Connect with us

Hrvatska

Županijske rekorderke povukle 6 milijuna eura iz fondova

Objavljeno

-

Benkovac
Milijuni eura bespovratnih sredstava u ponudi su našim jedinicama lokalne samouprave na raznim natječajima, no veći dio tog novca ipak ostaje neosvojen. Osim spore administracije i hrpe neriješenih papira, jedan od glavnih razloga neiskorištavanja europskog novca je nedostatak ljudi koji će osmisliti i izraditi dobre projekte.
Zadarska županija nije iznimka. U Razvojnoj agenciji Zadra kažu da njih desetak ne može fizički pokriti cijelo područje županije, dok se gotovo sve općine oslanjaju baš na njih. Sve osim jedne. Grad Benkovac, naime, već godinama ima izvježban vlastiti tim stručnjaka za pripremanje i izradu projekata. Tri djelatnice gradske uprave: Paulina Kulaš, Ljiljana Čerina Bljaić i Marija Bešlić dosad su uspjele povući 6 milijuna eura iz domaćih i europskih fondova u Benkovac, a očekuje se pozitivan odgovor za još jedan projekt, za koji će EU dati još milijun eura.
Konstantno usavršavanje
Paulina Kulaš, benkovačka pročelnica za financije, ujedno je i voditeljica Tima za izradu projekata Grada Benkovca.
– Još od 2003. godine idemo na sve seminare i tečajeve za pisanje projekata, tako da smo u toku i obučene. Osim mene, u timu su još dvije djelatnice Grada Benkovca, a po potrebi nam pomognu i drugi kolege – kazala je Kulaš.
Infrastruktura, mine i mladi
Samo iz fondova EU, benkovački je tim povukao novac za svoj grad, ali i obližnje općine: 1,2 milijuna eura za razminiravanjebenkovačkog područja, 250.000 eura za izradu projektne dokumentacije, ishođenje dozvola i početak izgradnje vodoopskrbe u Lišanima, 690.000 eura za dovršetak izgradnje cjevovoda i vodospreme u Lišičiću, milijun eura za proširenje infrastrukture u poslovnoj zone Šopot te 75.000 eura za poboljšanje života mladih u Drnišu.
Nominirale su projekt daljnjeg proširenja poslovne zone na natječaju IPA IIIc, koji je i dalje aktualan i od njega Grad Benkovac očekuje milijun eura. Osmišljavanjem i izradom projekata s jasnim ciljevima, planiraju povući novac potreban za ukupno oživljavanje benkovačkog kraja.

Ništa bez kompletne dokumentacije
U Razvojnoj agenciji kažu da interes među gradovima i općinama za natječaj IPA IIIc za pomoć u poslovnoj infrastrukturi u našoj županiji postoji, ali mnogi koji bi se htjeli nominirati nemaju riješene sve potrebne papire i dozvole. Bez toga nemaju šanse potpisati ugovor niti s jednim fondom.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu