Connect with us

Hrvatska

"Hrvatska zaostaje zbog utjecaja Crkve na školstvo!"

Objavljeno

-


Slobodna Crkva u slobodnoj državi – ideal je kojem Hrvatska treba težiti, naglašava jedan od najistaknutijih hrvatskih svećenika, teolog i sociolog religije, dr. don Ivan Grubišić u razgovoru za Z NET.
Povod ovog intervjua je pretjerana i u zadnje vrijeme sve učestalija suradnja Zadarske nadbiskupije i Sveučilišta u Zadru, do te mjere da se znanstveni i obrazovni skupovi na Sveučilištu svode na molitve i prodavanje vjerskih knjiga.
Stoga valja čuti mišljenje don Grubišića, znanstvenika iz crkvenih redova, stručnu osobu koja može iz prve ruke reći kako se takva simbioza Katoličke crkve i obrazovnih institucija, koja nije strana ni u drugim dijelovima Hrvatske, zapravo odražava na naše društvo i na samu Crkvu.
* Koje su poveznice i razlike između religije i znanosti?
– Religija i znanost dva su različita pristupa u traženju odgovora na važna životna pitanja. Danas Katolička crkva II. Vatikanskim koncilom priznaje autonomiju zemaljskih vrijednosti i odvojenost Crkve od države, religije od znanosti. I u našem Ustavu stoji da je Crkva odijeljena od države, ali da mogu surađivati na raznim područjima života i rada.
* U Zadru imamo primjer uske povezanosti Sveučilišta i Nadbiskupije. Kako to komentirate?
– U Ustavu RH piše u članku 41: “Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države”. To načelo vrijedi i za visoka učilišta u Hrvatskoj. Slobodna Crkva u slobodnoj državi. Sami studenti se moraju organizirati da ne bi došlo do prožimanja i zadiranja u nadležnosti jedne ili druge institucije. Nažalost, kod nas je ta odvojenost samo na papiru. Ostaje pitanje tko je kod nas Vlada de iure, a tko de facto.
* Tko je odgovoran što se to načelo ne poštuje?
– Isti je problem prisutan i na razini države i stoga za  nepoštivanje odvojenosti istu odgovornost snose političke stranke i određeni crkveni ljudi.
* Što mislite o suradnji Katoličke crkve i obrazovnih i znanstvenih institucija u Hrvatskoj?

– Suradnja je potrebna i poželjna, ali Crkva ima svoju metodu dokazivanja, a znanost svoju. One su dijametralno oprečne. Crkva istinu dokazuje snagom istine autoriteta, a znanost svoje istine dokazuje autoritetom istine, odnosno provjerenim metodama dokazivanja, činjenicama.
* Kako se takvo uplitanje Crkve u obrazovanje odražava na društvo?
– Jedan od razloga zaostajanja Hrvatske kao građanske i civilne države jest utjecaj Crkve na sustav školovanja. Škola spada u nadležnost državnih vlasti, a vjeronauku je mjesto u crkvenim prostorima. Ovakvim je stanjem Crkva izgubila djecu i mlade kojih u Crkvi ne vidimo osim za sakramente, a država ne može biti odgojitelj u vjeri pojedine vjerske zajednice. Zalažem se da u školama bude religijska kultura i vjernička kultura, a da se vjerski odgoj vrati u crkvene prostore.
* Što je s pripadnicima drugih vjeroispovijesti i ateistima, ako dođu na najavljeni znanstveni ili obrazovni skup, koji se pretvori u katoličku misu?
– Po našem Ustavu, svi su građani bez razlike na vjeroispovijest jednaki, pa i ateisti. Nikome se ne smije silom nametati svjetonazor ili vjeroispovijed. Ivan Pavao II. je u  Bombaju rekao: “Čovjek ima prirodno pravo da vjeruje ili ne vjeruje, ili da mijenja vjeru”. Dodao bih da treba poštivati dostojanstvo i slobodan izbor pojedinca.
* Koliko su takvi događaji zapravo dobri za samu Crkvu i religiju?
– Ovo za crkvene zajednice ili religiju na duži rok nije dobro. To dobro osjećamo mi, koji radimo u vjerskim zajednicama već danas. Stanje je takovo, da bi trebalo neke uhodane navike i zakonske odredbe mijenjati, i to radikalno, ako hoćemo zaista imati slobodnu Crkvu u slobodnoj državi.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. katarza

    27. listopada 2010. at 11:50

    Bravo pope!

     
  2. otorinolaringologija

    27. listopada 2010. at 12:13

    Don Grubišić je ‘Don ‘ samo kako bi bio vjerodostojniji u svome pljuvanju crkve.
    Spomenuti je Don izraelskom predsjedniku i nobelovcu Shimonu Peresu u njegovoj rezidenciji uručio godišnje priznanje «Osoba dijaloga-osoba godine». To veeeeliko priznanje dodjeljuje nevladina «Akademska udruga» iz Splita. Moto te udruge zvuči veoma humano, «Čovjek nadasve», a predsjeda joj upravo (Akademik?) don Ivan Grubišić.
    A ta – koje li samo titule – «Akademska udruga», broji vjerojatno tek dvoje ljudi, don Ivana Grubišića i gospođu Mirjanu Nazor, profesoricu psihologije iz Splita. Iako je bio predviđen Mesićev (državno-politički?) posjet i ‘palestinskoj strani’ do njega nije došlo zbog oštrog protivljenja ‘izraelske strane’ pa se iz te opstrukcije može dobro razaznati spremnost Shimona Peresa (-Grubišićeve «osobe godine»-) da potvrdi primljeno priznanje «osobe dijaloga»!
    Tko je taj po don Ivanu Grubišiću «čovjek nadasve», nobelovac Shimon Peres?
    – Pa, on je otac prvog ilegalnog izraelskog naselja Kedumim na palestinskoj Zapadnoj obali.
    – Shimon Peres je ‘idejni otac’ (miroljubive, obrambene?) izraelske nuklearne bombe!
    – On je jedan od glavnih pokretača rata iz 1956.g….
    Pravi je humanist taj ‘don’ Grubišić.

     
  3. Josip

    27. listopada 2010. at 12:51

    Dobar članak, i još bitnije ispravan stav g Grubišića. Ateist sam, ali i svjestan činjenice da ova zemlja Crkvu drži previsoko na listi vrijednosti da bismo mogli očekivati njenu pravu odvojenost od države. U tom smislu riječi nekoga tko je dio crkve imaju veliku vrijednost u otriježnjenju kako crkvenih tako i političkih faktora. A ljudi koji smatraju da je naša crkva nezaštićena, ili nedajbože slaba, pa joj treba pomoći napadima na ‘don’ ili don Grubišića, trebaju razmisliti još jednom. Taj stav postoji samo u glavama Bozanića i njegovih savjetnika. Crkva je jedna od najbogatijih i najutjecajnijih institucija u ovoj državi. Nema razlike između čitanja bukvice njima ili T-Mobileu. Zapravo ima, Crkva je moćnija.

     
  4. kif

    27. listopada 2010. at 13:33

    Pa ne znam baš dali ovu državu vode ljudi iz crkve,ne znam baš tko ima primat u kulturi,znanosti tko piše kolumne po najtiražnjim novinama,portalima,tko su tv voditelji a oni nam kreiraju našu svakodnevnicu .
    To su ekipa ala Latin,stanković,Jergović,Dežulović,Pilsel,Jakovina,slavenka Drakulić,Čulić,Lovrićka i slični.

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Ovo su cijene jagoda na tržnicama ove i prošlih godina. Razlike su ogromne

Objavljeno

-

Nakon što su mnoge ljude iznenadile cijene prvih ovogodišnjih domaćih, točnije vrgoračkih jagoda koje su se pojavile na šibenskoj tržnici, a čija je cijena 7 eura po mjerici, odlučili smo usporediti koliko su jagode na tržnicama poskupile u odnosu na prethodne godine. Važno je napomenuti kako su one uvozne (uglavnom iz Grčke, Španjolske i Makedonije) u pravilu osjetno jeftinije od ovih domaćih.Neki dan smo na zagrebačkom Kvatriću kupili prve ovogodišnje vrgoračke jagode, a cijena im je bila 3 eura po mjerici (500 grama). Krajem ožujka ove godine bili smo na Dolcu i Kvatriću – na Dolcu smo pronašli mjericu jagoda za 2 eura, ponegdje i 3 mjerice za 2 eura, a na Kvatriću su 3.50 eura po kilogramu, a prodaju ih po mjerici – negdje za 1.99 eura, a negdje su zaokružili na 2 eura.

Kakve su cijene bile prošle godine?

I prošle je godine u travnju ljude iznenadila cijena vrgoračkih jagoda na Dolcu – mjerica od 500 grama koštala je 4 eura, a na drugim je tržnicama cijena bila oko 8 eura za kilogram. Mjerica grčkih jagoda na Dolcu tada je koštala 2 eura.

Jagode su se prošle godine na tržnicama pojavile još u ožujku, i to one grčke za 4 eura po mjerici, a u svibnju prošle godine jagode su na Dolcu koštale 3 eura za mjericu. U lipnju iste godine smo na jarunskoj tržnici našli jagode za 2 eura po mjerici od 500 grama.

Godinu ranije vrgoračke jagode bile su jeftinije

Godinu ranije, u ožujku 2022., na zagrebačkom smo Kvatriću našli dosta štandova s jagodama. Mjerica grčkih i makedonskih jagoda se tada prodavala po tadašnjih 15 ili 20 kuna, što je između 2 i 3 eura. Mjericu makedonskih jagoda tada smo kupili za 20 kuna, a bile su puno ukusnije od onih iz trgovina.

Vrgoračke jagode su 2022. godine koštale 50 kuna po kilogramu, što je malo manje od 7 eura. Usporedbe radi, vrgoračke jagode na tržnici u Šibeniku ove godine koštaju isto toliko, ali po mjerici od 500 grama.

Najjeftinije su bile 2020. godine

Jagode su daleko najjeftinije bile 2020. godine – tada smo na štandovima Dolca pronašli mjerice jagoda po cijeni od tadašnjih 9.99 kuna, a ponegdje su bile nešto skuplje, po cijeni od 14.99 kuna za mjericu. Ako preračunamo u eure, to bi bilo negdje između 1.20 i 2 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Obavijest HZMO-a za 87.546 korisnika

Objavljeno

-

By

Danas počinje isplata doplatka za djecu za ožujak 2024., izvijestio je HZMO.

Doplatak za djecu dobit će 87 546 korisnika za ukupno 186 410 djece.

Informacije vezane uz doplatak za djecu mogu se dobiti radnim danom od 8 do 16 sati na infotelefonima HZMO-a 01/ 45 95 011 i 01/ 45 95 022 i na mrežnoj stranici HZMO-a, objavio je HZMO.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Prodaje se 3. maj Rijeka 1905, javilo se šest firmi

Objavljeno

-

Šest uglavnom europskih brodograđevnih tvrtaka do sada je iskazalo je interes za kupnju tvrtke 3. maj Rijeka 1905 i nastavak brodograđevne djelatnosti u riječkom škveru, potvrdio je danas predsjednik Nadzornog odbora 3. maja Juraj Šoljić.

Prema Šoljićevim riječima, još će se pričekati ponude koje bi mogle prispjeti poštom, a nakon iskazivanja interesa potencijalnim kupcima bit će omogućen uvid u dokumentaciju, što je jedna od tvrtaka već učinila.

Očekuje se druga faza

U sljedeća dva do tri mjeseca očekuje se provedba druge faze za koju je potrebno pripremiti dokumente i obvezujuće uvjete, što među ostalim uključuje nastavak brodograđevne djelatnosti i ulaganja, rekao je Šoljić.

Javni poziv za iskazivanje interesa za kupnju 100-postotnog udjela, tj. u cijelosti tvrtke-kćeri 3. maj Rijeka 1905 objavljen je u sredini ožujka, a rok za iskazivanje interesa je bio do 15. travnja.

Potencijalni ulagači pozvani su na iskazivanje interesa za kupnju 100-postotnog udjela, tj. u cijelosti tvrtke-kćeri 3. maj Rijeka 1905. te na iskaz interesa za dostavom neobvezujućeg pisma namjere.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu