Connect with us

Hrvatska

SABORSKA STATISTIKA / Zastupnici u tri mjeseca potrošili 247 tisuća eura, najviše na kilometražu

Objavljeno

-

foto: Vlada RH

Od početka siječnja ove godine do konca ožujka, saborski zastupnici sada već raspuštenog 10. saziva Hrvatskog sabora, mimo plaće potrošili su 247 tisuća eura, najviše, 102 tisuće eura, kako bi se osobnim automobilom dovezli na zasjedanje.

Zastupnicima se, naime, plaća kilometraža koju prijeđu osobnim automobilom do posla, a uz nju i cestarina, za koju im je u istom razdoblju isplaćeno gotovo 18 tisuća eura.

Kad se ta dva troška zbroje, dolazi se do iznosa od 120 tisuća eura, a to je gotovo polovica svih troškova koje su imali.

U troškovima je sudjelovalo 106, od 151 zastupnika, njih 45 nije imalo nikakvih troškova, mahom se radi o zastupnicima koji žive u Zagrebu ili njegovoj bližoj okolici i dolaze i iz vlasti i iz oporbe, lijevih i desnih stranaka.

Među zastupnicima bez dodatnog troška je i predsjednik Sabora Gordan Jandroković (HDZ).

Radinovih 9,38 eura

Furio Radin (NZ) ukupnom je trošku pridonio sa simboličnih 9, 38 eura, koji su iskazani u rubrici ostalo, a koja uključuje troškove taksija, parkinga, vinjete itd.

U istoj rubrici Urša Raukar Gamulin (Možemo) iskazala je 49, 19 eura, dok je 80 eura, koliko je potrošio Milorad Pupovac (SDSS), iznos dnevnice.

Gledaju li se troškovi po svakom zastupniku, kao i ranije, najviše su potrošili oni koji žive daleko od Zagreba ili su članovi raznih izaslanstava, pa često putuju u inozemstvo.

Na vrhu popisa je Katica Glamuzina (SD) koja je potrošila gotovo 5.500 eura, slijede je HDZ-ov Nevenko Barbarić (5. 069 eura), Socijaldemokrat Domagoj Hajduković (4. 955 eura), nezavisna Marijana Petir (4.899 eura), HDZ-ov Jure Brkan (4. 892 eura), SD-ov Željko Pavić (4. 727), HDZ-ov Ante Bačić ( 4. 713), Mostovi Zvonimir Troskot (4. 598) i Božo Petrov ( 4. 384 eura) itd.

Za prijeđenu kilometražu najviše je isplaćeno SD-ovu Paviću (3. 560 eura), HDZ-ovu Barbariću (3.188) i Mostovu Petrovu (2.824 eura).

Pavić (HDZ) preferira javni prijevoz i avion

Do sjednica Sabora na Trgu svetog Marka zastupnici mogu doći i javnim prijevozom uz refundiranje troškova, no u nepuna tri mjeseca za taj, manje komforan vid dolaska, opredijelilo se samo sedmero zastupnika, potrošivši zajedno oko 300 eura, od čega je 108 eura potrošio Marko Pavić (HDZ).

Taj zastupnik nije imao ‘automobilskih troškova’, no kako je član međunarodnih izaslanstava na avion je potrošio 1. 238 eura. Više od njega na avion je potrošila samo nezavisna Petir (2. 640 eura), a gotovo isto Mostova Marija Selak Raspudić (1. 220 eura).

Za zastupničke stanarine u nepuna tri mjeseca isplaćeno je gotovo 43 tisuće eura, za odvojeni život 21. 500 eura, za avionske karte 19. 100 eura, za cestarinu 18 tisuća eura itd.

Hrvatski sabor je ove godine plenarno zasjedao od 15. siječnja do 14. ožujka, kada je 10. saziv raspušten, no troškovi su iskazani do 26. ožujka i još nisu konačni, jer neke račune, poput onih za stanarinu, zastupnici i dalje dostavljaju, jer im mandat traje dok se ne izaberu novi, objašnjeno je iz Sabora.

Uz plaću, koja ovisi o njihovom radnom stažu, osobnom odbitku i porezu, a koja je prošle godine prosječno iznosila 2326 eura, zastupnici mjesečno primaju i paušal od oko 200 eura za pokrivanje materijalnih troškova. Onima koji žive izvan Zagreba zajamčena je i mjesečna naknada za odvojeni život od 133 eura koju primaju samo kad Sabor zasjeda.

Zastupnicima čije je prebivalište od Zagreba udaljeno više od 50 kilometara pokriva se i trošak službenog ili unajmljenog stana do 332 eura i režija do 66 eura.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

E-REGISTAR “NE ZOVI!” / Ne želite da vam trgovci telefonski nude proizvode i usluge? Vrlo jednostavno ih možete spriječiti…

Objavljeno

-

By

Vjerojatno nema vlasnika mobilnog ili fiksnog telefona u Hrvatskoj kojeg barem jednom, pozivom ili porukom, nije kontaktirao neki trgovac ili agent u call-centru nudeći razne proizvode i usluge.

Lako je za pretpostaviti da većina primatelja takvih poziva ili poruka nije bila zainteresirana za ono što im je nuđeno, a vrlo vjerojatno i ljutita zbog neželjenih poziva.

Mnogi, pak, ne znaju da mogu, ako žele, relativno jednostavno spriječiti takve pozive i poruke.

Postoji e-Registar NE ZOVI

Naime, u članku 12.1. Zakona o zaštiti potrošača piše da je “zabranjeno upućivati pozive i/ili poruke putem telefona potrošačima koji su se upisali u registar potrošača koji ne žele primati pozive i/ili poruke u okviru promidžbe i/ili prodaje putem telefona”.

Slijedom toga, u Hrvatskoj već godinama postoji e-Registar “NE ZOVI” – besplatni javni registar telefonskih brojeva potrošača koji ne žele da ih trgovci kontaktiraju telefonskim pozivima ili putem SMS i MMS poruka. Trgovci, pak, imaju zakonsku obvezu sve telefonske brojeve u tom registru izbrisati sa svojih pozivnih lista te ih ne smiju zvati niti slati poruke nudeći im proizvode ili usluge.

Naravno, ako netko želi da ga pojedini trgovci ipak kontaktiraju, može za njih zadržati posebne privole, ali ih može i opozvati u bilo kojem trenutku.

Kako se upisati u Registar?

Registar “NE ZOVI” javno je dostupan na stranicama HAKOM-a (Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti), a u njemu su vidljive samo tri informacije: je li pojedini broj upisan u registar, jesu li za taj broj povučene sve prethodno date privole te vremensku oznaku kada je broj upisan u registar. Ostale informacije vezane uz broj upisan u Registar “NE ZOVI” nisu javno dostupne.

Sam upis u Registar relativno je jednostavan. Obrazac zahtjeva za upis/ispis telefonskog broja koji je moguće preuzeti na stranici HAKOM-a treba popuniti (olovkom nakon ispisa ili elektronički) te ga dostaviti svome teleoperateru osobno u poslovnici ili e-mailom. Teleoperater potom ima rok od sedam dana da vaš broj upiše u Registar. Na ovoj poveznici možete provjeriti nalazi li se vaš broj u Registru nakon što ste zatražili upis.

Što ako trgovci nastave zvati?

Događa se, naravno, da i nakon toga neki trgovci zovu potrošače na brojeve koje su ovi upisali u Registar. Isprva to može biti zato jer trgovac nije još “skinuo” broj s liste pa ga valja upozoriti na to. A ako sepozivi trgovaca učestalo nastave, potrošač takve može prijaviti tržišnoj inspekciji Državnog inspektorata, koja je nadležna u tom slučaju.

Više detalja o e-Registru NE ZOVI možete pročitati OVDJE.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

POČELI UPISI U SREDNJE / Evo koje su najpopularnije, neke lani upisao samo jedan učenik…

Objavljeno

-

By

Pixabay

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je detaljne statističke podatke o upisu učenika u srednje škole.

Generacija srednjoškolaca u petak je završila svoje srednjoškolsko obrazovanje, a već su u ponedjeljak počeli upisi u srednje škole diljem zemlje. Očekivani broj novoupisanih u školskoj godini 2024/2025. veći je od 48 tisuća, a upis će se u potpunosti obavljati elektronički.

Na mrežnim stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih u sklopu aplikacije Školski e-Rudnik objavljeni su statistički podaci o upisu učenika u srednje škole za prethodnu školsku godinu.

Od nešto više od 40 tisuća učenika u Hrvatskoj, 39.318 upisano je u srednju školu. Posjek po osnovnoj školi iznosio je 4,20.

Najviše djece upisalo se u strukovne škole, njih oko 70 posto, 27,4 posto učenika upisalo je gimnazijske programe, dok je umjetničke programe upisalo manje od 2 posto učenika.

Početku nastavne godine posebno se moglo veseliti 82 posto učenika koji su uspješno upisali svoj prvi izbor. Broj učenika s teškoćama u razvoju koji su upisali srednju školu iznosio je oko 3500, tj. oko 9 posto ukupnog broja učenika.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih/Screenshot

Gimnazijski sektor kao prvi odabir htjelo je upisati 54,3 posto učenika, dok je najnezanimljiviji sektor mladima bio Geološko-naftno-rudarsko-kemijski koji je prvi na svome popisu imalo nešto više od 13 i pol posto učenika.

Od ukupnog broja pristiglih prijava, najuspješniji su bili umjetnički programi koji su upisali gotovo 40 posto učenika koji su se prijavili. Prag od 20 posto upisanih po broju prijava prešli su i Šumarstvo, prerada i obrada drva, Turizam i ugostiteljstvo, Gimnazije te Promet i logistika.

Najneuspješniji su u tom pogledu bili učenici koji su se htjeli upisati u strukovni sektor Grafičke tehnologije i audio-vizualnog oblikovanja gdje je od ukupnog broja prijava upisano svega 14 posto.

Neke od sednjoškolskih, uglavnom strukovnih programa, prošle je godine upisao po jedan učenik.

Za program autolimara na srpskome jeziku prijavilo se osam učenika, a prihvaćen je jedan. Za program na istome jeziku za automehaničara prijavilo se 14 djece. Bačvarem je htjelo postati 13-ero djece, dok se u waldorfsku alternativnu srednju školu namjeravalo upisati osam učenika.

Što se tiče privlačnih sektora po županijama, ne uzimajući u obzir interes za upis u gimnazijske programe, u 11 županija učenici su najviše upisivali smjerove povezane uz strojarstvo, brodogradnju i metalurgiju.

Radi se o Osječko-baranjskoj, Brodsko-posavskoj, Bjelogorsko-bilogorskoj, Koprivničko-križevačkoj, Međimurskoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Karlovačkoj te Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji.

U tri županije učenici su najviše zanimanja pokazali za ekonomsko-trgovačko-poslovni sektor i to u Vukovarsko-srijemskoj, Virovitičko-podravskoj i Zagrebačkoj županiji.

Elektrotehničare i buduće računalne stručnjake najviše su privukle Sisačko-moslavačka i Požeško-slavonska županija te Grad Zagreb.

Najviše turstičkih djelatnika i menagement stručnjaka dolazi iz Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Ličko-senjske, Primorsko-goranske te Istarske županije.

Najveći postotak učenika koji su odabrali umjetnički sektor ima Primorsko-goranska županija čijih je nešto manje od četiri posto učenika upisalo neki od umjetničkih programa, piše Dnevnik.hr.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Oprez, povlači se još jedan proizvod!

Objavljeno

-

By

unsplash

Opoziva se Z‘ dežele šunka sendvič od 500 grama s rokom upotrebe do 31. svibnja 2024., zbog utvrđene bakterije Listeria monocytogenes, izvijestili su u ponedjeljak iz Državnog inspektorata.

Riječ je o šunki slovenskog proizvođača Celjske mesnine d.o.o., lot broja 1413100, a veleprodaju ima zagrebački METRO Cash & Carry d.o.o.

Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu, a obavijest se odnosi isključivo na navedeni proizvod, stoji u priopćenju.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu