Connect with us

Hrvatska

Zdravstvo u 2021: Covid odnio više od 8000 života

Objavljeno

-

Hrvatska je u 2021. godinu ušla u jeku drugog vala epidemije covida-19, s velikim brojevima zaraženih, hospitaliziranih i umrlih, na kraju godine ti su brojevi višestruko veći, a od ukupno 12.500 umrlih od covida od početka epidemije u protekloj godini život je izgubilo više od 8000 ljudi.

Po podacima HZJZ-a, 2020. je od posljedica covida umrlo 4478 osoba, a u 2021. godini taj je broj gotovo udvostručen – podaci iz zadnjeg dana stare godine govore o 8407 umrlih. Među njima oko 80 posto nije bilo cijepljeno.

Službeni podaci sa stranice koronavirus.hr govore i o dosad ukupno 700.000 zaraženih koronavirusom u Hrvatskoj, a najveći dnevni broj novozaraženih imali smo 9. studenoga, kada je virus potvrđen kod 7368 osoba.

Iako još uvijek traje četvrti val pandemije, zbog pojave nove omikron varijante virusa stručnjaci najavljuju mogućnost još jednog, petog vala već početkom 2022. Po posljednjima podacima, u Hrvatskoj je zasad otkriven 51 slučaj omikrona.

S dolaskom cjepiva u siječnju u Hrvatskoj je počelo masovno cijepljenje, a ministar zdravstva Vili Beroš istaknuo je kao cilj do ljeta procijepiti 50 posto populacije. No, taj postotak nije dosegnut ni do kraja ljeta.

Do kraja 2021. cijepljeno je oko 55 posto ukupnog stanovništva, odnosno 66 posto odraslih stanovnika, pa Hrvatska zaostaje za 30 posto za zemljama s najvećim cjepnim obuhvatom.

Iako se početkom godine cjepivo željno iščekivalo, a interes među građanima bio veliki, zanimanje je postupno opadalo da bi dolaskom ljeta cijepljenje gotovo potpuno zamrlo. S dolaskom jeseni interes građana opet je porastao ali nedovoljno da bi se ukupna procijepljenost značajnije povećala.

Od cijepljenja preko reda do antivakserskih prosvjeda

U godinu dana prošli smo put od cijepljenja preko reda na samim počecima, što je izazivalo ogorčenost i osudu javnosti, do antivakserskih prosvjeda, koji su postali glasniji i masovniji najesen, nakon uvođenja obveznih covid potvrda u sustave zdravstva i socijalne skrbi te državnu i lokalnu upravu i samoupravu.

Prosvjedi su kulminirali krajem studenog, kada se na zagrebačkom Trgu bana Jelačića okupilo dvadesetak tisuća ljudi, a nakon toga zabilježene su i prijetnje, pa i napadi antivaksera na liječnike, kao što se to dogodilo u Bjelovaru.

Do kraja 2021. u Hrvatskoj je utrošeno oko 4,7 milijuna doza cjepiva, s dvije doze cijepljeno je 2,2 milijuna ljudi, a treću dozu zasad je primilo oko pola milijuna građana.

Pandemija covida dodatno je utjecala na povećanje ionako golemih troškova zdravstvenog sustava, a liječenje oboljelih od covida dosad je stajalo Hrvatsku oko četiri milijarde kuna.

Bolnički sustav prilagođavao se epidemiološkoj slici koju nosi koronavirus, a to je značilo odgađanje pregleda, pretraga i zahvata koji nisu hitni, što je brojnim građanima dodatno otežalo pristup zdravstvenoj zaštiti.

Zbog enormnih dugova, koji su narasli na šest milijardi kuna, veledogerije su u ožujku ograničile isporuku lijekova za dvadesetak bolnica s najvećim dugovima za lijekove i medicinske proizvode.

Vlada i veledrogerije tada su dogovorile otplatu tog iznosa do kraja godine, no time nije zastavljen rast novih dugova u bolničkom sustavu.

Iako je najavljivao, ministar Beroš još nije predstavio prijedlog zdravstvene reforme, koji bi trebao dovesti do racionalizacije sustava i smanjenja troškova.

U javnost su zasad procurile pojedine mjere poput najave objedinjene javne nabave, centralizacije bolničkog sustava i preuzimanja županijskih bolnica, kojima bi upravljala država, kao i centralizacije zavoda za javno zdravstvo i za hitnu medicinu.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Ovo su najtraženija zanimanja u Hrvatskoj za SSS i za VSS…

Objavljeno

-

By

Hrvatska je posljednjih godina suočena s velikim manjkom radne snage. Stanovništva je sve manje i sve je starije, posljedice odljeva radne snage u inozmestvo snažno se osjećaju na tržištu rada, a nastale rupe dijelom popunjava uvozna radna snaga, sve više iz dalekih aziskih zemalja.

Naspram suficitarnih zanimanja o kojima smo pisali ovih dana, onih deficitarnih mnogo je više.

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) svake godine provodi analizu i objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja predlažući, prije upisa u prve razrede srednjih škola i na fakultete, u kojim obrazovnim programima bi trebalo povećati, odnosno smanjiti broj upisanih učenika i studenata.

HZZ: Popis je iz godine u godinu sličan

U HZZ-u nam kažu da je popis iz godine u godinu sličan, bez nekih značajnih odstupanja i što se tiče deficitarnih kao i suficitarnih zanimanja.

“S obzirom da se analize rade na lokalnoj razini, teško je generalizirati na razini Republike Hrvatske, no postoje određena zanimanja koja su deficitarna i na kontinentu i na obali”, napominju nam u HZZ-u.

Što se tiče srednje stručne razine, najdeficitarnija su zanimanja u graditeljstvu, prerađivačkoj industriji, zdravstvu, djelatnosti popravaka motornih vozila, djelatnosti pripreme i usluživanja hrane te prijevozu i distribuciji.

Ovo su najtraženija zanimanja?

Najdeficitarnija, odnosno najtraženija zanimanja srednje stručne razine su:

zidari

fasaderi

krovopokrivači

vodoinstalateri

električari

podopolagači

automehaničari

automehatroničari

autolakireri

bravari

tokari

strojobravari

mesari

pekari

slastičari

kuhari

konobari

medicinske sestre

medicinski tehničari

laboratorijski tehničari

vozači lakih i teških dostavnih vozila

vozači autobusa

vozači vozila hitnih službi

U rangu visokoobrazovanih, odnosno zanimanja za koje je potrebna viša i visoka stručna sprema, u HZZ-u kažu da se trenutno najviše traže stručnjaci za matematiku, fiziku, elektrotehniku, strojarstvo, građevinu, medicinu, farmaciju, logopediju i rehabilitaciju.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Važna obavijest za umirovljenike: Mirovine stižu nešto kasnije

Objavljeno

-

By

Hrvatska poštanska banka poslala je obavijest svojim korisnicima vezanu uz isplatu mirovina.

“Obavještavamo vas da će Hrvatska poštanska banka, iznimno zbog tehničkih prilagodba u sustavu slijedom pripajanja Nove hrvatske banke, redovna mirovinska primanja umjesto 1. lipnja korisnicima isplatiti 4. lipnja 2024. godine. Od srpnja 2024. Banka nastavlja isplaćivati redovna mirovinska primanja prvog dana u mjesecu. Zahvaljujemo vam na povjerenju i razumijevanju”, napisali su u obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

USUSRET UPISIMA U SREDNJE ŠKOLE / Dok mnogi ne mogu doći do radnika, u ovim zanimanjima ih je – previše…

Objavljeno

-

By

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga)

Za manje od dva tjedna, 27. svibnja, počet će prijave u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u prve razrede srednje škole. Škole će natječaj za upis raspisati i objaviti najkasnije do 20. lipnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 10. srpnja. Ove godine planirano je 48.135 upisnih mjesta.

Prijave za upis na fakultete započele su 1. veljače, a 29. travnja objavljene su orijentacijske rang-liste za upise. Studije je moguće prijavljivati do 17. srpnja kada će biti objavljene i konačne rang-liste upisa.

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga) te preporuka za smanjenje upisnih kvota u obrazovne programe u kojima se učenici školuju i studenti obrazuju za zvanja i zanimanja koja su suficitarna.

“Kada govorimo o zanimanjima koja su suficitarna, preporučili bismo budućim studentima smanjiti interes za studije filozofije, povijesti umjetnosti, komparativne književnosti i dizajna. A od srednjoškolskih programa, preporučili bismo smanjiti obrazovne programe za fotografa, ekonomiste, modne tehničare, grafičke dizajnere…”, rekli su nam u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) na pitanje kojih zvanja i zanimanja Hrvatska ima viška.

Preporuke HZZ-a za smanjenjem upisnih kvota za pojedina zanimanja

HZZ svake godine objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Te se preporuke ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. No, budući da potrebe tržišta rada nisu iste u svim krajevima Hrvatske, HZZ svoje analize provodi regionalno i lokalno, a isto tako objavljuje i preporuke. Izdvojili smo HZZ-ove preporuke za smanjenjem upisnih kvota na područjima četiri županije s najviše stanovnika te Gradu Zagrebu. Tamo živi više od polovice stanovništva Hrvatske pa podaci o suficitarnim zvanjima i zanimanjima na tim područjima uvelike održavaju i stanje u cijeloj Hrvatskoj .

Grad Zagreb i Zagrebačka Županija

Trogodišnji i četverogoodišnji srednjoškolski program

Fotografi

Ekonomisti

Grafički urednici-dizajneri

Tehničari za logistiku i špediciju

Modni tehničari

Hotelijersko-turistički tehničari

Veterinarski tehničari

Prehrambeni tehničari

Tehničari cestovnog prometa

Stručni studij

Fizioterapija

Poslovna ekonomija

Ekonomija poduzetništva

Sveučilišni studij

Dizajn

Grafička tehnologija (smjer: Dizajn grafičkih proizvoda)

Povijest umjetnosti

Komparativna književnost

Filozofija

Novinarstvo

Tekstilni i modni dizajn (smjerovi: Modni dizajn i Dizajn tekstila)

Komunikologija

Politologija

Etnologija i kulturna antropologija

Kineziologija

Sociologija

Agroekologija

Ekonomija

Poslovna ekonomija

Split i Splitsko-dalmatinska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Hotelijersko-turistički tehničari

Komercijalisti

Poslovni tajnici

Tehničari za logistiku i špediciju

Tehničari za poštanske i financijske usluge

Upravni referenti

Stručni studij

Kineziologija

Management malog poduzeća

Management trgovine i turizma

Međunarodni management u hotelijerstvu i turizmu

Sportski management

Turističko poslovanje

Upravni studij

Sveučilišni studij

Biologija i tehnologija mora

Forenzika

Industrijsko inženjerstvo

Kemija

Kemijska tehnologija (smjer: Kemijsko inženjerstvo)

Kineziologija

Pomorski management

Poslovna ekonomija

Povijest (dvopredmetni)

Pravo

Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni)

Rijeka i Primorsko-goranska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Upravni referenti

Stručni studij

Upravni studij

Sveučilišni studij

Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu

Poslovna ekonomija (smjerovi: Financije i računovodstvo, Poduzetništvo, Marketing)

Pravo

Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu

Osijek i osječko-baranjska županija

Trogodišnji srednjoškolski program

Prodavači

Fotografi

Cvjećari

Frizeri

Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski program

Upravni referenti

Ekonomisti

Komercijalisti

Agrotehničari

Poljoprivredni tehničari fitofarmaceuti

Farmaceutski tehničari

Građevinski tehničari

Arhitektonski tehničari

Tehničari geodezije i geoinformatike

Ekološki tehničari

Agroturistički tehničari

Poslovni tajnici

Fizioterapeutski tehničari

Dentalni tehničari

Likovni umjetnici i dizajneri

Grafički urednici-dizajneri

Grafički tehničari pripreme

Grafički tehničari dorade i tiska

Zdravstveno-laboratorijski tehničari

Kozmetičari

Stručni studij

Računovodstvo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Fizioterapija

Upravni studij

Javna uprava

Bilinogojstvo

Agroekonomika

Građevinarstvo (opći smjer)

Sveučilišni studij

Pravo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Kultura, mediji i menadžment

Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni)

Informatologija ili Informacijske i komunikacijske znanosti

Filozofija i hrvatski jezik i književnost

Filozofsko-teološki studij

Fizioterapija

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu