Connect with us

Svijet

Prosječne plaće diljem Europe: Ovo su države s najvišim i najnižim plaćama

Objavljeno

-

Prosječne plaće u Europi u 2025. godini znatno se razlikuju. Kad se uzme u obzir kupovna moć, jaz se smanjuje. No, jaz između zemalja s najvišim i najnižim plaćama na kontinentu ostaje dubok.

Prema izvješću OECD-a o oporezivanju plaća za 2026. godinu, godišnje prosječne bruto plaće kreću se od 18.590 eura u Turskoj do 107.487 eura u Švicarskoj. Podaci uključuju 27 europskih zemalja, od kojih su 22 članice EU.

Švicarska je jedina zemlja u kojoj prosječne bruto plaće prelaze 100.000 eura. Island je na drugom mjestu s 85.950 eura. Luksemburg je na vrhu EU-a sa 77.844 eura, zauzimajući treće mjesto u ukupnom poretku. Danska (71.961 eura) i Nizozemska (69.028 eura) zaokružuju prvih pet. Norveška, sa 68.420, ne zaostaje mnogo, piše Euronews.

Među pet najvećih europskih gospodarstava, Njemačka prednjači sa 66.700, a odmah iza nje slijedi UK sa 65.340. Ostala tri velika gospodarstva znatno su ispod. Francuska ima 45.964, Italija 36.594, a Španjolska 32.678 €. Prosječne plaće u Njemačkoj i UK-u više su nego dvostruko veće od onih u Španjolskoj. Austrija (63.054), Belgija (62.348), Irska (60.258), Finska (55.462) i Švedska (50.338) nalaze se između ove dvije skupine, sve iznad 50.000 eura.

Devet zemalja EU-a nalazi se ispod praga od 30.000 eura. Slovačka ima najniže godišnje plaće u EU-u s 19.590 eura. Devet od 22 zemlje EU na popisu ima plaće ispod 30.000 eura.

Mađarska (21.257 eura), Latvija (21.321 eura), Češka (23.685 eura), Portugal (24.254 eura) i Poljska (24.490 eura) imaju plaće ispod 25.000 eura. Estonija (25.603 eura), Grčka (26.563 eura) i Litva (28.474 eura) nalaze se iznad tog praga, ali i dalje imaju plaće ispod 30.000 eura.

Nominalno, sjeverne i zapadnoeuropske zemlje dominiraju gornjim dijelom ljestvice. Južna i istočna Europa nalaze se pri dnu.

Što uzrokuje razlike u plaćama između zemalja?

Stručnjaci Međunarodne organizacije rada (ILO) koji su razgovarali s Euronews Businessom kažu da razlike u plaćama diljem Europe uglavnom odražavaju tri čimbenika: produktivnost i ekonomsku strukturu, institucije tržišta rada i troškove života.

Zemlje s visokododanim sektorima poput financija i tehnologije obično plaćaju više, kao i one s jakim sindikatima i kolektivnim pregovaranjem. Više razine cijena također općenito povećavaju nominalne plaće.

U smislu kupovne moći, jaz u plaćama diljem Europe smanjuje se u usporedbi s nominalnim brojkama.

Paritet kupovne moći (PKM) su tečajevi konverzije valuta koji izjednačavaju kupovnu moć različitih valuta uklanjanjem razlika u razinama cijena između zemalja. Ovdje navedene brojke temelje se na američkim dolarima, budući da podaci o PKM-u temeljeni na eurima još nisu objavljeni.

U smislu PKM, godišnje bruto prosječne plaće kreću se od 38.118 u Slovačkoj do 106.532 u Švicarskoj. Njemačka (93.985), Luksemburg (93.203) i Nizozemska (92.905) sve premašuju 90.000. Danska (88.454) i Norveška (87.722) slijede odmah iza njih.

Među pet najvećih europskih gospodarstava, rangiranje je nepromijenjeno u odnosu na nominalno. Međutim, udaljenosti među njima se mijenjaju. Ujedinjeno Kraljevstvo ima 82.329, Francuska 67.273, dok Italija doseže 60.503, a Španjolska 57.517.

Turska i Njemačka najveći pobjednici na ljestvici PPP-a

Kada se usporede nominalni i PPP rang, Turska je najveći pomak, skočivši devet mjesta s posljednjeg na 18. mjesto. Njemačka se također popela za pet mjesta, sa 7. na 2. mjesto. Najveći pad imaju Island, koji je pao s 2. na 9. mjesto, i Estonija, s 20. na 25. mjesto.

Procjene prosječne plaće odnose se na zaposlenike s punim radnim vremenom koji rade u odabranim industrijskim sektorima, uglavnom javnim. Pokrivaju veći dio gospodarstva – uključujući proizvodnju, građevinarstvo, maloprodaju, promet, financije i druge poslovne usluge – ali isključuju poljoprivredu, javnu upravu, obrazovanje i zdravstvo.

Stope poreza na dohodak značajno se razlikuju diljem Europe, što znači da neto plaće mogu izgledati prilično drugačije od bruto brojki.

Rating: 5.00/5. From 1 vote.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

ZBOGOM UMORU / Stižu novi sustavi za sigurnost na cestama, evo što će se sve pratiti

Objavljeno

-

By

Ilustracija: Denys Nevozhai on Unsplash

Na europske prometnice idućeg mjeseca stižu novi sigurnosni sustavi koji će pratiti ponašanje vozača i upozoravati na opasne situacije.

Najavljeno je uvođenje nekoliko sustava kojima je cilj povećati sigurnost u prometu. Vozači naprednu tehnologiju pozdravljaju, a struka ističe kako bi sustave trebalo zaključati, kako ih se ni u postavkama ne bi moglo isključiti.

Uvest će se signal za hitno kočenje. “Sustav će se aktivirati na način da će kočiona svjetla, štop svjetla početi treperiti u slučaju još većeg intenziteta i potrebe kritičnog vremena. Upalit će se svi pokazivači smjera kao znak upozorenja na opasnost što će dati vremena vozačima koji voze iza da mogu pravovremeno reagirati”, objasnio je za Dnevnik Nove TV Sinan Alispahić iz HAK-a.

Drugi sustav je kamera za praćenje lica vozača. Dekan Fakulteta prometnih znanosti Marko Šoštarić izjavio je da puno nesreća, posebno na autocestama, bude uzrokovano umorom vozača.

“Mi smo na fakultetu prije nekoliko godina radili na razvoju jednog takvog uređaja za rano otkrivanje umora vozača, tako da to svakako može biti pozitivan učinak na sigurnost cestovnog prometa”, istaknuo je.

Novi sustav koji bi na europskim prometnicama trebao smanjiti broj smrtno stradalih i do 30 posto pratit će same vozače unutar automobila, ukoliko uoči bilo kakvu distrakciju ako ste maknuli pogled s prometnice ili na svoj telefon, zvučno će vas upozoriti.

Alispahić je naglasio da će ti sustavi pridonijeti smanjenju broja poginulih, a lani je na prometnicama Europske unije poginulo čak 19.400 osoba.

Nastavi čitati

Svijet

EUROSTAT / Objavljena karta Europe koja pokazuje koji narodi najbrže stare

Objavljeno

-

By

Eurostat / Screenshot

Europa ubrzano stari, a Hrvatska se nalazi među zemljama s najstarijim stanovništvom na kontinentu. Najnoviji podaci Eurostata za 2025. godinu pokazuju da je medijalna starost stanovništva u Hrvatskoj dosegnula 45,5 godina, što je više od prosjeka Europske unije, koji iznosi 44,9 godina.

Medijalna starost predstavlja dob koja dijeli populaciju na dva jednaka dijela. Polovica stanovništva mlađa je od tog broja godina, dok je druga polovica starija. Demografi ovaj pokazatelj smatraju jednim od najvažnijih za razumijevanje procesa starenja stanovništva, prenosi Nova.rs.

Karta Eurostata pokazuje da Hrvatska pripada skupini europskih zemalja s izrazito starom populacijom. Starije od Hrvatske trenutačno su Italija s medijalnom starošću od 49,1 godine, Portugal i Bugarska s po 47,3 godine, kao i Grčka s 47,2 godine.

S druge strane, među najmlađim zemljama u Europi izdvajaju se Turska s 34,4 godine, Island s 37,2 godine i Irska s 39,6 godina. Razlika između najmlađih i najstarijih europskih država danas iznosi gotovo 15 godina, što pokazuje koliko su demografske promjene postale izražene diljem kontinenta.

Eurostat navodi da je medijalna starost u Europskoj uniji u posljednjem desetljeću porasla za više od dvije godine, uglavnom zbog manjeg broja rođenih i sve većeg udjela starijeg stanovništva.

Snimka zaslona 2026-05-27 085801
Eurostat / Screenshot

Demografsko starenje već sada utječe na tržište rada, mirovinski sustav i zdravstvenu zaštitu u velikom dijelu Europe. Zemlje Balkana posebno su pogođene zbog masovnog iseljavanja mlađeg stanovništva.

Uz Hrvatsku, vrlo visoku medijalnu starost imaju i Srbija s 45,4 godine, Slovenija s 45,5 i Mađarska s 44,8 godina.

Iako je Europa općenito među najstarijim regijama svijeta, razlike između država su goleme. Dok neke zemlje pokušavaju nadoknaditi manjak stanovništva imigracijom, druge se suočavaju s ubrzanim pražnjenjem manjih gradova i sela.

Prema procjenama Eurostata, proces starenja stanovništva tek će se ubrzavati u narednim desetljećima, pa bi medijalna starost u Europskoj uniji do kraja stoljeća mogla prijeći 50 godina.

Nastavi čitati

Svijet

American Airlines uvodi Starlink internet u više od 500 aviona

Objavljeno

-

AMERICAN Airlines opremit će više od 500 svojih zrakoplova Starlinkom, internetskom uslugom tvrtke SpaceX Elona Muska.

Ovo je još jedna velika pobjeda za Starlink, koji se već nametnuo kao pružatelj Wi-Fi usluga za nekoliko velikih avioprijevoznika, piše CNBC.

Starlink na Airbusovim zrakoplovima

Iz American Airlinesa su u utorak objavili da će početkom sljedeće godine započeti s ugradnjom Starlinka na oko 500 svojih uskotrupnih Airbusovih zrakoplova, poput modela A321neo.

Glasnogovornik tvrtke izjavio je kako prijevoznik zasad ne planira mijenjati pružatelje usluga na svojoj floti Boeingovih zrakoplova, koja trenutno koristi kombinaciju Viasata i Panasonica. Odluka je donesena nakon što je American još u ožujku razmatrao ponude Starlinka i konkurentske usluge Leo tvrtke Amazon.

Borba za putnike i brži internet

Avioprijevoznici se natječu za putnike koji su spremni potrošiti više, nudeći im bržu i pouzdaniju internetsku vezu kao zamjenu za dosadašnje usluge koje su često bile spore, skupe i nepouzdane.

Osim poboljšanja usluge, zrakoplovne tvrtke razmatraju i nove izvore prihoda, poput personaliziranih oglasa za putnike. American je u siječnju, po uzoru na konkurente poput United Airlinesa i Delte, uveo besplatan Wi-Fi za članove svog programa vjernosti.

I dok su se United, Southwest Airlines i Alaska Airlines, koji se 2024. spojio s Hawaiian Airlinesom, odlučili za Starlink, Delta je u ožujku objavila da će za stotine svojih zrakoplova od 2028. godine koristiti uslugu Leo tvrtke Amazon.

SpaceX pred izlaskom na burzu

U međuvremenu, SpaceX se priprema za izlazak na burzu sljedećeg mjeseca, u inicijalnoj javnoj ponudi (IPO) koja bi mogla srušiti rekorde. Prema podacima objavljenim ranije ovog mjeseca u sklopu prijave za IPO, odjel za povezivost, koji uključuje i Starlink, prošle je godine ostvario prihod od 11.39 milijardi dolara, što čini 61% ukupne prodaje tvrtke.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu