Connect with us

Hrvatska

"Štednja? Vrag je odnija!"

Objavljeno

-

Gužva ljudi (Foto Ivan Katalinić)
Svatko može uštedjeti, ako to stvarno želi – rekao nam je Slavko Mičanović, umirovljenik kojega smo zatekli u parku kod Jazina. Ovako zanimljiv odgovor bi malo tko danas očekivao u zemlji gdje smo navikli slušati ljude kako se žale da nikad nemaju dosta. Stoga smo ga zamolili da nam tu tezu pobliže objasni.
Tehnologija guta
– Kako da ne! Evo, ja uštedim svakog mjeseca 15 posto od mirovine, to je 400 do 500 kuna mjesečno. Nemam mobitel niti auto, i samo na tome se već može uštedjeti. Ljudi previše troše na tehnologiju, koja je sve naprednija, mladi žele biti u toku sa svim tim, a to im oduzme puno novca pa im onda ništa ne ostane.
Prisiljena ušteda
Slađana je mlada mama, zaposlena kao i njezin suprug. Međutim, kaže da od dvije plaće njezina obitelj uspije uštedjeti do 100 eura mjesečno.
– To je samo u slučaju kada se odreknemo dosta toga. Nažalost, nekad smo prisiljeni štedjeti na stvarno bitnim stvarima, kao što su odjeća i hrana, ali na djetetu ne.
Može se
Rade, student koji trenutačno ne radi nigdje, kaže da vjeruje kako će u životu moći uštedjeti.
– Radio sam honorarno neko vrijeme i mogao sam uštedjeti. Zato sam siguran da je to moguće.
Cigarete i noćni izlasci
Ivana je zaposlena ekonomistica s djecom, kaže da može uštedjeti na nekim jeftinijim igračkama, ali uglavnom štedi na hrani jer joj je bitnije da se svi mogu obući.
Jelena, studentica koja uz faks radi kao prodavačica, uopće ne štedi.
– Možda bih mogla staviti koju kunu sa strane kad bih se odrekla cigareta i noćnih izlazaka, ali ništa od toga.
Nema se
Za neke umirovljenike, one s mizernim mirovinama, štednja ne dolazi u obzir.
– Nemam od čega štedjeti. Od penzije nemam dovoljno ni da preživim. Sin mi radi u inozemstvu i svaki mjesec šalje novac. Kada toga ne bi bilo, ne znam kako bih živjela uopće – rekla nam je Zorka, starija Zadranka, koja je na kraju prokomentirala: “Kakva štednja, odnija je vrag!”
Anketirali: Anamaria Dujmić i Mario Nakić

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Hrvatska

Gotovo pola milijuna ljudi uživa besplatno zdravstveno na temelju nezaposlenosti

Objavljeno

-

By

Popis stanovništva 2021. otkrio je neke zanimljive fenomene. Hrvata je 400.000 manje nego prije deset godina, upisanih birača je gotovo isto koliko i stanovnika, a osiguranika pri Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) je i više nego stanovnika, što je naizgled nemoguće

Blagodati ‘besplatnog’ zdravstvenog osiguranja, koje se izdašno financira iz plaća svih zaposlenih u zemlji, kojih je tek nešto više od milijun i pol, uživa više od četiri milijuna ljudi. U proteklih deset godina iz Hrvatske je otišlo nekih 400.000 ljudi, pri čemu je tek manji broj njih odjavio zdravstveno osiguranje i prijavio se u zemlji u kojoj doista zarađuju novac, poput Njemačke ili Irske.

Kako je takva praksa protuzakonita i porezne obveznike u Hrvatskoj košta više milijardi kuna godišnje, HZZO, ali i premijer Andrej Plenković, najavili su veliku akciju brisanja ‘lažnih’ osiguranika. Prema podacima koje je tportalu ustupio HZZO, na temelju nezaposlenost u Hrvatskoj čak 441.367 osoba uživa zdravstveno osiguranje, a tome treba pridodati 36.395 članova obitelji nezaposlenih.

Upitan kako misli riješiti taj problem, koji prema nekim računicama državni proračun godišnje košta i do dvije i pol milijarde kuna (što je više od iznosa troška gradnje Pelješkog mosta ili četiri lovca Rafale svake godine), premijer Plenković kratko je odvratio da ‘ima načina’.

HZZO pojašnjava kako će očistiti evidenciju

Iz HZZO-u su pojasnili koji su im alati na raspolaganju i što spremaju kako bi očistili svoju evidenciju.

Kažu da su u obvezi provjeravanja okolnosti u kojima je netko postao njihov osiguranik te osporavanja statusa osiguranika ako je netko prijavljen bez osnove. Napominju da prema europskim propisima, koji vrijede u svim zemljama članicama EU-a, osoba može biti osigurana isključivo u jednoj državi, a kod radno aktivnih ljudi to je država u kojoj su zaposleni.

Važno je i reći da je osoba koja je primjerice otišla raditi u Njemačku sama dužna javiti HZZO-u da radi u Njemačkoj i da će u toj državi koristiti zdravstveno osiguranje. Pretpostavlja se da mnogi gastarbajteri u inozemstvu plaćaju tek osnovne pakete zdravstva kako bi zadovoljili zakonsku formu, a sve medicinske tretmane koji im nisu pokriveni u inozemstvu, poput usluga zubara, dolaze riješiti u Hrvatsku, u kojoj je gotovo sve besplatno.

“HZZO svakodnevno provodi provjere u svim slučajevima u kojima postoji i najmanja indicija da je osoba zdravstveno osigurana u drugoj državi članici te je u stalnoj elektroničkoj komunikaciji s osiguravateljima u drugim državama članicama, a koja je znatno ubrzala i pojednostavila postupke provjere. Ujedno, svakodnevno se zaprimaju upiti osiguravatelja iz drugih država članica kojima se provjerava status osoba u zdravstvenom osiguranju u Hrvatskoj. Ako i kada se utvrdi dvostruko osiguranje, provodi se odjava osigurane osobe sa zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj”, pojašnjavaju za tportal.

Kažu i da surađuju s MUP-om te imaju pristup sustavu OIB-a. Recimo, kada HZZO primi informaciju da je osoba odjavila prebivalište u Hrvatskoj, provodi se i odjava iz sustava obveznoga zdravstvenog osiguranja.

“Pri tome naglašavamo da, sukladno europskim pravnim propisima, formalna odjava prebivališta iz jedne države članice te prijava prebivališta u drugoj državi članici nije preduvjet za ostvarivanje obveznoga zdravstvenog osiguranja u drugoj državi članici. Stoga odgovornost i obveza odjave sa zdravstvenog osiguranja u državi članici iz koje osoba iseljava uvijek primarno leži na samoj osiguranoj osobi”, dodaju.

Na pitanje kako će konkretno počistiti višak od 300.000 osiguranika, koji je najavio i resorni ministar Vili Beroš, u HZZO-u tek kratko kažu da su im potrebne izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. “Na tome se radi”, poručili su.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković na Pagu: “Otoci spadaju u bogatstvo Hrvatske”

Objavljeno

-

By

Foto: HTV

Predsjednik Vlade Andrej Plenković bio je na svečanosti dodjele oznake “Hrvatski otočni proizvod” za 2020. i 2021. u Gradu Pagu. Istaknuo je da Vlada puno čini za bolji život na otocima te da će to nastaviti raditi. Ističe da otoci imaju svoju priliku u budućnosti, a zahvaljujući zelenoj i digitalnoj tranziciji.

Premijer Andrej Plenković u gradu Pagu dodijelio je priznanja “Hrvatski otočni proizvod za 2020. i 2021. godinu.

  • Ovo je sjajan primjer promocije gospodarstva, autohtonosti, kulinarstva, poljoprivrednih proizvoda, a što je pravi identitet hrvatskih otoka, istaknuo je.

“Otoci među najatraktivnijim destinacijama”

Brač, Hvar, Vis, Korčula, Pag, Krk, Lastovo, Dugi otok, Rab, Cres, Lošinj, Prvić, Ugljan, Mljet, Šolta, Žirje, Pašman, Iž, Murter, Olib, Kornat, Rava, Silba i Zlarin te poluotok Pelješac.

  • Bitno je da se čuje koliko ima krasnih hrvatskih otoka, koliko je naša mediteranska i pomorska orijentacija važna, dodaje.
  • Otoci spadaju u bogatstvo Hrvatske, u pogledu turizma među najatraktivnijim su destinacijama. Oni upravo žele domaći proizvod, Hrvatski otočni proizvod. Svu našu tradiciju su nastojali emancipirati na vidljiv način i prepoznatljiv način. Čestitam svima vama koji ćete dobiti ovu oznaku Hrvatskog otočnog proizvoda. Želio bih kazati da smo mi kao Vlada, dijelom nastavili, a dijelom unaprijedili strateški okvir unapređenja života na otocima i zakonski te programski i financijski okvir pružanja potpore otocima, ističe premijer dodajući da su otoci dio Nacionalne strategije razvoja do 2030. godine.

“Zelena i digitalna tranzicija prilika za otoke”

Dodao je da žele i održivo upravljanje resursima te veću dostupnost infrastrukture i javnih usluga.

  • Sve teme, da nije bilo korone, bile bi usmjerene na klimatske promjene koje utječu na život na otocima. Važna je zelena te digitalna tranzicija. Upravo digitalna tranzicija je ogromna šansa za ljude na otocima. Otvorili smo tržište rada za digitalne nomade, ali i za naše ljude. Putem internetski platformi može se zapravo raditi iz bilo kojeg dijela svijeta.

Nacionalni plan razvoja otoka od 2021. do 2027., govori Plenković, te se želi unaprijediti dostupnost zdravstvenih i socijalnih usluga.

  • Treba jačati uspostavu poticajne poduzetničke infrastrukture. Tu je i zaštita prirode i okoliša te pitanje korištenja obnovljivih izvora energije.

Kaže da će nastaviti činiti sve da ljudi ostanu živjeti na otocima, ističe upravo Pag kao jedan od svjetlijih primjera.

  • Želim svima čestitati i reći da ćemo u poljoprivredi, prometu i u regionalnom razvoju činiti dodatne napore da se realizira naša strategija razvoja i da se provede kvalitetno Zakon o otocima i da život na otocima svima u Hrvatskoj bude kvalitetniji.

Spomenuo je da u Hrvatskoj očekuju rast BDP-a veći od 10%, a da je prosječna plaća 7.333 kune.

  • Pokazali smo sposobnost, otpornost i agilnost da u ekonomskom smislu stanemo na noge. Ekonomski izazovi dolaze jedni za drugima, kao ovi valovi koronavirusa. Vlada će izaći s paketom mjera s osnovnim ciljem da se ublaži udar na građane, na kućanstva, prvenstveno plina i struja. I to kroz mjere socijalnih transfera, povećanje naknada.

Plenković ide u Novalju te u Zadar

Sastat će se premijer s gradonačelnikom Novalje Ivanom Dabom i županom Ličko-senjske županije Ernestom Petryjem.

Posjet će završiti u Zadru na sastanku sa županom Zadarske županije Božidarom Longinom i gradonačelnikom Grada Zadra Brankom Dukićem.

Uz predsjednika Vlade su ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Vujčić objasnio kad i gdje će se kune moći zamijeniti za eure

Objavljeno

-

By

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i guverner HNB-a Boris Vujčić obratili su se javnosti na sjednici Vijeća za uvođenje eura kao službene valute, koja se održava u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.

“Zašto je uvođenje eura dobro? Tu su prednosti za naše građane. Nestat će valutni rizik. Euro će donijeti velik poticaj međunarodnoj razmjeni dobara i usluga”, rekao je Plenković.

“Depoziti u eurima čine više od 76 posto ukupnih oročenih i štednih depozita u bankama, a 50,3 posto ukupnih plasmana banaka čine plasmani u euru. Namjera je da naglasim nekoliko temeljnih načela procesa koji su uključeni u prijedlog zakona. Prvo i najvažnije je zaštita potrošača, moramo spriječiti bilo kakve situacije kojima bi se iskoristilo uvođenje eura na štetu potrošača”, rekao je premijer.

“Namjera je da se u početku cijene izražavaju dvojno, u kunama i eurima. Cijelu 2023. će, nakon uvođenja eura, biti istaknute i u kunama. Dakle prvo ćemo plaćati u kunama i vidjeti i cijene u eurima, a potom ćemo plaćati u eurima, ali ćemo imati i cijene u kunama”, rekao je.

Nakon Plenkovića govorio je guverner HNB-a Boris Vujčić.

“Ono što je najvažnije u zakonu je da je u njemu sadržano načelo prema kojem postojeći ugovori u kojem se navodi pozivanje na kunu i dalje vrijede. Uklanjamo bilo kakvu mogućnost pravne nesigurnosti tijekom prelaska na euro”, rekao je.

“Kad je riječ o procesu promjene kuna u euro, tu je važna zaštita potrošača. Preračunavanje u euro će se u bankama pretvoriti automatski i bez troška”, rekao je Vujčić.

“Što se tiče depozita i kredita građani se ne trebaju brinuti, preračunavanje u euro će se obaviti automatski na dan uvođenja eura po fiksnom tečaju konverzije i bez troška. Ugovori o svim kreditima i depozitima će nastaviti vrijediti”, dodao je.

“Što se tiče kamatnih stopa, pravilo je da fiksne kamatne stope ostaju fiksne, a promjenjive kamatne stope, ukoliko je potrebna prilagodba promjenjivog parametra kod uvođenja eura zbog zaokruživanja, ovim je zakonom predviđeno kako će se ta prilagodba izvršiti”, rekao je Vujčić.

“Opet je bitno načelo da potrošač ne može biti u lošijem položaju nego što je bio prije. Ako će biti razlike u drugoj decimali, ona će ići na trošak banke. Kod zamjene gotovog novca, u ovom trenutku je oko 36 milijardi kuna u opticaju, bilo bi dobro da se tijekom ove godine što više tog novca položi u banke kako bi se logistički olakšala sama konverzija”, rekao je guverner.

“Oni koji to ne uspiju učiniti, imat će šansu i nakon toga, godinu dana u Fini, bankama i Hrvatskoj pošti, a nakon toga novčanice zauvijek u HNB-u, a kovanice naredne tri godine”, rekao je Vujčić, prenosi Index.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu