Connect with us

Hrvatska

Županijske rekorderke povukle 6 milijuna eura iz fondova

Objavljeno

-

Benkovac
Milijuni eura bespovratnih sredstava u ponudi su našim jedinicama lokalne samouprave na raznim natječajima, no veći dio tog novca ipak ostaje neosvojen. Osim spore administracije i hrpe neriješenih papira, jedan od glavnih razloga neiskorištavanja europskog novca je nedostatak ljudi koji će osmisliti i izraditi dobre projekte.
Zadarska županija nije iznimka. U Razvojnoj agenciji Zadra kažu da njih desetak ne može fizički pokriti cijelo područje županije, dok se gotovo sve općine oslanjaju baš na njih. Sve osim jedne. Grad Benkovac, naime, već godinama ima izvježban vlastiti tim stručnjaka za pripremanje i izradu projekata. Tri djelatnice gradske uprave: Paulina Kulaš, Ljiljana Čerina Bljaić i Marija Bešlić dosad su uspjele povući 6 milijuna eura iz domaćih i europskih fondova u Benkovac, a očekuje se pozitivan odgovor za još jedan projekt, za koji će EU dati još milijun eura.
Konstantno usavršavanje
Paulina Kulaš, benkovačka pročelnica za financije, ujedno je i voditeljica Tima za izradu projekata Grada Benkovca.
– Još od 2003. godine idemo na sve seminare i tečajeve za pisanje projekata, tako da smo u toku i obučene. Osim mene, u timu su još dvije djelatnice Grada Benkovca, a po potrebi nam pomognu i drugi kolege – kazala je Kulaš.
Infrastruktura, mine i mladi
Samo iz fondova EU, benkovački je tim povukao novac za svoj grad, ali i obližnje općine: 1,2 milijuna eura za razminiravanjebenkovačkog područja, 250.000 eura za izradu projektne dokumentacije, ishođenje dozvola i početak izgradnje vodoopskrbe u Lišanima, 690.000 eura za dovršetak izgradnje cjevovoda i vodospreme u Lišičiću, milijun eura za proširenje infrastrukture u poslovnoj zone Šopot te 75.000 eura za poboljšanje života mladih u Drnišu.
Nominirale su projekt daljnjeg proširenja poslovne zone na natječaju IPA IIIc, koji je i dalje aktualan i od njega Grad Benkovac očekuje milijun eura. Osmišljavanjem i izradom projekata s jasnim ciljevima, planiraju povući novac potreban za ukupno oživljavanje benkovačkog kraja.

Ništa bez kompletne dokumentacije
U Razvojnoj agenciji kažu da interes među gradovima i općinama za natječaj IPA IIIc za pomoć u poslovnoj infrastrukturi u našoj županiji postoji, ali mnogi koji bi se htjeli nominirati nemaju riješene sve potrebne papire i dozvole. Bez toga nemaju šanse potpisati ugovor niti s jednim fondom.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Hrvatska

Potražnja za medom nikad veća: Cijene idu i do 90 kuna za kilogram

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Potražnja za medom nikad nije bila veća. Cijene idu i do 90 kuna za kilogram, a police se pune medom iz uvoza.

Željko Trupković, predsjednik Udruge pčelara Međimurske županije govori da je zadnji med prodao prije mjesec i pol dana, ali nešto je, kaže, ostavio i sebi.

“Međutim mi smo imali i sreću, mi smo imali što prodati, bilo je ove godine puno pčelara koji nisu imali što za prodati, odnosno čak su i kupovali za sebe”, dodaje.

Zbog ovakve situacije ubrzo se počelo postavljati pitanje je li potreban interventni uvoz meda. Iz Ministarstva poljoprivrede uvjeravaju da situacije nije baš tako crna.

“Trenutno na tržištu imamo dostatne količine meda unatoč lošoj proizvodnoj godini budući da se na tržištu pojavljuju zalihe meda od prethodnih godina, a i u skorom očekivanju su i prva vrcanja od voćnih paša i medonosnog bilja iz priobalja”, naveli su.

Teglica meda u prosjeku košta 60 kuna, što je gotovo 30 posto više nego lani. U većim gradovima, zbog jače kupovne moći građana, cijene dodatno rastu, na 80, 90 kuna po kilogramu, piše RTL.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Imate simptome, a nemate koronu? Možda je u pitanju RSV, evo o čemu je riječ

Objavljeno

-

By

U Hrvatskoj je jučer PCR testom zabilježen 10.701 novi slučaj zaraze koronavirusom, a umrlo je 36 osoba. Na bolničkom liječenju je 1.805 pacijenata, od kojih na respiratoru njih 199. Ukupan broj aktivnih slučajeva zaraze jučer je u Hrvatskoj tako bio 64.097.

Epidemija zaraze koronavirusom bukti i u Primorsko-goranskoj županiji, o čemu svjedoče duge kolone vozila pred Nastavnim zavodom za javno zdravstvo na Mlaki prethodnih dana, a gužve je bilo i jučer. Prema podacima Stožera civilne zaštite Primorsko-goranske županije, jučer je evidentirano rekordnih 1.287 novih slučajevih zaraze.

“Omikron soj virusa se jako brzo proširio”

“Sukladno očekivanjima, omikron soj virusa se jako brzo proširio, računamo da smo sada na vrhuncu epidemije, ali je teško prognozirati koliko će taj vrhunac još trajati. Predviđamo ne dulje od nekoliko tjedana”, ocijenio je jučer glavni epidemiolog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije dr. Dobrica Rončević.

Unatoč gužvama i povećanoj potrebi za PCR testiranjem, Rončević kaže kako u Zavodu uspijevaju održati dosadašnji tempo uzimanja i obrade briseva.

Prema njegovim navodima, čak i na vrhuncima opterećenja dolazaka na uzimanje uzoraka ne čeka se više od sat vremena, a nalazi testa su i dalje gotovi isti dan ili najkasnije drugi dan, odnosno unutar 18 sati od prispjeća uzoraka u laboratorij.

Što je respiratorni sincicijski virus ili RSV?

Uz slučajeve gripe, kojih je zasad u Primorsko-goranskoj županiji službeno evidentiran vrlo mali broj, Rončević ukazuje da ima i drugih viroza koje pritom izazivaju kliničku sliku sličnu gripi i koroni, kao primjerice respiratorni sincicijski virus (RSV) koji nakon početnih, akutnih simptoma, kao što su začepljen nos, glavobolja i curenje iz nosa, zna uzokovati zaostali kašalj dulje vremena, piše Novi list.

Broj hospitaliziranih pacijenata u riječkom KBC-u pao je ispod 100, prema posljednjim podacima na liječenju od covida-19 bolesti ih je 98, ali su zato na respiratoru zabilježana dva pacijenta više nego prethodnog dana, ukupno osam. Ohrabruje što je udio hospitaliziranih unutar ukupnog broja aktivnih slučajeva u ponovnom smanjenju te iznosi niskih 0,99 posto.

Ravnatelj Alen Ružić ocjenjuje stanje u KBC-u Rijeka stabilnim. Bez obzira na trenutačni, manji pritisak na bolničke kapacitete, u KBC-u Rijeka nastavljaju održavati visok stupanj pripravnosti kako bi, bude li potrebno, mogli adekvatno odgovoriti na povećan priljev covid-pacijenata, a isto tako na dnevnoj bazi pružati potrebnu medicinsku skrb svim ostalim pacijentima, navodi Ružić, koji je iskoristio priliku da zahvali svim zaposlenima na trudu i naporu koji ulažu da bi cijeli sustav funkcionirao, pa i u uvjetima manjka osoblja, s obzirom na to da su krajem ovog tjedna 144 djelatnika KBC-a privremeno bila “izvan stroja” zbog zaraze koronavirusom.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Pandemija koronavirusa uzrokovala je epidemiju – komplikacija dijabetesa

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Zbog straha od infekcije, jer osobe s dijabetesom su podložnije razvoju teže kliničke slike u slučaju da dobiju covid-19, puno njih se nije javilo ni svom liječniku obiteljske medicine, a kamoli dijabetologu. Posljedice zanemarivanja redovitih kontrola u slučaju osoba sa šećernom bolešću mogu biti teške

Osim s pandemijom koronavirusa, svijet se suočava s još jednom pandemijom – šećerne bolesti. Osobito u razvijenom dijelu svijeta, sve je više pretilih osoba, a zahvaljujući višku kilograma, sjedilačkom načinu života i nezdravoj prehrani, dijagnoza dijabetesa dobiva se sve ranije. Svako treće dijete koje ima problem s debljinom u vrtićkoj dobi može računati s pretilošću i kad odraste, a svako drugo dijete koje problem s težinom ima u školi, bit će pretilo i u odrasloj dobi. Zabrinjavajuće statistike posebno su porazne za Hrvatsku, koja je po udjelu pretilih osoba u samom europskom vrhu, a procjene govore o čak pola milijuna ljudi s dijagnosticiranim ili prikrivenim dijabetesom, piše Novi list.

Sveučilišna klinika za dijabetes i endokrinologiju »Vuk Vrhovac« koja djeluje u okviru Kliničke bolnice »Merkur« u Zagrebu, jedno je od mjesta gdje se nastoji doskočiti ovoj prijetećoj bolesti modernog doba. Predstojnik Klinike, prof.dr. Dario Rahelić, kaže kako su liste čekanja na cjeloviti pregled dijabetologa smanjili na samo jedan dan, a svojim pacijentima osiguravaju kompletnu dijagnostiku i obradu te utvrđivanje mogućih komplikacija bolesti u samo dva dana.

U Hrvatskoj dijagnozu šećerne bolesti ima više od 300.000 ljudi, a procjene su da ih je tijekom pandemije bez dijagnoze ostalo još 20.000 te da u Hrvatskoj još oko 200.000 ljudi ne zna da ima dijabetes. Dakle, radi se o brojci od čak pola milijuna građana. Zato, veli šef Klinike »Vuk Vrhovac«, treba raditi puno na prevenciji šećerne bolesti, ranom otkrivanju bolesti, pravovremenom liječenju, sprečavanju i ranom otkrivanju komplikacija.

“Nama dolaze na prvi pregled pacijenti iz čitave Hrvatske, osobito iz krajeva s manjkom dijabetologa, a nastojimo im u dva dana napraviti sve potrebne pretrage kroz dnevnu bolnicu. Napravimo kompletni sistematski pregled da dobiju uvid ne samo u regulaciju šećerne bolesti, nego i tlaka, ostalih rizičnih čimbenika, da vide imaju li promjene na karotidnim žilama, na očima, živcima, bubrezima… Možemo napraviti probir kroničnih komplikacija, i to doslovno u dva dana”, ponosan je prof. Rahelić.

Pandemija koronavirusa unazadila je pravodobno dijagnosticiranje i praćenje oboljelih od dijabetesa. Zbog straha od infekcije, jer osobe s dijabetesom su podložnije razvoju teže kliničke slike u slučaju da dobiju COVID-19, puno njih se nije javilo ni svom liječniku obiteljske medicine, a kamoli dijabetologu. Posljedice zanemarivanja redovitih kontrola u slučaju osoba s šećernom bolešću, nažalost, mogu biti teške.

“Čim je onaj prvi lockdown prestao, dolazili su nam pacijenti s vrlo uznapredovalim komplikacijama u smislu gangrena, puno njih je nažalost i ostalo bez noge ili su imali vrlo uznapredovali lokalni nalaz ranica ili čak pravih gangrena na nogama, samo zato jer su se bojali doći liječniku na pregled, navodi Rahelić. Virtualni pregledi i elektroničke konzultacije koje je oboljelima osigurao HZZO putem A5 uputnice, sigurno ne mogu u potpunosti zamijeniti pregled uživo, ali mogu jednom dijelu pacijenata ipak olakšati dobivanje skrbi bez fizičkog dolaska liječniku, dodaje. Uvelike će to pomoći pacijentima s udaljenih otoka poput Lastova ili Visa, ili iz mjesta u kojima nema dijabetologa”, rekao je Rahelić.

Hrvatski građani nemaju razvijenu svijest o rizicima od dijabetesa

I u Europi i svijetu, a ne samo u Hrvatskoj, za vrijeme pandemije koronavirusa nastupila je epidemija komplikacija dijabetesa. Nakon prvog zatvaranja pacijente se, veli Rahelić, sustavno pozivali na preglede, osobito one kojima regulacija šećerne bolesti nije zadovoljavajuća ili imaju nekakve komplikacije. U Klinici su uveli rad u smjenama, osigurali cijepljenje za svoje pacijente, pa se tako velik broj pacijenata upravo u Klinici cijepio trećom dozom, a neke su liječnici »Vuka Vrhovca« nagovorili na prvo cijepljenje. U planu je sada uvesti i cijepljenje protiv pneumokoka, uzročnika upale pluća koji je – upozorava Rahelić – potcijenjen problem u osoba s dijabetesom, a procijepljenost je među pacijentima vrlo niska.

Život sa šećernom bolešću danas je, zahvaljujući sveobuhvatnoj skrbi i novim lijekovima, daleko lagodniji nego u prošlom stoljeću, a u zadnja dva desetljeća napravljen je ogroman pomak u liječenju.

Problem je, međutim, u tome što hrvatski građani nemaju razvijenu svijest o rizicima od dijabetesa, što nezdravo žive, premalo se kreću, i imaju višak kilograma. U vrhu smo Europe po stopi pretilih, čak i među djecom, a opće je poznato da nam se i djeca i odrasli premalo kreću i bave fizičkom aktivnošću, a uzimaju previše nezdravih kalorija. Sve to vraća se na naplatu postavljanjem dijagnoze šećerne bolesti, kada osoba već ulazi u začarani krug međusobno povezanih stanja koja vode u razvoj komplikacija krvožilnog sustava, vida, i oštećenja drugih organa. Šećerna bolest često se, kaže naš sugovornik, otkrije tek kad osoba završi na hitnoj. »Kad ih pitate znaju li da imaju dijabetes, odgovaraju da ne znaju, ili da su imali granične vrijednosti. A već se i u predijabetesu razvijaju komplikacije. Svi misle da moraju imati klasične simptome, učestalo žeđanje, mokrenje, gubitak težine, ali to se događa kad je šećer u krvi jako visok, a primjerice kod vrijednosti od 8 ili 9 mmol/L simptoma nema, a kronične komplikacije već se počinju razvijati, upozorava.

Važno je, kaže, raditi na prevenciji razvoja dijabetesa, već od najranije dobi, a kod pacijenata s dijagnozom na pridržavanju uputa od liječnika.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu