Connect with us

Hrvatska

Dalmatinci će plaćati najskuplji plin u Hrvatskoj

Objavljeno

-

EVN Hrvatska - distributer plina u Dalmaciji
Radovi na magistralnom plinovodu lagano se privode kraju, javljaju iz tvrtke Plinacro. Za Zadar je bitan odvojak plinovoda koji ide do stanice u Babindubu, a on će biti gotov tek na proljeće. Od Babinduba će austrijska tvrtka EVN Croatia, koja je dobila koncesiju za distribuciju plina u Zadarskoj županiji i na području cijele Dalmacije, širiti dalje plinsku mrežu do krajnjih korisnika. Predstavnici EVN-a su početkom ljeta najavili da će već idućeg proljeća biti omogućeno priključivanje prvih korisnika u Zadru, no kako vrijeme prolazi, taj je rok sve teže ostvariv. Osim toga, saznajemo kako predstavnici EVN-a pregovaraju o cijeni plina, koja će po svemu sudeći u Dalmaciji biti znatno veća od hrvatskog prosjeka.
Trostruko više?!
Marina Čulić Fischer, glasnogovornica tvrtke EVN Croatia, nije željela potvrditi, ali ni negirati informaciju da EVN traži cijenu plina od 80 do 90 lipa po kubnom metru, dok je prosječna cijena plina u Hrvatskoj inače oko 30 lipa.
– Na to vam pitanje trenutačno ne mogu odgovoriti, s obzirom da su pregovori s HERA-om oko cijene plina još u tijeku – kazala je Čulić Fischer. Dodaje da je Dalmacija specifično područje zbog podneblja i obale te se može pretpostaviti da je plinska mreža skuplja pri samoj izgradnji.
Međutim, u Hrvatskoj energetskoj regulatorskoj agenciji (HERA) odgovaraju da nikakvih pregovora nema te kako tvrtka EVN Croatia, koja planira uložiti 25 milijuna kuna samo za plinofikaciju na području Zadarske županije, još nije ishodila dozvolu za distribuciju plina.
“Tvrtka EVN Croatia nije uputila HERA-i zahtjev za izdavanje dozvole za obavljanje energetske djelatnosti distribucije plina. Spomenuta tvrtka dužna je pribaviti dozvolu do početka obavljanja energetske djelatnosti distribucije plina. Sukladno Zakonu o energiji, Vlada RH određuje visinu pojedinih tarifnih stavki u tarifnom sustavu, a na prijedlog nadležnog Ministarstva, pri čemu svoj prijedlog za promjenu visine tarifnih stavki Ministarstvu podnosi energetski subjekt. HERA ne sudjeluje u pregovorima oko cijene plina ni s jednim subjektom, pa tako ni s EVN Croatia”, stoji u dopisu koji potpisuje Blaženka Koštić Ćurić, voditeljica Ureda za odnose s javnošću HERA-e.
Ishođenje dozvole ne traje dugo i koncesionar je nije dužan posjedovati dok ne krene s distribucijom, dodala je Koštić Ćurić u pojašnjenju.
Županija bez stručnjaka
Stručnjaci nisu zadovoljni načinom plinofikacije Dalmacije i upozoravaju da će sve propuste lokalnih političara na kraju snositi korisnici.
– Plinofikacija Dalmacije je započela u najgorem mogućem trenutku. To se trebalo učiniti puno ranije i više je pažnje trebalo posvetiti očuvanju energije. Ovo je vrijeme krize i recesije, investitor je uložio previše novca i očekuje masovno priključivanje korisnika, ali stanovništvo u ovom trenutku to neće moći prihvatiti. Samo radovi na priključku kućanstva, uz nove radijatore, peći i cijevi, koštat će oko 10 do 20 tisuća kuna po kućanstvu, ovisno o kvadraturi i strukturi prostora. Bit će velikih problema pri uvođenju plina na Poluotok, u zgrade koje nemaju nikakve predispozicije, a plinovod će teško moći proći područjem koje je zaštićeno kao spomenik kulture. Ondje se uvijek može naići na nove iskopine, koje će zaustaviti ili barem zakočiti radove – rekao je Miljenko Šunić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin i član Europskog vijeća za plin.
Šunić je zamjerio Zadarskoj županiji jer nije oformila nikakav stručni tim, koji bi zastupao građane. Ovako će EVN, kako su i sami predstavnici tvrtke već najavili, financijski pomoći korisnicima pri priključenju, ali će te troškove svakako uračunati u cijenu plina, koja će se mjesečno plaćati. Predstavnici Grada Zadra kažu da će uvesti plin u sve gradske tvrtke i institucije, za što očekuju novčanu pomoć fonda HERA-e, ali neće sufinancirati plin krajnjim korisnicima.
U tom bi pogledu mogla pomoći Zadarska županija, i to na jednom od raznih natječaja stranih i domaćih fondova namijenjenih baš u svrhu energetske učinkovitosti. No, to se nije dogodilo.
– Naša županija nije bogata pa ne možemo puno učiniti. O povlačenju sredstava iz raznih fondova razmišljamo, ali po tom pitanju se još nije ništa učinilo – odgovorila je Renata Kapetanović, stručna suradnica Odsjeka za protokol Zadarske županije.
Optimizam investitora
Prema riječima Manfreda Sieberta, voditelja poslovnice EVN u Zadru, njegova tvrtka očekuje barem 25.000 korisnika u samom početku. To bi opravdalo njihova ulaganja, koja će vjerojatno morati popratiti velikom kampanjom jer je pitanje koliko će ljudi moći izdvojiti za instalacije i priključak. Čak i ako nešto dobijemo lakše i jeftinije u početku, to će biti samo mamac za račune koje ćemo plaćati doživotno.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Potres kod Zadra bio je jak. Seizmologinja govori što se dalje očekuje

Objavljeno

-

Jak potres magnitude 4.8 prema Richteru, s epicentrom 15 km sjeveroistočno od Starigrada Paklenice, koji se dogodio u utorak u 18:43, pomalo je “iznenadio” hrvatske znanstvenike.

Seizmologinja Iva Dasović iz Geofizičkog zavoda Andrije Mohorovičića na PMF-u u Zagrebu kaže da se takva magnituda u tom području ne očekuje često.

“Do sada tu nije bilo jakih potresa”
“To nije seizmički jako aktivno područje, u njemu se uglavnom događaju vrlo slabi do slabi potresi kakve godinama bilježimo”, kaže Dasović.

“Do sada tu nije bilo jakih potresa. Ovo je zapravo najjači u tom području za koji znamo. Intenzitet potresa u epicentru procijenjen je na VI stupnjeva EMS ljestvice, a dogodio se u području Nacionalnog parka Paklenice, negdje u sjeveroistočnom dijelu, prema samoj granici parka i prema ličkom dijelu Velebita.

Dubina mu je bila negdje od 9 do 15 kilometara. Nju je uvijek malo nezgodno precizno odrediti jer su potrebne stanice u blizini, a naša je najbliža udaljena 30-ak kilometara”, kaže naša seizmologinja.

Nakon glavnog potresa uslijedila su tri naknadna manjih magnituda. Županijski Centar 112 Zadar zaprimio je tri dojave o šteti, uključujući manje pukotine na zidu crkve sv. Kuzme i Damjana u naselju Slivnica Gornja te napuknuće zida u prizemlju stambenog objekta u staroj jezgri grada Zadra. Potres se osjetio na širem području, uključujući Zadar i okolna mjesta, a podrhtavanje je trajalo oko deset sekundi.

Sličan potres dogodio se 2020.
Dasović kaže da se u tom dijelu Hrvatske ipak dogodio jedan sličan potres, barem po magnitudi. “On je bio magnitude 4.7, a dogodio se 1. studenog 2020. godine oko 6 kilometara zapadno od epicentra jučerašnjeg. No, njegov karakter bio je drugačiji. U posljednjem se dogodio tzv. strike-slip, u kojem dolazi do horizontalnog pomaka po rasjedu duže rasjedne plohe”, tumači naša znanstvenica.

Za sada, bez dodatnih informacija i analiza, koje se tek trebaju prikupiti i obaviti, teško je reći je li ta rasjedna ploha vrlo strmo nagnuta i u pravcu sjever-jug ili je riječ o drugoj, koja je na nju okomita i ide u pravcu istok-zapad.

Dasović kaže da je novi potres mogao izazvati nešto više uznemirenja od ranijeg iz nekoliko razloga.

“Ljudi su možda bili svjesniji ovog potresa jer se dogodio tijekom dana. Osim toga, zima je pa su ljudi više u kućama. Doživljaj potresa također ovisi o tome kako se valovi šire. Valovi koji se izrače iz izvora na istim udaljenostima u različitim smjerovima neće uvijek dati istu amplitudu.

Moguće je da su neki ljudi baš zbog tog različitog karaktera ovaj potres doživjeli drugačije od onog iz 2020. – kao jači ili slabiji. Od prošlog potresa prošle su četiri i pol godine, što je dovoljno dugo razdoblje da ga ljudi malo zaborave. Obično se potresi koji ne naprave neku veću štetu lakše zaboravljaju”, govori nam Dasović.

Usporedba s potresima u Zagrebu i Petrinji
Dasović kaže da su potresi u Zagrebu, a osobito u Petrinji, bili značajno snažniji iako se to prema magnitudi nekima neće činiti.

“Čini se na prvi pogled da je razlika u magnitudi mala, no ona je zapravo zbog logaritamske skale značajno veća. Osobito to vrijedi za petrinjski. Zagrebačka magnituda bila je veća samo za nekih 0.7 ili 0.6, ovisno o tome koju magnitudu točno uzmemo, no on je ipak bio dosta veći. Po amplitudi on bi na istoj udaljenosti od epicentra bio oko pet puta veći. Razlika u potresima također je u tome što se kod Zadra sve uglavnom nalazi na čvrstoj stijeni koja ne dopušta jako velike amplitude i u pravilu se ondje valovi neće pojačavati. U kontinentalnom dijelu, gdje imamo mekana, rastresita tla, može doći čak i do pojačavanja valova.

Osim toga, u potresima u Zagrebu i u Petrinji imamo efekte kao što su klizanja tla, pucanje tla i kod petrinjskog potresa likvefakcije. Ovdje nema takvih mekanih tala, pa u principu takve stvari ne očekujemo”, dodaje.

Kreću istraživanja novog potresa
Budući da je područje sjeverno od Zadra relativno slabo seizmički aktivno, ono je također slabije istraženo. Dasović kaže da odnedavno imaju dobru mrežu postaja s kojom će moći prikupiti puno bolje podatke.

“Mi seizmolozi s Geofizičkog zavoda, iz istraživačke grupe koju vodi Josip Stipčević, u pripremama smo za odlazak na teren i postavljanje privremenih instrumenata u blizini epicentra, koji će nam omogućiti da još preciznije odredimo žarište. Naravno, to će nam omogućiti i bolje analize i bolje interpretacije.

Mi smo navikli biti strpljivi. Na temelju naknadnih potresa moći ćemo vidjeti kakva je razdioba žarišta u prostoru i zaključiti koji dio se aktivirao u najjačem potresu, a koji se kasnije prilagođavao novim uvjetima. Uvijek se radi o sustavu rasjeda gdje postoje oni veći i manji.”

Što će se događati dalje?
Zanimalo nas je ono što sve zanima, a to je što se može očekivati nakon ovakvog potresa, kakvi naknadni potresi i može li se dogoditi neki još jači.

Dasović kaže da se to ne može pouzdano reći.

“Ovaj se potres dogodio u području u kojem nam zasad nisu poznati jaki potresi. I ovaj je bio umjereno jak. Općenito, sada očekujemo smirivanje u epicentralnom području. U užem krugu od nekih desetak kilometara sigurno očekujemo da će ljudi osjetiti još nekoliko slabijih naknadnih potresa. Po nekakvim procjenama, mogao bi doći još jedan naknadni potres magnitude nešto manje od četiri, između tri i pol i četiri. To je nešto što možemo očekivati prema svemu što znamo o ponašanju potresa. To ne mora značiti da će se stvarno dogoditi jer je svaka serija potresa vrlo jedinstvena i nepredvidiva”, ističe Dasović.

Zadarski potres nema veze s onima u Santoriniju
Ljudi vole povezivati slične pojave koje su vremenski i geografski relativno bliske, no udaljenost Santorinija i Zadra prevelika je da bi nedavni potresi u te dvije regije mogli biti povezani.

“Ne možemo ih povezati, osim u nekoj generalnoj slici u kojoj imamo pomak afričkog kontinenta prema Euroaziji, no zanimljivo je da smo i mi u Hrvatskoj imali rojeva potresa.

Baš su profesori Marijan i Davorka Herak osvijestili da je otprilike prije 100 godina bio jedan roj umjerenih potresa kod Šibenika, s dva potresa magnitude oko 5 i jednim nešto slabijim. Pritom je važno istaknuti da je Santorini povezan s vulkanskom dinamikom kakvu mi ovdje nemamo”, zaključila je Dasović.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Seizmolog o sinoćnjem potresu: To je teren, pod navodnim znakovima, dobar za potrese

Objavljeno

-

Seizmolog Krešimir Kuk komentirao je potres magnitude 4.8 po Richteru koji je jučer pogodio zadarsko područje. Kuk je podsjetio da je na zadarskom području jednako jak potres bio i 2020. godine

“2020. je bio jednako jak potres kao sinoć, a 2022. je bio jedan manji. To pokazuje da je to područje seizmički aktivno. Ovaj potres je bio jak, osjetio se dosta široko. Na svu sreću dogodio se u Velebitu, to je teren, pod navodnim znakovima, dobar za potrese – ne dolazi do amplifikacije. Nema pojačavanja one osnovne potresne trešnje”, kazao je Kuk za N1.

Objasnio je zašto potres slične magnitude može biti puno razorniji na drugačijem terenu.”To su te lokalne karakteristike tla koje dolaze do izražaja kod jačih potresa. Primjer, petrinjski potres i potres u Hercegovini kod Berkovića jednake magnitude, a neusporedive štete. Čvrsto stjenovito tlo je puno bolje jer ne pojačava osnovnu trešnju. Nasute, aluvijalne, vodene mase, močvarna tla pojačavaju značajno efekte potresa. Jednako jak potres će, ovisno o tim karakteristikama lokalnih uvjeta, proizvesti puno drugačije efekte”, pojasnio je Kuk.

Je li ovaj potres na bilo koji način povezan s velikom serijom potresa u Grčkoj?
“Nije povezan. Ovo su naši potresi. Naša epicentralna područja su dovoljno udaljena od Grčke. Ono što je zajedničko je fundamentalna sila. Isti je uzrok svih ovih potresa. To je pomicanje afričke tektonske ploče i njezino guranje, potiskivanje euroazijske ploče. Ta osnovna sila uzrokuje i grčke potrese i naše”, kazao je Kuk i dodao da je u Grčkoj situacija još složenija.

“Ne bi trebao biti. Ovo je jaki potres, ali ne toliko jak i razoran i ne bi trebao djelovati ni na kakve dosad postojeće rasjede. Ne bi bilo realno očekivati takav smjer događanja”, rekao je Kuk.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Halo, inspektore za petak najavljuje novi bojkot – pekarnica i pekarskih proizvoda

Objavljeno

-

By

Platforma Halo, inspektore, koja tjednima organizira bojkote trgovina, sada poziva na novi bojkot. Naime, nakon što su u utorak objavili da su im se obratili srednjoškolci ogorčeni skupim proizvodima u pekarnicama, Plaforma je na Facebooku objavila što se sljedeće bojkotira.

“Podržimo inicijativu srednjoškolaca! Bojkotirajmo kupovinu u pekarnicama i trgovinama: kruh, burek, peciva, krafne i druge pekarske proizvode. Obustavimo kupovinu na jedan dan.

Ovaj bojkot je rezultat i vaših stalnih dvogodišnjih upozoravanja na enorman rast cijena kruha, bureka, peciva, krafni… Kao i smanjenu težinu (shrinkflacija!), kvalitetu, neizdavanje računa itd.

Bojkot je rezultat i nezadovoljstva potrošača zbog nedjelovanje državnih tijela koja su od smanjivanja PDV-a na kruh, jaja, ulje i drugih proizvoda – šutjela i gledala kako se potrošači “čerupaju” u pekarnicama i trgovinama.

Mladi su nas pozvali da ih podržimo u inicijativi.

Roditelji, bake i djedovi, rođaci, prijatelji – pružimo podršku našoj mladosti. Ne kupujemo u petak, 14.2.2025.”, napisali su.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu