Danas od 7 do 19 sati održavaju se izbori zastupnika u Hrvatski sabor. Po drugi puta od 1990. naovamo parlamentarni izbori ne održavaju se u nedjelju. Oni 2000. održani su u ponedjeljak, a odlukom predsjednika Republike ovi se održavaju u srijedu, čime je današnji dan postao neradnim.

Pravo biranja imaju državljani Republike Hrvatske s napunjenih 18 godina, ukupno 3.733.283 birača, što je za 127.000 birača manje u odnosu na prošle parlamentarne izbore održane 2020. godine.

Od tog broja, njih 3.511.086 je s prebivalištem u Hrvatskoj, dok je s prebivalištem izvan Hrvatske registrirano 222.197 birača.

Bira se 151 zastupnik u 12 izbornih jedinica

U Hrvatski sabor bira se 151 zastupnik u 12 izbornih jedinica. U svakoj od deset izbornih jedinica, na koliko ih je podijeljena Hrvatska, bira se 14 zastupnika. U 11. izbornoj jedinici, (za dijasporu) Hrvati izvan RH biraju tri predstavnika u Sabor, dok u 12. izbornoj jedinici pripadnici nacionalnih manjina biraju osam svojih zastupnika: troje zastupnika srpske nacionalne manjine; jedan zastupnik mađarske manjine; jedan zastupnik talijanske manjine, jedan zastupnik češke i slovačke manjine, jedan zastupnik koji predstavlja austrijsku, bugarsku, njemačku, poljsku, romsku, rumunjsku, rusinsku, rusku, tursku, ukrajinsku, vlašku i židovsku manjinu te jedan zastupnik koji predstavlja albansku, bošnjačku, crnogorsku, makedonsku i slovensku nacionalnu manjinu.

Zaokružuje se jedna lista, a može se i kandidat

Od utorka u ponoć na snazi je izborna šutnja koja traje sve do večeras u 19 sati kada se zatvaraju birališta. Glasanje na biralištima u Hrvatskoj traje danas od 7 do 19 sati, dok u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava glasanje traje dva dana, a također završava danas u 19 sati. Zastupnici u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj te onoj 11. za dijasporu biraju se po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijskom glasovanju. Birači popunjavaju glasački listić tako da zaokruže redni broj ispred naziva liste (stranačke, koalicijske ili nezavisne), a usto ako žele mogu zaokružiti i redni broj jednog od kandidata kojemu daju prednost pred ostalim kandidatima na listi.

Za izbore u 10 izbornih jedinica u Hrvatskoj te u 11. izbornoj jedinici natječe se 165 pravovaljanih listi – 163 stranačke ili koalicijske te dvije liste neovisnih kandidata.

U 19 se zatvaraju birališta i počinje prebrojavanje

Dolaskom na biračko mjesto, građanin s pravom glasa daje članovima biračkog odbora na uvid osobni dokument (osobnu iskaznicu, putovnicu ili vozačku dozvolu) kojim potvrđuje svoj identitet nakon čega dobiva glasački listić i na za to predviđenom, odvojenom mjestu iza paravana (glasanje je tajno) glasuje zaokruživanjem broja željene liste i, prema želji, zaokružuje i broj ispred kandidata kojemu daje preferencijski glas. Presavijeni listić potom ubacuje u glasačku kutiju.

Bolesnim i nemoćnim osobama te osobama s tjelesnim oštećenjima koje ne mogu doći na biračko mjesto, omogućeno je glasanje od kuće. Za to je potrebno tri dana prije izbora kontaktirati općinsko ili gradsko izborno povjerenstvo ili birački odbor na dan izbora najkasnije do 12 sati. Njih će posjetiti dvoje članova biračkog odbora, dati im glasački listić koji će nakon glasanja staviti u kuvertu i predati članovima biračkog odbora.

U 19 sati zatvaraju se sva biračka mjesta i počinje prebrojavanje glasova. Prve neslužbene rezultate Državno izborno povjerenstvo (DIP) obično objavi već istu večer.

Nakon prebrojavanja preračunavanje po D’Hondtu

Izborni prag je 5 posto. To znači da nakon prebrojanih glasova pravo na sudjelovanje u razdiobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju one liste koje su dobile najmanje 5 posto važećih glasova birača. Preferencijski glasovi za pojedine kandidate uvažavaju se ako broj takvih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10 posto glasova koje je osvojila pojedina lista. Izabrani su oni kandidati sa svake liste koji su dobili najveći broj preferencijskih glasova. Ako dvoje ili više kandidata dobiju isti broj preferencijskih glasova, tada odlučuje njihov poredak na listi kandidata, a prednost imaju oni koji su na višim mjestima liste. Preračunavanje glasova u mandate obavlja se prema D’Hondtovoj metodi.

Nešto je drugačije u 12. izbornoj jedinici u kojoj se biraju zastupnici nacionalnih manjina. Tamo biva izabran kandidat koji dobije najveći broj glasova na listi za pojedinu nacionalnu manjinu. Ako dvoje ili više kandidata imaju isti (najveći) broj glasova, tada se izbori ponavljaju.

Neslužbene rezultate znat ćemo večeras

Hrvatska je od 1999. godine donošenjem posebnog zakona podijeljena na 10 izbornih jedinica. One su na zahtjev Ustavnog suda korigirane u prošle godine kako bi se osigurala što je moguće pravdenija odnosno jednaka težina glasa. Novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor donesen je u listopadu prošle godine. Neke izborne jedinice neznatno su izmijenjene, neke značajnije, a 22 posto birača time je promijenilo izbornu jedinicu. Kako sada izgledaju izborne jedinice, pogledajte OVDJE.

Rezultate izbora zastupnika u Hrvatski sabor izbora utvrđuje Državno izborno povjerenstvo nakon dostavljenih zapisnika s biračkih mjesta i izbornih povjerenstava. Nakon zatvaranja birališta, DIP može objavljivati privremene i neslužbene rezultate izbora. Službeni rezultat DIP objavljuje na svojim mrežnim stranicama nakon rješavanja svih prigovora u vezi zaštite izbornih prava ili nakon isteka rokova za njihovo podnošenje.

Hrvatsko gospodarstvo porast će u ovoj godini za tri posto, snažnije no što su pokazivale procjene od prošle jeseni i višestruko jače od prosjeka eurozone, izračunao je Međunarodni monetarni fond (MMF) u redovnom proljetnom izvješću. U listopadu lani MMF je u redovnim jesenjim prognozama za svjetsko gospodarstvo Hrvatskoj u 2024. predviđao rast po stopi od 2,6 posto.

U 2025. hrvatsko gospodarstvo trebalo bi po njihovim prognozama porasti za 2.7 posto. Snizili su pak procjenu inflacije u ovoj godini, s 4.2 posto, prognoziranih u listopadu, na 3.7 posto. U idućoj godini očekuju znatno usporavanje rasta cijena, na 2.2 posto.

Znatno su promijenili procjenu stanja tekućeg računa bilance plaćanja u ovoj godini i sada očekuju da će ona iskazati višak od 1.5 posto. Jesenas bili su predviđali manjak od 0.4 posto. Za 2025. godinu također predviđaju višak na tekućem računu bilance plaćanja, i to u visini 0,9 posto.

Blago su pak snizili procjenu stope nezaposlenosti u ovoj godini, za 0.1 postotni bod, na 5.8 posto. U idućoj godini trebala bi se po njihovim izračunima spustiti na 5.5 posto.

Slabašni rast eurozone

Gospodarstvo eurozone trebalo bi pak u ovoj godini porasti samo 0.8 posto, izračunali su u MMF-u, snizivši za 0.1 postotni bod prognozu iz siječnja. MMF u zimskom izvješću objavljuje samo prognoze za svjetsko gospodarstvo i za velika gospodarstva i regije.

U idućoj godini aktivnost bi u zoni primjene zajedničke europske valute po njihovim novim izračunima trebala porasti za 1.5 posto, za 0.2 postotna boda slabije no što su pokazivale zimske projekcije. U skupini ‘velikih’ gospodarstava u eurozoni najveći rast i u najnovijim projekcijama MMF prognozira Španjolskoj, i to po stopi od 1.9 posto, još snažniji no su bili predviđali početkom godine.

Francuskom i talijanskom gospodarstvu sada prognoziraju rast po stopi od po 0.7 posto, nešto blaži no što su očekivali u siječnju. Snizili su i procjenu ovogodišnjeg rasta Njemačke, najvećeg gospodarstva, s 0.5 na svega 0.2 posto.

Novi izračuni MMF-a pokazuju da bi inflacija u 20-članom gospodarstvu trebala u ovoj godini usporiti na 2-4 posto, s 5-4 posto u 2023. U 2025. rast cijena trebao bi dodatno usporiti, na 2-1 posto, i približiti se nadomak razini od dva posto koju cilja Europska središnja banka.

MMF naglašava da će se rast u eurozoni oporaviti, ali s vrlo niskih razina, upozoravaju, napominjući da aktivnost koče šokovi iz prethodnog razdoblja i stroga monetarna politika. Kako bi obuzdao inflaciju, ECB je od srpnja 2022. do rujna 2023. podigao kamatne stope u eurozoni za 4.5 postotnih bodova.

Wine ViP Evenat događaj koji nudi lijepo druženje za ljudu iz turizma a koji će organizirati 19.travnja od 15 sati u hotelu Jezero u Plitvicama Turistička zajednica Plitvičkih jezera i Turistička zajednica područja Plitvičke doline zajedno sa Dantesom i njegovim timom.

Želja im je da organiziraju događaj sa puno druženja i degustiranja vrhunskih proizvoda poput vina, rakija, likera, suhomesnatih proizvoda, sira i raznih drugih delicija.

Ulaz je BESPLATNAN – kao i degustacije vina, rakija, likera, sira i raznih delicija, a i predavanja i edukacije su besplatne za sve goste iz turizma i ugostiteljstva cijele Like i kontinentalne Hrvatske.

Obavezno je da potvrdite dolazak čim prije direktno telefonom na 099 732 5985 (Danica) ili na email marketing@plitvickedoline.hr ili prilikom dolaska na prijemnom pultu

Event je namijenjen ugostiteljima – vlasnicima ugostiteljsko turističkih objekata kao i njihovim djelatnicima (konobarima, barmenima, kuharima,…), vlasnicima hotela, pansiona, kuća za odmor, iznajmljivačima i vlasnicima apartmana, vlasnicima i voditeljima trgovina, veleprodajama hrane i pića i svima koji su povezani uz turizam a žele unaprijediti svoje poslovanje u svijetu enogastronomije i turizma općenito.

Program događaja započinje od 15 sati i traje do 21 sat.

Osim druženja i degustiranja biti će orgnizirane tri fantastične edukativne radionice.

Prva radionica je Lička gastro čarolija a koju će voditi edukatorica Chefica Doris Vlah. Radi se o  edukativnoj gastronomskoj radionici i prezentaciji moderne ličke kuhinje za kuhare i Chefove. A nakon toga dvije radionice o važnosti podizanja izvrsnosti usluge, mentorice i stručnjakinje za gostoljubivost Sanje Krmpotić pod nazivom Gostoljubivost – ključ budućnosti ugostiteljstva i turizma, te savjetnice i edukatorice za customer service, Svjetlane Ranek Franjul sa temom – Moć  emocije u ugostiteljstvu i hotelijerstvu.

Edukativni dio završavamo sa prezentacijom rezultata projekta Tajni gost, a koju će imati direktorica agencije Heraklea Željka Bakmaz.

A nakon toga slijedi druženje sa partnerima izlagačima uz degustaciju raznih pića i delicija.

Neki od 25 vrhunskih izlagača su Vina Prelac, Dukat sirevi, Vinska kuća Matić, OŠO, Mesna industrija Janežić, OPG Dean Prodan, OPG Turkalj, Suza rakije i likeri, Premium začini, Matiška vina, Pepas savijače, Vinarije Iuris, Đurinski i Florijanović, Veleučilište PAR Rijeka i Srednja škola Plitvička jezera, Alexandercommerce, PIK Vrbovec, OPG Furlan, Plitvička štrudla, Slovin Slunj, Zigante tartufi, Destilerija Pavelić, Sirana Runolist, Vina Antunović – Vinaija Lika,…

Organizatori vas pozivaju na “čašicu” razgovora, druženja i edukacija!