u građevinskim zonama. Pitao je kako je moguće da objekti koji nemaju građevinsku dozvolu, ali imaju rješenje o obnovi, mogu dobiti priključak, a oni koji nemaju ni građevinsku ni rješenje o obnovi ne mogu dobit priključak za vodu. Naglasio je kako ovo pitanje ponavlja i da će ga i dalje ponavljati dok ne dobije odgovor. Župan mu je kratko odgovorio kako taj problem nije u njegovoj nadležnosti. Lončara je zanimalo i što se čini da bi se pomoglo ljudima koji se bave poljoprivredom, budući da ovise samo o prirodnim dobrima i kiši. Župan je rekao kako poljoprivreda ima velike potencijale te da se trude što više raditi na izvozu. Isto tako rekao je da je bitno te proizvode prodavati turistima jer je i to jedan način izvoza.
Duška Vidova zanimalo je što se čini da se suzbije crno tržište vezano za turizam, ugostiteljske djelatnosti i slično. Župan je na to odgovorio kako to nije u njegovoj nadležnosti, ali da je upoznat s problemom.
Dušana Cvjetkovića je zanimalo hoće li se učiniti nešto po pitanju antifašističkih spomenika na području Gračaca, a Zrilić mu je odgovorio kako Županija za skrb o tome nema sredstva te da bi o tome računa trebala voditi lokalna samouprava.
Radoslav Bobanović pitao je kako se rješavaju pitanja o potraživanjima s poreznom upravom. Zrilić je rekao kako je Županija u kontaktu s poreznom, ali da oni njima šalju samo zbirne podatke, a da pojedinačne podatke nemaju te da se za to treba obratiti poreznoj upravi.
Nakon aktualnog sata krenulo se s raspravama o točkama dnevnog reda. Usvojen je drugi rebalans proračuna Zadarske županije, te je umanjen za 15,36 milijuna kuna.
Renata Sabljar Dračevac je komentirala kako je proračun i dalje nerealan. Naglasila je kako jedinice lokalne samouprave previše ovise o Županiji te da je pitanje da li bi one mogle samostalno funkcionirati. Turčinov je kratko komentirao izmjenu proračuna s „ svaki tjedan proračun jedan“.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu