Connect with us

Hrvatska

Ovo su gradovi i općine koji dobivaju najviše pomoći iz državnog proračuna

Objavljeno

-

Podaci Porezne uprave o financijskim transferima iz središnjeg proračuna općinama i gradovima pokazuju da sve više malih jedinica lokalne uprave i samouprave ovisi o pomoći države. Državne dotacije primaju četiri petine općina, dvije trećine gradova i većina županija.

Kako bi sve jedinice lokalne i područne samouprave osigurale dostatna sredstva za javne usluge, u Hrvatskoj postoji sustav koji obuhvaća transfere u obliku dijeljenja prihoda i dotacija općinama i gradovima s nedovoljnim financijskim kapacitetom.

Riječ je o sustavu fiskalnog izravnanja, pomoću kojeg se smanjuju nejednakosti i omogućuje da svi građani dobiju minimalan standard javnih usluga bez obzira na mjesto stanovanja.

Iznos državne pomoći ovisi o broju stanovnika i ostvarenim poreznim prihodima na njihovim područjima, piše tportal.

Sukladno Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, 74 posto prihoda od poreza na dohodak raspodjeljuje se općinama, odnosno gradovima, 20 posto županijama, a preostalih šest posto odlazi za decentralizirane funkcije.

Sredstva fiskalnog izravnanja dodjeljuju se onima čiji je petogodišnji prosjek prihoda od poreza na dohodak po stanovniku manji od petogodišnjeg nacionalnog prosjeka. Sredstva fiskalnog izravnanja osiguravaju se u državnom proračunu, a iznos sredstava fiskalnog izravnanja za pojedinu općinu, grad i županiju utvrđuje ministar financija.

Za 2024. godinu referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda za općine iznosi 447,75 eura, za gradove 453,27 eura, a za županije 64,58 eura po glavi stanovnika.

Jedinicama čiji su ostvareni porezni prihodi manji od navedenih vrijednosti razliku će pokriti država. Za ovu godinu utvrđen je ukupan iznos sredstava fiskalnog izravnanja od 265,4 milijuna eura.

Od 428 općina, njih čak 350 ili 81,8 posto prima financijsku pomoć države kroz sustav fiskalnog izravnanja. Više od milijun eura u 2024. dobit će 15 općina, a najveći iznos (1,7 milijuna eura) namijenjen je podravskoj Općini Pitomača. Najviše donacija ide osiromašenim slavonskim općinama u Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj i Osječko-baranjskoj županiji.

Općine s najvećim iznosom državne pomoći

Pitomača – 1.711.252 eura

Čepin – 1.477.527 eura

Ivankovo – 1.412.969 eura

Suhopolje – 1.361.481 eura

Đurđenovac – 1.264.249 eura

Sibinj – 1.188.454 eura

Trpinja – 1.146.799 eura

Erdut – 1.118.779 eura

Sunja – 1.105.460 eura

Staro Petrovo Selo – 1.079.356 eura

Od 128 gradova, njih 83 ili 64,8 posto prima novac iz državnog proračuna za fiskalno izravnanje. Najveću pomoć, od pet milijuna eura, primit će Vukovar, a među prvih pet još su dva velika slavonska centra – Đakovo i Slavonski Brod. Među velikim korisnicima pomoći je i Sinj, grad koji stanka Most ističe kao ogledni primjer ekonomskog procvata.

Gradovi s najvećim iznosom državne pomoći

Vukovar – 5.013.435 eura

Slavonski Brod – 4.412.008 eura

Đakovo – 3.906.302 eura

Sinj – 3.472.090 eura

Metković – 2.827.816 eura

Kaštela – 2.765.249 eura

Petrinja – 2.482.305 eura

Vinkovci – 2.366.143 eura

Knin – 2.183.406 eura

Kutina – 2.139.561

Među korisnicima državne pomoći je i većina županija. Bez državnih donacija funkcioniraju samo Zagrebačka i pet jadranskih županija, piše tportal.

 

Hrvatska

Vesna Pusić: Ljudi iza scene su preusmjerili Trumpov gnjev prema Europi

Objavljeno

-

Bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić na N1 televiziji komentirala je prve poteze novog američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovu najavu da SAD-u s njime na čelu slijedi “zlatno doba”.

“Zlatno doba katkad se interpretira i kao tzv. ‘Pozlaćeno doba’ (Gilded Age), vrijeme prije stotinu i više godina kada su ogroman utjecaj u Americi imali bogataši, veliki industrijalci, koji su se, ajmo tako reći, obogatili na sumnjive načine i kada su oni u velikoj mjeri diktirali američku politiku stvarajući kartele”, kazala je Pusić.

“Zanimljiv je izlazak SAD-a iz Pariškog klimatskog sporazuma”
Ona smatra kako “oluja predsjedničkih odluka” koje je Donald Trump potpisao odmah po stupanju na dužnost više pokazuje na koji način i u kojem pravcu on želi usmjeriti svoju administraciju, nego što će imati stvarni utjecaj. A u Trumpovom nastupnom govoru i naročito u publici koja je bila na njegovoj inauguraciji, dodala je Pusić, može se naslutiti u kojem pravcu će ići stvari.

“Trumpove su odluke u prvom redu vezane uz suzbijanje imigracije, ne samo ilegalne nego općenito, te uz energetsku politiku. Sve ostalo je zanimljivo, ali mislim da nema značajne posljedice u ovome času. Zanimljiv je izlazak SAD-a iz Svjetske zdravstvene organizacije i iz Pariškog klimatskog sporazuma koji govori o Trumpovom odnosu prema multilateralnim organizacijama”, kazala je.

K tomu, dodala je Pusić, cijeli je niz socijalnih i društveno relevantnih odluka koje je Trump potpisao, a koje pokazuju vrijednosne stavove.

“Puno je važnije tko povlači konce, a nije predsjednik”
“Primjerice, rečeno je da će biti sankcionirani i pravno gonjeni ljudi u državnim službama koji bi provodili inkluzivnu politiku jednakosti i raznolikosti u zapošljavanju u državnim službama. Konkretno, pri zapošljavanju žena, pripadnika manjina i drugih rasa. Dakle, svatko tko zaposli nekoga tko nije sredovječni bijeli muškarac može biti u opasnosti da bude gonjen ili sankcioniran jer provodi tu politiku inkluzivnosti.”

U tom kontekstu je spomenula i najavu republikanskih kongresnika za smanjenje budžeta za zdravstveno osiguranje te amnestiju za 1500 pučista koji su 2021. napali ustavni poredak SAD-a. “Po tome se vidi u kojoj je mjeri Trump bio iza tog pokušaja puča”, kazala je.

Pusić smatra da Trumpova bombastičnost govori da će i u ovome mandatu voditi SAD kao svojevrsni reality show.

“Zato je puno važnije tko povlači konce iza scene ili čak i na sceni, a nije predsjednik. To se vidi iz publike koja je bila na inauguraciji, a i kasnijih nastupa. To su tzv. tech brothers, u prvom redu Elon Musk, ali i Mark Zuckerberg, koji sa svakom novom američkom administracijom ne mijenja samo svoj stav, nego i izgled”, rekla je i dodala:

“I po Trumpovom govoru i po sadržaju njegovih prvih odluka, vidi se da oni imaju ogroman utjecaj. Europa ima restriktivna pravila o izmišljenim vijestima i neistinama koje se prenose na društvenim mrežama. Protiv toga se Musk suprotstavlja, a sada i Zuckerberg”, rekla je Pusić.

Napomenula je kako Kinu, koju je donedavno spominjao kao glavnog neprijatelja, Trump gotovo više i ne spominje.

“Ljudi iza scene su preusmjerili Trumpov gnjev prema Europi”
“Mislim da su ljudi iza scene preusmjerili Trumpov gnjev prema Europi, prema državama poput Danske zbog priče s Grenlandom, prema britanskom premijeru, prema Panami, ali sve dalje od Kine gdje Musk ima ogromne financijske interese i gdje se nalazi velik dio njegovih investicija i kapitala. Bit će zanimljivo vidjeti kako će se Trump u ovome mandatu ponašati prema Kini.”

Što se tiče Europe, Pusić kaže da nije u stanju braniti samu sebe i da će joj to biti prva velika zadaća sada kada je Trump u Bijeloj kući.

“Trump je izolacionist i s te strane skeptičan prema NATO-u, a to je onda glavna poruka Europi. Druga velika poruka je trgovinskog tipa. Ako Trump misli Europi uvoditi neke velike carine, to onda mijenja cijeli svjetski trgovinski poredak i Europa mora tražiti nove ekonomske partnere koji nisu tradicionalne demokracije. Sve to ukazuje da Amerika sada svjedoči nečemu što, barem što se tiče svojih predsjednika, nije nikada vidjela. A što se atmosfere tiče, nije vidjela još od vremena progona koje je provodio senator McCarthy u 1950-ima”, kazala je.

“Vučić radi ono što autokrati rade svugdje u svijetu”
Osvrnula se Pusić i na studente u Srbiji koji već tjednima masovno prosvjeduju protiv režima Aleksandra Vučića.

“Vučić radi ono što autokrati rade svugdje u svijetu. Po mom mišljenju, on je također ohrabren Trumpovom pobjedom. Nije najopasnija činjenica da je Trump u Bijeloj kući nego da on ohrabruje sve one male regionalne autokrate i autoritarne režime koji to shvaćaju da je došao njihov trenutak. No, takvi autoritarni režimi imaju karakteristiku da se dugo održavaju, a onda odjedanput propadnu”, rekla je i nastavila:

“Pitanje je u kojoj mjeri Srbija ima šanse za demokratske promjene, kakvu ulogu će imati ovi prosvjedi i u kojoj mjeri imaju kapacitet da budu uvjerljiva alternativa. Čudi me što Vučić sada reagira drugačije nego prije kada je pokušao integrirati taj otpor i čak fiktivno stati na stranu onih koji se bune. Sada se konfrontira s njima na vrlo neugodan način, ali na način koji očito homogenizira taj otpor”, zaključila je.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska izdala nove preporuke za putovanje u Srbiju

Objavljeno

-

Ministarstvo vanjskih poslova je, zbog odnosa i postupanja prema hrvatskim građanima u Srbiji, ažuriralo preporuke za putovanje u tu zemlju. Iz ministarstva su pozvali Hrvate na oprez te da se detaljno informiraju prije putovanja.

Ovo je ažurirana preporuka:

-“Preporučuje se odgoda svih putovanja koja nisu nužna, oprez, praćenje aktualne situacije i detaljnije informiranje prije puta zbog zabilježenih neprimjerenih i neosnovanih postupanja tijela Republike Srbije prema hrvatskim državljanima.

-Hrvatskim državljanima savjetujemo izbjegavanje mjesta okupljanja većeg broja osoba.
-U slučaju potrebe, u svakom trenutku hrvatski državljani imaju pravo zatražiti kontakt s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Republici Srbiji.
-Preporuka o nošenju maski u zatvorenim prostorima ostaje na snazi u zdravstvenim ustanovama.”
Podsjetimo, Hrvatska je ranije danas uputila prosvjednu notu Srbiji te iskazala oštar prosvjed zbog ponašanja prema pet hrvatskih državljanki u Srbiji.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Trojica mladića na A1 vozila 200 km/h, u autu imali kilu marihuane

Objavljeno

-

Dvojica 19-godišnjaka i 18-godišnjak uhićeni su jučer na autocesti kod Gospića, nakon što su zaustavljeni zbog prebrze vožnje. U automobilu su prevozili više od kilograma marihuane.

Policija je jučer na autocesti A1, kod čvora Gospić, u smjeru juga, zaustavila 19-godišnjaka iz Zadra koji je vozio automobil sa splitskim registracijama brzinom od 197 km/h. Ograničenje brzine je 130 km/h.

U automobilu je bio i 19-godišnjak iz Hvara koji je policiji dragovoljno predao 1117 grama marihuane. U automobilu je bio i 18-godišnjak iz Rijeke. Policija ih sumnjiči da su počinili kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama, zbog čega su i uhićeni. Nadležnom državnom odvjetništvu bit će dostavljena kaznena prijava, objavila je PU ličko-senjska.

19-godišnji vozač nije položio vozački ispit, a odbio je i ispitivanje na prisutnost opojnih droga ili lijekova. Kod sebe nije imao ni sobnu iskaznicu, a vozio je automobil s oštećenim vjetrobranskim staklom.

Protiv vozača slijedi optužni prijedlog nadležnom sudu i izvješća o počinjenom prekršaju.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu