Connect with us

Hrvatska

Rodna kuća Luke Modrića – srušena, zapaljena i zaboravljena

Objavljeno

-


U hladnom kamenu Zatona Obrovačkog, u podnožju Velebita, tučena surovom velebitskom burom na samoj okuci ceste, nalazi se rodna kuća najboljeg hrvatskog nogometaša Luke Modrića, igrača engleskog Tottenhama i hrvatske reprezentacije. Kuća je srušena i zapaljena za vrijeme Domovinskog rata, a prema riječima najbližih susjeda, već godinama u nju nitko ne svraća…
– Dida su mu ubili u ratu, a baba mu je malo poslije toga umrla. Oni uopće ne dolaze više ovamo. Mali Luka se rodio i odgojio u toj kući. Isto je sramota da su zaboravili na svoju djedovinu, rekla nam je gospođa čija je kuća nedaleko od rodne kuće Modrićevih.
Očito je Luka Modrić u sjaju i blještavilu Londona zaboravio na svoj rodni kraj i velebitski kamen s kojega je krenuo osvajati nogometne vrhove?

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. ivo

    13. listopada 2010. at 10:25

    možda bi mu država trebala obnoviti kuću

     
  2. IO

    13. listopada 2010. at 11:49

    Posljednja rečenica posve je nepotrebna ,rekao bih čak i zlurada.

     
  3. rip

    13. listopada 2010. at 14:27

    stipe i luka su dobri ljudi koliko god novca imali ,a ovo je tragično za nekog ko misli da je novinar,ako njemu ne smeta ta kuća zašto vama smeta,nije vam palo na pamet da možda budi teške uspomene,ako si sa kamena nije nužno da si kamen……sramite se

     
  4. tlalala

    14. srpnja 2011. at 11:31

    babetina je malo ljubomorna…što se miša u tuđi život, i što ima govoriti što je za negog sramotno

     
  5. mladen

    24. studenoga 2011. at 13:57

    ako je tako onda je seljak, ko zanemaruje svoju didovinu,rodnu kuću ili se želio rodit u zg… ili londonu .da imam tolko love obnovio bi je d bude najlipša na daleko.

     
  6. Pavle Balenović

    8. lipnja 2015. at 23:35

    Slažem se sa stavom posljednjeg komentara iako ne bi nikad koristio riječ “seljak” pogotovo ne u negativnom smislu. Ja se njegovih sjećam u dobrom svjetlu i ako je želio ovo što mu se ostvarilo neka mu je sa srećom. U nekoliko sam ih navrata posjetio 1989. i 90. i snimio kamerom Luku kako pomaže ocu Stipi u radu oko domaće sitne stoke koju su uz tu kuću uzgajali.
    Osobno mi je drago to mjesto i žao mi je ako je taj nekad topli dom ma čiji god bio, zaboravljen.

     
  7. Snješka

    9. lipnja 2015. at 7:10

    Ako je did mrtav i baba kao nosioci obnove nemože se obnoviti,a da je kojim slučajem pravoslavac odmah bi mu obnovili,cijeli Smoković obnovljen i to najgorim nacistima četnicima koji zarađuju po Americi sa našim HR dokumentima
    Luka Modrić nije zaboravija taj kraj,nego obaveze su ga odvukle dalje

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu