Connect with us

Hrvatska

Ovo su gradovi i općine koji dobivaju najviše pomoći iz državnog proračuna

Objavljeno

-

Podaci Porezne uprave o financijskim transferima iz središnjeg proračuna općinama i gradovima pokazuju da sve više malih jedinica lokalne uprave i samouprave ovisi o pomoći države. Državne dotacije primaju četiri petine općina, dvije trećine gradova i većina županija.

Kako bi sve jedinice lokalne i područne samouprave osigurale dostatna sredstva za javne usluge, u Hrvatskoj postoji sustav koji obuhvaća transfere u obliku dijeljenja prihoda i dotacija općinama i gradovima s nedovoljnim financijskim kapacitetom.

Riječ je o sustavu fiskalnog izravnanja, pomoću kojeg se smanjuju nejednakosti i omogućuje da svi građani dobiju minimalan standard javnih usluga bez obzira na mjesto stanovanja.

Iznos državne pomoći ovisi o broju stanovnika i ostvarenim poreznim prihodima na njihovim područjima, piše tportal.

Sukladno Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, 74 posto prihoda od poreza na dohodak raspodjeljuje se općinama, odnosno gradovima, 20 posto županijama, a preostalih šest posto odlazi za decentralizirane funkcije.

Sredstva fiskalnog izravnanja dodjeljuju se onima čiji je petogodišnji prosjek prihoda od poreza na dohodak po stanovniku manji od petogodišnjeg nacionalnog prosjeka. Sredstva fiskalnog izravnanja osiguravaju se u državnom proračunu, a iznos sredstava fiskalnog izravnanja za pojedinu općinu, grad i županiju utvrđuje ministar financija.

Za 2024. godinu referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda za općine iznosi 447,75 eura, za gradove 453,27 eura, a za županije 64,58 eura po glavi stanovnika.

Jedinicama čiji su ostvareni porezni prihodi manji od navedenih vrijednosti razliku će pokriti država. Za ovu godinu utvrđen je ukupan iznos sredstava fiskalnog izravnanja od 265,4 milijuna eura.

Od 428 općina, njih čak 350 ili 81,8 posto prima financijsku pomoć države kroz sustav fiskalnog izravnanja. Više od milijun eura u 2024. dobit će 15 općina, a najveći iznos (1,7 milijuna eura) namijenjen je podravskoj Općini Pitomača. Najviše donacija ide osiromašenim slavonskim općinama u Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj i Osječko-baranjskoj županiji.

Općine s najvećim iznosom državne pomoći

Pitomača – 1.711.252 eura

Čepin – 1.477.527 eura

Ivankovo – 1.412.969 eura

Suhopolje – 1.361.481 eura

Đurđenovac – 1.264.249 eura

Sibinj – 1.188.454 eura

Trpinja – 1.146.799 eura

Erdut – 1.118.779 eura

Sunja – 1.105.460 eura

Staro Petrovo Selo – 1.079.356 eura

Od 128 gradova, njih 83 ili 64,8 posto prima novac iz državnog proračuna za fiskalno izravnanje. Najveću pomoć, od pet milijuna eura, primit će Vukovar, a među prvih pet još su dva velika slavonska centra – Đakovo i Slavonski Brod. Među velikim korisnicima pomoći je i Sinj, grad koji stanka Most ističe kao ogledni primjer ekonomskog procvata.

Gradovi s najvećim iznosom državne pomoći

Vukovar – 5.013.435 eura

Slavonski Brod – 4.412.008 eura

Đakovo – 3.906.302 eura

Sinj – 3.472.090 eura

Metković – 2.827.816 eura

Kaštela – 2.765.249 eura

Petrinja – 2.482.305 eura

Vinkovci – 2.366.143 eura

Knin – 2.183.406 eura

Kutina – 2.139.561

Među korisnicima državne pomoći je i većina županija. Bez državnih donacija funkcioniraju samo Zagrebačka i pet jadranskih županija, piše tportal.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Ovo su najtraženija zanimanja u Hrvatskoj za SSS i za VSS…

Objavljeno

-

By

Hrvatska je posljednjih godina suočena s velikim manjkom radne snage. Stanovništva je sve manje i sve je starije, posljedice odljeva radne snage u inozmestvo snažno se osjećaju na tržištu rada, a nastale rupe dijelom popunjava uvozna radna snaga, sve više iz dalekih aziskih zemalja.

Naspram suficitarnih zanimanja o kojima smo pisali ovih dana, onih deficitarnih mnogo je više.

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) svake godine provodi analizu i objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja predlažući, prije upisa u prve razrede srednjih škola i na fakultete, u kojim obrazovnim programima bi trebalo povećati, odnosno smanjiti broj upisanih učenika i studenata.

HZZ: Popis je iz godine u godinu sličan

U HZZ-u nam kažu da je popis iz godine u godinu sličan, bez nekih značajnih odstupanja i što se tiče deficitarnih kao i suficitarnih zanimanja.

“S obzirom da se analize rade na lokalnoj razini, teško je generalizirati na razini Republike Hrvatske, no postoje određena zanimanja koja su deficitarna i na kontinentu i na obali”, napominju nam u HZZ-u.

Što se tiče srednje stručne razine, najdeficitarnija su zanimanja u graditeljstvu, prerađivačkoj industriji, zdravstvu, djelatnosti popravaka motornih vozila, djelatnosti pripreme i usluživanja hrane te prijevozu i distribuciji.

Ovo su najtraženija zanimanja?

Najdeficitarnija, odnosno najtraženija zanimanja srednje stručne razine su:

zidari

fasaderi

krovopokrivači

vodoinstalateri

električari

podopolagači

automehaničari

automehatroničari

autolakireri

bravari

tokari

strojobravari

mesari

pekari

slastičari

kuhari

konobari

medicinske sestre

medicinski tehničari

laboratorijski tehničari

vozači lakih i teških dostavnih vozila

vozači autobusa

vozači vozila hitnih službi

U rangu visokoobrazovanih, odnosno zanimanja za koje je potrebna viša i visoka stručna sprema, u HZZ-u kažu da se trenutno najviše traže stručnjaci za matematiku, fiziku, elektrotehniku, strojarstvo, građevinu, medicinu, farmaciju, logopediju i rehabilitaciju.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Važna obavijest za umirovljenike: Mirovine stižu nešto kasnije

Objavljeno

-

By

Hrvatska poštanska banka poslala je obavijest svojim korisnicima vezanu uz isplatu mirovina.

“Obavještavamo vas da će Hrvatska poštanska banka, iznimno zbog tehničkih prilagodba u sustavu slijedom pripajanja Nove hrvatske banke, redovna mirovinska primanja umjesto 1. lipnja korisnicima isplatiti 4. lipnja 2024. godine. Od srpnja 2024. Banka nastavlja isplaćivati redovna mirovinska primanja prvog dana u mjesecu. Zahvaljujemo vam na povjerenju i razumijevanju”, napisali su u obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

USUSRET UPISIMA U SREDNJE ŠKOLE / Dok mnogi ne mogu doći do radnika, u ovim zanimanjima ih je – previše…

Objavljeno

-

By

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga)

Za manje od dva tjedna, 27. svibnja, počet će prijave u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u prve razrede srednje škole. Škole će natječaj za upis raspisati i objaviti najkasnije do 20. lipnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 10. srpnja. Ove godine planirano je 48.135 upisnih mjesta.

Prijave za upis na fakultete započele su 1. veljače, a 29. travnja objavljene su orijentacijske rang-liste za upise. Studije je moguće prijavljivati do 17. srpnja kada će biti objavljene i konačne rang-liste upisa.

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga) te preporuka za smanjenje upisnih kvota u obrazovne programe u kojima se učenici školuju i studenti obrazuju za zvanja i zanimanja koja su suficitarna.

“Kada govorimo o zanimanjima koja su suficitarna, preporučili bismo budućim studentima smanjiti interes za studije filozofije, povijesti umjetnosti, komparativne književnosti i dizajna. A od srednjoškolskih programa, preporučili bismo smanjiti obrazovne programe za fotografa, ekonomiste, modne tehničare, grafičke dizajnere…”, rekli su nam u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) na pitanje kojih zvanja i zanimanja Hrvatska ima viška.

Preporuke HZZ-a za smanjenjem upisnih kvota za pojedina zanimanja

HZZ svake godine objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Te se preporuke ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. No, budući da potrebe tržišta rada nisu iste u svim krajevima Hrvatske, HZZ svoje analize provodi regionalno i lokalno, a isto tako objavljuje i preporuke. Izdvojili smo HZZ-ove preporuke za smanjenjem upisnih kvota na područjima četiri županije s najviše stanovnika te Gradu Zagrebu. Tamo živi više od polovice stanovništva Hrvatske pa podaci o suficitarnim zvanjima i zanimanjima na tim područjima uvelike održavaju i stanje u cijeloj Hrvatskoj .

Grad Zagreb i Zagrebačka Županija

Trogodišnji i četverogoodišnji srednjoškolski program

Fotografi

Ekonomisti

Grafički urednici-dizajneri

Tehničari za logistiku i špediciju

Modni tehničari

Hotelijersko-turistički tehničari

Veterinarski tehničari

Prehrambeni tehničari

Tehničari cestovnog prometa

Stručni studij

Fizioterapija

Poslovna ekonomija

Ekonomija poduzetništva

Sveučilišni studij

Dizajn

Grafička tehnologija (smjer: Dizajn grafičkih proizvoda)

Povijest umjetnosti

Komparativna književnost

Filozofija

Novinarstvo

Tekstilni i modni dizajn (smjerovi: Modni dizajn i Dizajn tekstila)

Komunikologija

Politologija

Etnologija i kulturna antropologija

Kineziologija

Sociologija

Agroekologija

Ekonomija

Poslovna ekonomija

Split i Splitsko-dalmatinska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Hotelijersko-turistički tehničari

Komercijalisti

Poslovni tajnici

Tehničari za logistiku i špediciju

Tehničari za poštanske i financijske usluge

Upravni referenti

Stručni studij

Kineziologija

Management malog poduzeća

Management trgovine i turizma

Međunarodni management u hotelijerstvu i turizmu

Sportski management

Turističko poslovanje

Upravni studij

Sveučilišni studij

Biologija i tehnologija mora

Forenzika

Industrijsko inženjerstvo

Kemija

Kemijska tehnologija (smjer: Kemijsko inženjerstvo)

Kineziologija

Pomorski management

Poslovna ekonomija

Povijest (dvopredmetni)

Pravo

Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni)

Rijeka i Primorsko-goranska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Upravni referenti

Stručni studij

Upravni studij

Sveučilišni studij

Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu

Poslovna ekonomija (smjerovi: Financije i računovodstvo, Poduzetništvo, Marketing)

Pravo

Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu

Osijek i osječko-baranjska županija

Trogodišnji srednjoškolski program

Prodavači

Fotografi

Cvjećari

Frizeri

Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski program

Upravni referenti

Ekonomisti

Komercijalisti

Agrotehničari

Poljoprivredni tehničari fitofarmaceuti

Farmaceutski tehničari

Građevinski tehničari

Arhitektonski tehničari

Tehničari geodezije i geoinformatike

Ekološki tehničari

Agroturistički tehničari

Poslovni tajnici

Fizioterapeutski tehničari

Dentalni tehničari

Likovni umjetnici i dizajneri

Grafički urednici-dizajneri

Grafički tehničari pripreme

Grafički tehničari dorade i tiska

Zdravstveno-laboratorijski tehničari

Kozmetičari

Stručni studij

Računovodstvo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Fizioterapija

Upravni studij

Javna uprava

Bilinogojstvo

Agroekonomika

Građevinarstvo (opći smjer)

Sveučilišni studij

Pravo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Kultura, mediji i menadžment

Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni)

Informatologija ili Informacijske i komunikacijske znanosti

Filozofija i hrvatski jezik i književnost

Filozofsko-teološki studij

Fizioterapija

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu