Connect with us

Hrvatska

"Hrvatska zaostaje zbog utjecaja Crkve na školstvo!"

Objavljeno

-


Slobodna Crkva u slobodnoj državi – ideal je kojem Hrvatska treba težiti, naglašava jedan od najistaknutijih hrvatskih svećenika, teolog i sociolog religije, dr. don Ivan Grubišić u razgovoru za Z NET.
Povod ovog intervjua je pretjerana i u zadnje vrijeme sve učestalija suradnja Zadarske nadbiskupije i Sveučilišta u Zadru, do te mjere da se znanstveni i obrazovni skupovi na Sveučilištu svode na molitve i prodavanje vjerskih knjiga.
Stoga valja čuti mišljenje don Grubišića, znanstvenika iz crkvenih redova, stručnu osobu koja može iz prve ruke reći kako se takva simbioza Katoličke crkve i obrazovnih institucija, koja nije strana ni u drugim dijelovima Hrvatske, zapravo odražava na naše društvo i na samu Crkvu.
* Koje su poveznice i razlike između religije i znanosti?
– Religija i znanost dva su različita pristupa u traženju odgovora na važna životna pitanja. Danas Katolička crkva II. Vatikanskim koncilom priznaje autonomiju zemaljskih vrijednosti i odvojenost Crkve od države, religije od znanosti. I u našem Ustavu stoji da je Crkva odijeljena od države, ali da mogu surađivati na raznim područjima života i rada.
* U Zadru imamo primjer uske povezanosti Sveučilišta i Nadbiskupije. Kako to komentirate?
– U Ustavu RH piše u članku 41: “Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države”. To načelo vrijedi i za visoka učilišta u Hrvatskoj. Slobodna Crkva u slobodnoj državi. Sami studenti se moraju organizirati da ne bi došlo do prožimanja i zadiranja u nadležnosti jedne ili druge institucije. Nažalost, kod nas je ta odvojenost samo na papiru. Ostaje pitanje tko je kod nas Vlada de iure, a tko de facto.
* Tko je odgovoran što se to načelo ne poštuje?
– Isti je problem prisutan i na razini države i stoga za  nepoštivanje odvojenosti istu odgovornost snose političke stranke i određeni crkveni ljudi.
* Što mislite o suradnji Katoličke crkve i obrazovnih i znanstvenih institucija u Hrvatskoj?

– Suradnja je potrebna i poželjna, ali Crkva ima svoju metodu dokazivanja, a znanost svoju. One su dijametralno oprečne. Crkva istinu dokazuje snagom istine autoriteta, a znanost svoje istine dokazuje autoritetom istine, odnosno provjerenim metodama dokazivanja, činjenicama.
* Kako se takvo uplitanje Crkve u obrazovanje odražava na društvo?
– Jedan od razloga zaostajanja Hrvatske kao građanske i civilne države jest utjecaj Crkve na sustav školovanja. Škola spada u nadležnost državnih vlasti, a vjeronauku je mjesto u crkvenim prostorima. Ovakvim je stanjem Crkva izgubila djecu i mlade kojih u Crkvi ne vidimo osim za sakramente, a država ne može biti odgojitelj u vjeri pojedine vjerske zajednice. Zalažem se da u školama bude religijska kultura i vjernička kultura, a da se vjerski odgoj vrati u crkvene prostore.
* Što je s pripadnicima drugih vjeroispovijesti i ateistima, ako dođu na najavljeni znanstveni ili obrazovni skup, koji se pretvori u katoličku misu?
– Po našem Ustavu, svi su građani bez razlike na vjeroispovijest jednaki, pa i ateisti. Nikome se ne smije silom nametati svjetonazor ili vjeroispovijed. Ivan Pavao II. je u  Bombaju rekao: “Čovjek ima prirodno pravo da vjeruje ili ne vjeruje, ili da mijenja vjeru”. Dodao bih da treba poštivati dostojanstvo i slobodan izbor pojedinca.
* Koliko su takvi događaji zapravo dobri za samu Crkvu i religiju?
– Ovo za crkvene zajednice ili religiju na duži rok nije dobro. To dobro osjećamo mi, koji radimo u vjerskim zajednicama već danas. Stanje je takovo, da bi trebalo neke uhodane navike i zakonske odredbe mijenjati, i to radikalno, ako hoćemo zaista imati slobodnu Crkvu u slobodnoj državi.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. katarza

    27. listopada 2010. at 11:50

    Bravo pope!

     
  2. otorinolaringologija

    27. listopada 2010. at 12:13

    Don Grubišić je ‘Don ‘ samo kako bi bio vjerodostojniji u svome pljuvanju crkve.
    Spomenuti je Don izraelskom predsjedniku i nobelovcu Shimonu Peresu u njegovoj rezidenciji uručio godišnje priznanje «Osoba dijaloga-osoba godine». To veeeeliko priznanje dodjeljuje nevladina «Akademska udruga» iz Splita. Moto te udruge zvuči veoma humano, «Čovjek nadasve», a predsjeda joj upravo (Akademik?) don Ivan Grubišić.
    A ta – koje li samo titule – «Akademska udruga», broji vjerojatno tek dvoje ljudi, don Ivana Grubišića i gospođu Mirjanu Nazor, profesoricu psihologije iz Splita. Iako je bio predviđen Mesićev (državno-politički?) posjet i ‘palestinskoj strani’ do njega nije došlo zbog oštrog protivljenja ‘izraelske strane’ pa se iz te opstrukcije može dobro razaznati spremnost Shimona Peresa (-Grubišićeve «osobe godine»-) da potvrdi primljeno priznanje «osobe dijaloga»!
    Tko je taj po don Ivanu Grubišiću «čovjek nadasve», nobelovac Shimon Peres?
    – Pa, on je otac prvog ilegalnog izraelskog naselja Kedumim na palestinskoj Zapadnoj obali.
    – Shimon Peres je ‘idejni otac’ (miroljubive, obrambene?) izraelske nuklearne bombe!
    – On je jedan od glavnih pokretača rata iz 1956.g….
    Pravi je humanist taj ‘don’ Grubišić.

     
  3. Josip

    27. listopada 2010. at 12:51

    Dobar članak, i još bitnije ispravan stav g Grubišića. Ateist sam, ali i svjestan činjenice da ova zemlja Crkvu drži previsoko na listi vrijednosti da bismo mogli očekivati njenu pravu odvojenost od države. U tom smislu riječi nekoga tko je dio crkve imaju veliku vrijednost u otriježnjenju kako crkvenih tako i političkih faktora. A ljudi koji smatraju da je naša crkva nezaštićena, ili nedajbože slaba, pa joj treba pomoći napadima na ‘don’ ili don Grubišića, trebaju razmisliti još jednom. Taj stav postoji samo u glavama Bozanića i njegovih savjetnika. Crkva je jedna od najbogatijih i najutjecajnijih institucija u ovoj državi. Nema razlike između čitanja bukvice njima ili T-Mobileu. Zapravo ima, Crkva je moćnija.

     
  4. kif

    27. listopada 2010. at 13:33

    Pa ne znam baš dali ovu državu vode ljudi iz crkve,ne znam baš tko ima primat u kulturi,znanosti tko piše kolumne po najtiražnjim novinama,portalima,tko su tv voditelji a oni nam kreiraju našu svakodnevnicu .
    To su ekipa ala Latin,stanković,Jergović,Dežulović,Pilsel,Jakovina,slavenka Drakulić,Čulić,Lovrićka i slični.

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Privremeno se povlači nekoliko serija poznatog lijeka, HALMED poslao upozorenje

Objavljeno

-

By

HALMED je objavio kako se privremeno povlači iz prodaje nekoliko serija poznatog lijeka koji je dostupan u hrvatskim ljekarnama.

“Tvrtka Bayer d.o.o., nositelj odobrenja za stavljanje u promet lijeka Iberogast oralne kapi, tekućina (9 biljnih pripravaka), na zahtjev Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) provodi postupak privremene obustave primjene i distribucije serija DR08202, DR08606 i DR08250 predmetnog lijeka”, javljaju iz HALMED-a.

“Predmetni postupak provodi se temeljem prijave sumnje u neispravnost u kakvoći lijeka koja se odnosi na rezultat izvan granice specifikacije tijekom ispitivanja stabilnosti. Obustava će biti na snazi do završetka provjere, o čemu će javnost biti pravovremeno obaviještena. Nisu zaprimljene sumnje na nuspojave povezane s predmetnim serijama lijeka.

Na tržištu Republike Hrvatske u prometu su dostupne druge serije ovog lijeka koje nisu zahvaćene obustavom, kao i drugi lijekovi iz iste terapijske skupine. Bolesnici se trebaju obratiti svome liječniku ili ljekarniku u slučaju bilo kakvih pitanja u vezi trenutačne terapije”, nastavlja se u priopćenju.

“Podsjećamo da su zdravstveni radnici obvezni prijaviti HALMED-u svaku nuspojavu lijeka, kao i neispravnost u kakvoći lijeka. Pacijenti koji su razvili neku nuspojavu na lijek također mogu nuspojavu prijaviti izravno HALMED-u, uz preporuku da se za svaku nuspojavu koju zapaze obrate svom liječniku ili ljekarniku radi savjetovanja o načinu nastavka terapije”, podsjeća HALMED.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FT objavio listu gradova budućnosti, na njoj se našli i neki iz Hrvatske

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Američki Financial Times objavio je fDi Intelligence ljestvicu europskih gradova i regija budućnosti 2024. godine, a na kojoj se su se našla i dva hrvatska grada te jedna regija.

Frankfurt, Wrocław i Luxembourg odnijeli su pobjede u svojim kategorijama – velikih gradova, gradova srednje veličine i malih gradova, na listi fDi Intelligence.

U međuvremenu, London je potvrdio svoje vodstvo u kategoriji velikih gradova, pri čemu se Barcelona ističe kao glavni grad za strategiju FDI. U regijama, Pariška regija (Île-de-France) pobijedila je među velikim regijama, dok su Sjeverna Nizozemska i Dublinska regija također bile jako dobre.

Procijenjeno je čak 330 europskih gradova podijeljenih prema broju stanovnika u pet skupina — veliki, veliki, srednji, mali i mikro gradovi — kao i 141 europska regija podijeljena u tri skupine — velike, srednje i male regije.

Mjesta su rangirana prema uspješnosti u pet potkategorija: gospodarski potencijal, otvorenost prema poslovanju, povezanost, ljudski kapital i životni stil, i isplativost. Tu je i dodatna kategorija – strategija FDI, koja gleda promicanje ulaganja. Ocjenjivački sud pregledao je 117 prijava iz gradova i regija diljem Europe.

Gradovi budućnosti

Trio koji čine London, Amsterdam i Dublin i dalje je na vrhu kategorije velikih gradova.

Podaci pokazuju da je glavni grad Ujedinjenog Kraljevstva najbolji europski grad po dostupnosti talenata i načinu života. Među najbolje je povezanim gradovima, nudi najbolje poslovno okruženje i ima najveći gospodarski potencijal od svih većih europskih gradova. Amsterdam ga je slijedio zahvaljujući sličnoj kombinaciji dostupnosti talenata, povezanosti, poslovnog okruženja i gospodarskog potencijala, dok je Dublin zauzeo svoje treće mjesto uglavnom zahvaljujući svojim gospodarskim izgledima.

Ostatak ljestvice čine redom, Varšava, Pariz, München, Madrid, Berlin, Stockholm, i Barcelona.

U kategoriji velikih gradova, Frankfurt je nadmašio njemački kolega Hamburg i osvojio ovogodišnji poredak u svojoj kategoriji, a Düsseldorf je treći.

U kategoriji gradova srednje veličine, poljski Wrocław dao je izjavu pošto je osvojio prvo mjesto ispred Züricha – prošlogodišnjeg pobjednika – i Vilniusa.

U kategoriji malih gradova Luxembourg City je zasjeo na vrh ljestvice, dok je švicarski Zug potvrdio vodstvo u kategoriji mikro gradova.

Regije budućnosti

Pariška regija (Île-de-France) ponovila je svoju moć među velikim regijama na ulasku u ključnu godinu. Za samo nekoliko mjeseci regija će biti domaćin Olimpijskih igara 2024., na kojima će se pojaviti niz novih infrastruktura i dodatno potaknuti njezinu konkurentnost. West Midlands je bio drugi, North-Rhine Westphalia u Njemačkoj treća.

Ostatak ljestvice čine Katalonija, zatim talijanske regije Emilia-Romanga, Piemonte i Lombardija, te madridska regija, poljska Silesia i Andaluzija u Španjolskoj.

U kategoriji regija srednje veličine Sjeverna Nizozemska ponovno je osvojila prvo mjesto; isto vrijedi i za regiju Dublin u kategoriji malih regija.

Hrvatski gradovi i regije

I dva hrvatska grada te jedna regija našli su se na listi gradova i regija budućnosti. Točnije, svoje u top 10 našli su u jednoj od pet kategorija uspješnosti.

Tako je Zagreb zauzeo 10. mjesto u kategoriji isplativosti (cost effectiveness) među glavnim gradovima Europe. I sama Hrvatska je spomenuta, uz Litvu, kao jedna od zemalja s velikim rastom novih start-up kompanija.

Još jedan hrvatski grad našao se na 10. mjestu mikro gradova u kategoriji strategija FDI koja, gleda promicanje ulaganja, a riječ je o Jastrebarskom.

U istoj kategoriji našla se i Krapinsko-zagorska županija koja je zauzela 7. mjesto među malim europskim regijama budućnosti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HRejting: Kakva je popularnost političkih stranaka?

Objavljeno

-

By

Iz poprilično napete političke i društvene atmosfere, vrlo je lako zaključiti da su parlamentarni izbori sve bliže, a tako i zanimanje za popularnost stranaka postaje sve veće. U središnjem Dnevniku HTV-a objavljen je drugi ovogodišnji HRejting koji je proveden od 15. do 17. veljače na uzorku od 1000 ispitanika. Mogućnost pogreške je plus/minus 3,53 posto, a razina pouzdanosti 95 posto.

Slova i riječi oslikavaju ambijent u kojem se anketa provodila. Bili su to dani u kojima je slučaj Turudić i dalje “iskakao” iz svih medijskih i političkih objava, dani u kojima je zbog slučaja Geodetski fakultet policija ušla u Ministarstvo kulture, dani u kojima su pripreme prosvjeda u organizaciji 11 stranaka lijevo od centra bile na vrhuncu, a zatim i sam prosvjed na Trgu svetog Marka koji se također održao u vrijeme našeg istraživanja.

Sve te okolnosti, u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici bez predizbornih koalicija, dovele su do toga da bi četvrtina birača i dalje zaokružila HDZ. Točno 25,2 posto.

Također i dalje, neodlučni su druga politička snaga u zemlji i usto snaga koja bi mogla odlučiti o izbornom pobjedniku. Trenutačno ih je 17,7 posto.

SDP im nikad nije bio bliže. Ovaj su mjesec malo iznad 17 posto potpore (17,3 posto). Ali ovaj mjesec Možemo! više nije odmah iza SDP-a. Treću stranačku poziciju preuzeo je Most koji je nadomak 9 posto (8,7 posto).

U stopu ga slijedi još jedna stranka s desnog političkog spektra – Domovinski pokret. Veljaču zaključuju s 8,5 posto. Tek sad dolazi Možemo! koji je pao na peto i ujedno posljednje mjesto stranaka koje prelaze izborni prag. Njihov je trenutačni rejting 8,1 posto.

Od preostalih 15 stranaka iz naše ankete nijedna ne da nije blizu izbornog praga nego ne uspijevaju dosegnuti ni jedan i pol posto biračke potpore.

U skupini koja se kreće oko jedan posto su, redom: HSS (1,4 posto), izjednačeni Puljkov Centar (1,2 posto) i vladajući HNS (1,2 posto%), IDS (1,1 posto), HSU (1,1 posto) te Fokus (1 posto).

Manje od jedan posto birača zaokružuje stranku Karoline Vidović Krišto (OiP – 0,9 posto), stranku eurozastupnika Sinčića (Ključ Hrvatske – 0,9 posto), Vanđelićevu Republiku (0,9 posto), Radničku frontu Katarine Peović (0,8 posto), bivše SDP-ovce sad Socijaldemokrate (0,8 posto), 

Mostove koalicijske partnere Suvereniste (0,7 posto), Hrebakov HSLS (0,5 posto), AP župana Jelića (0,5 posto) kao i Zekanovićev HDS (0,3 posto).

Ako usporedimo ovaj HRejting s onim iz siječnja, postoji li kod ijedne stranke znatnija promjena u popularnosti, bilo na gore ili dolje?

Uzme li se u obzir da anketa nije projekcija izbornih rezultata nego isključivo pokazatelj trendova, onda se situacija vezano uz neodlučne birače kreće u dobrom smjeru. Njihov broj, istina malo, ali nakon dugo vremena ipak pada – za oko pola posto (-0,55 posto).

Takav iako mali, ali ipak pad sigurno ne zadovoljava stranke. Ponajprije HDZ (-0,38 posto) i Možemo (-0,18 posto), koje su jedine među onih pet koje prelaze izborni prag trenutačno u minusu. HDZ od 0,38, a Možemo od 0,18 posto.

Preostale tri, u manjem su ili većem plusu. Desni Most (+0,55 posto) u manjem, također desni Domovinski pokret (+0,62) – u malo većem i lijevi SDP (+1,53 posto) u najvećem. Grbinova stranka s rastom u mjesec dana od 1,5 posto, proizlazi kao dobitnik HRejtinga za veljaču.

Neznatan pad u broju neodlučnih

Politički analitičar Pero Maldini gostovao je u Dnevniku HTV-a te komentirao novi HRejting. 

– Hrvatsko političko tijelo je prilično stabilno u izboru svojih političkih preferencija. Rekao bih da je petrificirano. Već dugo nema gotovo nikakvih, bar ne značajnijih promjena, a ove promjene koje možemo vidjeti iz mjeseca u mjesec, pa tako i u ovome mjesecu su unutar statističke pogreške. Čini mi se da ovim rezultatima možemo možda nazrijeti nešto što bi mogao biti trend, ako će se one ponavljati u sljedećim mjesecima. Prije svega, vidjeli smo jedan neznatan pad u broju neodlučnih od nekih malo više od pola posto. Ali vidimo isto nešto kod SDP-a da su dobili po prvi put 1,5 posto što bi moglo značiti da su se na neki način birači ljevice probudili i da bi možda SDP-u pokloniti, a ne nekim drugim lijevim strankama svoje povjerenje u sljedećim mjesecima, rekao je Maldini.

“Jedan dio razočaranih ljevičara”

– Ako uzmemo u obzir da je istraživanje rađeno upravo u vrijeme kada je bio ovaj veliki prosvjed udružene ljevice u Zagrebu, koji je naravno bio prvi predizborni skup sa željom da poluči nekakav efekt, onda mislim da Možemo!, koji su bili glavni organizatori ovoga skupa, na neki način mogu biti vrlo nezadovoljni zato što ništa nisu profitirali, neposredno taj dojam se mogao i trebao preliti u ove rezultate, oni su ostali čak s nekakvim malim minusom u odnosu na protekle mjesece. Vrlo je moguće da unutar ovoga dijela neodlučnih postoji jedan dio razočaranih ljevičara koji bi inače dali svoj glas SDP-u. Ako bi to bilo možda točno, pa ovaj 1,5% znači da su se probudili, ako će sad SDP zajahati taj val, možda bi mogao to kapitalizirati u sljedećim mjesecima. Međutim, to samo ovisi i o njima i o tome hoće li konačno ponuditi neke političke sadržaje, rekao je.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu