Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA IZ PRIDRAGE: Nadbiskup Zgrablić pohodio župnu crkvu Gospe od Ružarija

Objavljeno

-

Foto: M. Karadakić

Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić blagoslovio je u župnoj crkvi Gospe od Ružarija u Pridrazi krstionicu, svetohranište, križ i nadoltarnu sliku u četvrtak, 9. svibnja, za vrijeme svečanog misnog slavlja koje je predvodio na svetkovinu Uzašašća Gospodinova.

„Krstionica nam pomaže da uđemo u stvarnost Isusovog života, krštenjem se događa promjena našeg života. Uranjamo u sâmog Boga. Svetohranište nam pomaže razumjeti novu stvarnost u kojoj Krist sada živi i stvarnost u koju nas je on uzeo. Kad je Isus uzašao na nebo, time se potpuno vratio Ocu kao Bog i čovjek“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da je Isusova pobjeda i naša pobjeda, jer mi smo na njega nakalemljeni. „Isus je nadvladao svako zlo, čak i smrt. Duh Sveti koji je prisutan u Isusu želi i u nama djelovati, želi i nas oživljavati, da i mi činimo znakove koji su pratili Isusove učenike, koje i Božja riječ navodi. Nismo izgubljeni. Krist je svojim uskrsnućem, svojom snagom, silom Duha Svetoga pobijedio zlo i grijeh, a u Kristu smo i mi pobijedili“, istaknuo je mons. Zgrablić, potaknuvši da zahvalimo Isusu za sve što je učinio za čovjeka.

Nadbiskup je potaknuo da se ne bojimo, jer nema grijeha kojeg Gospodin neće oprostiti. „U trenutku našeg začeća, Gospodin nam je darovao dio sebe. Naša duša je bitna, ona nas pokreće i animira naše tijelo. Zato je jako važno da spoznamo vrijednost duše o kojoj ovisi čak i naše tijelo, kako se osjećamo. Naša duša je važna za naše osjećaje, za naše raspoloženje, našu nutrinu“, rekao je predvoditelj slavlja.

Nadbiskup je rekao da je sve što je blagoslovio u toj crkvi znak onoga što smo primili na krštenju i što primamo u sakramentima, što nam je Gospodin donio. Potaknuo je da budemo svjesni da smo uzdignuti na nebo, da ne budemo samo zabrinuti za zemlju i tjelesno, da ne izgubimo dušu. „Opredijelimo se za Boga i budimo radosni svjedoci da nas prate znakovi, da se ne bojimo, jer Krist je pobijedio, a u Kristu smo i mi pobijedili. To nije naša snaga, nego Isusova pobjeda, njegova milost, njegov dar“, poručio je mons. Zgrablić, potaknuvši na poštovanje blagoslovljenih svetinja.

„Radosni smo što je blagoslovljena krstionica gdje će se u osobnoj i u vjeri Crkve dijeliti sakrament novog rođenja, svetohranište za čuvanje euharistije, nebeske hrane, križ koji predstavlja Kristovu muku i njegovu slavnu pobjedu nad smrću te je svjedočanstvo naše vjere i znak ljubavi, a nadoltarna slika Posljednje večere, prikaz Isusa i apostolske zajednice, potiče želju za duhovnim uzdizanjem i osobnom svetošću“, poručio je mons. Zgrablić. U misi su koncelebrirali don Tomislav Baričević, župnik Pridrage i don Šime Kevrić, nekadašnji župnik Pridrage koji je tu djelovao u teško vrijeme komunizma i doprinio je izgradnji pridraške crkve.

U prigodnom obraćanju vjernicima, župnik Baričević istaknuo je vrijednost zajedništva koje je dio i Isusove molitve i potreba osobito u današnjem vremenu. Župnik je zahvalio Margiti Zubčić s kojom je don Tomislav najprije razgovarao o planiranom poslu i premještanju njene već postojeće slike u prostor primjereniji za sliku. Zahvalio je na podršci nadbiskupu Zgrabliću i  župnom vijeću, talijanskoj tvrtki umjetnina Ferdinad Stuflesser (Ortisel) koji su dlijetom oblikovali izvornu skulpturu Isusovog tijela i posredniku do njih, don Srećku Petrovu, župniku Vrane. Župnik je zahvalio vjeroučitelju Danijelu Tiriću koji je iz Moslavine gdje živi nabavio i o svom trošku dopremio stare hrastove grede za križ, a za izradu križa zahvalio je stolaru Miru Petroviću iz Biljana Gornjih.

Baričević je zahvalio i akademskim umjetnicima, kiparu Petru Doliću iz Zagreba i slikaru Mati Ljubičiću iz Zadra. „Kroz djela njihovih ruku: postolje za Gospu Luzaricu, naslovnicu župne crkve, krstionicu, svetohranište i nadoltarnu sliku, gledamo kako je ljepota sličnost s božanskom ljepotom u kojoj stvari imaju udjela“, rekao je don Tomislav. Zahvalio je i suradniku kipara, Ivici Brkiću, kamenoklesaru iz Zadra i Marku Zubčiću pok. Mile na ličilačkoj pripremi zida za postavljanje slike. Stolaru Filipu Kadiji iz Sv. Filipa i Jakova župnik je zahvalio za sjedala, a župljanima što su svojim prilozima doprinijeli ljepoti crkve po njenom uređenju i na duhovnu korist.

Župna crkva Gospe od Ružarija u Pridrazi bila je izgrađena 1978. za vrijeme župnika don Šime Kevrića. Crkvu su do temelja bili srušili Srbi u agresiji na Hrvatsku 1991. godine. Na istom mjestu, po prvotnom projektu koji je izradio ing. Tomislav Paleka iz Zadra, izgrađena je nova crkva koju su bili financirali tadašnje Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo RH, Zadarska nadbiskupija i župa Pridraga. Zadarski nadbiskup Ivan Prenđa posvetio je obnovljenu župnu crkvu Gospe od Ružarija u Pridrazi 5. listopada 2002., za vrijeme župnika Jure Zubovića. Postaje križnoga puta u župnoj crkvi rad su kiparske kolonije i Udruge ‘Sjaj hrvatske Crkve’ iz Osijeka.

Ines Grbić

Foto: M. Karadakić

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

OD UTORKA: Na Trgu Petra Zoranića 12. Smotra folklora Zadarske županije 

Objavljeno

-

By

Zadar, grad bogate kulturne baštine, ponovno okuplja čuvare i nositelje tradicijske kulture svoje Županije na 12. Smotri folklora Zadarske županije. Smotra pred Zadrane i njihove goste donosi sve ono što čini bogatu folklornu baštinu ovoga kraja. Također, približava kulturu koja je nastajala u neposrednoj komunikaciji čovjeka i njegova okoliša, oblikovana i kulturno povijesnim okolnostima koje su bitno utjecale na njen identitet prepoznat kao jadranski – na zadarskim otocima i obali, i dinarski u njenom kontinentalnom zaleđu. Smotra folklora pokazuje specifičnosti glazbeno plesnog folklornog izraza Zadarske županije te ljepotu i bogatstvo nošnje ovog područja.

Folklor je dio naše kulturne baštine, ali i nepresušna inspiracija. Stoga glazbeno plesni folklorni izričaj može težiti najizvornijem, najstarijem izrazu, ali je on ujedno i inspiracija za vlastito stvaralaštvo koje u njega upliće svoja propitivanja duboko protkana nitima suvremenog života. Otvorenost jednom i drugom izričaju je neminovna jer je to, zapravo, odnos prema baštini s kojom trebamo biti u dijalogu. (Lulić-Štorić, J. 2014).

Nošnja je simbol bogatog značenja. Osim nošnje, ples i pjevanje su također simboli identiteta sjeverne Dalmacije. Bili su svojevrsni odmor od teške svakodnevnice u kojoj se neprestano fizički radilo.

Upravo ples, pjesma, narodna nošnja su asocijacije Smotre folklora u kojoj se bogatstvo raznolikosti i sličnosti pokazuje na jednom mjestu, na Trgu Petra Zoranića.

12. Smotra folklora počinje 24. lipnja 2025. u 19.00 sati na Trgu Petra Zoranića.

Program 12. Smotre folklora Zadarske županije:

Utorak, 24. lipnja, 2025. godine od 19 h do 22 h

KUD Sveti Donat, Zadar

KUD Sv. Lovre, Vrsi

Udruga Ižana i prijatelja Iža – IŽ u srcu

KUD Gospa Lurdska, Poljica

KUD Sveti Mihovil, Galovac

KUD Družina, Pag

KUD Pakoštane, Pakoštane

KUD Vukšić, Vukšić

Srijeda, 25. lipnja, 2025. godine od 19 h do 22 h

KUD Kveštura, Zadar

Udruga Điran, Ugljan

KUD Sv. Roko, Sv. Filip i Jakov

KUD Bokolje, Dobropoljana

KUD Sveti Nikola Tavelić, Lišane Ostrovičke

KUD Sv. Ante, Drage

Udruga Sv. Kata, Zemunik

KUD Sidraga, Tinj

KUD Vinac, Stankovci

Četvrtak, 26. lipnja, 2025. godine od 19 h do 22 h

KUD Zadarski tanac, Zadar

FS Kualjske posestrine i pobratini, Kali

KUD Carza, Poličnik

KUU Zora, Olib

KUD Škabrnja, Škabrnja

KUD Sveti Ivan Krstitelj, Gorica

KUD Sveti Ante, Nadin

Muška pjevačka skupina Vukšički bećari, Vukšić

KUD Branimir, Nin

Udruga ženska klapa Dalmatika

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Na Sveučilištu u Zadru promovirani prvostupnici Odjela za ekonomiju 

Objavljeno

-

By

Na Sveučilištu u Zadru danas je održana svečana promocija prvostupnika Odjela za ekonomiju. Završetak važnog dijela obrazovnog puta obilježilo je 58 prvostupnika ekonomije, od kojih je većina nastavila s usavršavanjem na diplomskom studiju.

Prijediplomski studij, istaknuo je pročelnik Odjela za ekonomiju doc.dr.sc. Jurica Bosna, dao je prvostupnicima vrijedan temelj na kojem će nadograđivati svoje znanje, vještine i iskustvo kroz daljnje obrazovanje i rad.

– Taj temelj izgradili ste u zajednici koja njeguje više od pukog prenošenja znanja. Na Odjelu za ekonomiju vjerujemo u ljude. Možda smo mali po brojkama, ali zato ulažemo u ono najvažnije – osobni pristup, podršku, otvorenu komunikaciju i zajedništvo. Ovdje niste samo diplomirali. Ovdje ste ostavili trag – kroz svoj rad, svoje ideje, svoj rast. I upravo zato – naša su vam vrata uvijek otvorena. Tu ste uvijek dobrodošli – kao bivši studenti, kao suradnici, kao mentori generacijama koje tek dolaze, istaknuo je Bosna.

 Uz pročelnika promoventima je na njihovom uspjehu čestitala promotorica mag. math. Josipa Perkov, koja je istaknula kako su nastavnici bili zadovoljni jer su mogli pratiti njihov razvoj i stjecanje dodatnih vještina poput digitalnih kompetencija.

– Budući poslodavci bit će sretni što će imati vas u svom timu!, poručila im je promotorica.

Prije same svečane diploma promoventi su dali svečano obećanje kako će sve svoje snage upotrijebiti za dobro svog naroda, kao i da će produbljivati i razvijati znanje stečeno na ovom sveučilištu. Osim diploma dodijeljene su i prigodne plakete najuspješnijim studentima u prethodnoj akademskoj godini, Dori Rudić, Karli Popović i Martini Jurjević. Svečanost je nastupom uveličao pjevački ansambl Ars Cantabile.

Promovirani su: Josipa Bare, Anđela Barić, Katarina Begonja, Leon Carević, Mate Čačić, Antea Čagalj, Roko Delija, Marija Filipović, Mihaela Filipović, Elizabeta Gečević, Katarina Glavić, Katarina Grancarić, Paulina Grgurić, Klara Gudelj, Ana Horvat, Šime Jovančević, Lovre Krnčević, Marko Krnić, Lorena Lončarić, Josip Ljubičić, Sara Ljubičić, Petra Marković, Mia Matijević, Natali Meštrović, Antonela Mijolović, Ivana Milin, Renata Miloš, Goran Miočić, Toni Mitrović, Josip Modrić, Ivana Mršić, Ema Pereković, Mia Perić, Karlo Petani, Luca Rak, Petra Rogač, Ivona Rogić, Martin Rogić, Mate Salama, Mate Soldo, Jovana Stojisavljević, Anđela Šimunić Režan, Ivona Štrmelj, Maja Šubašić, Antonella Tolja, Renata Veršić, Tina Vlajčević, Ivan Vrbnjak, Stipe Vulić, Franka Zdelar, Kristina Zelić, Tea Žepina, Natalia Župan, Marija Bogoje, Lucia Marnika i Drago Stanić.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

Svetkovinu Tijelova u Zadru predvodio nadbiskup Zgrablić. Pogledajte GALERIJU…

Objavljeno

-

By

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Na svetkovinu Tijelova, svečano misno slavlje u katedrali sv. Stošije u Zadru u četvrtak, 19. lipnja, predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. U proslavi Tijelova u katedrali tradicionalno sudjeluju brojni vjernici iz župa Grada Zadra i gradski svećenici.

Nakon mise, mons. Zgrablić je predvodio tijelovsku procesiju središtem Zadra, noseći Presveto, od katedrale sv. Stošije do crkve sv. Šime, gdje je nadbiskup puku udijelio blagoslov s Presvetim.

Euharistija je središte naše vjere, a uskrsli Gospodin koji nam se daje, hrani nas, okuplja i šalje, trajno je i stvarno nazočan sa svojom Crkvom u euharistijskom otajstvu, osobito pod prilikama Kruha i Vina, rekao je mons. Zgrablić.

Razmatrajući navješteno Evanđelje, kako Isus hrani mnoštvo u pustinji s pet kruhova i dvije ribe, nadbiskup je rekao da je taj događaj najava onoga što će se u potpunosti dogoditi na Posljednjoj večeri i što se svakodnevno događa na oltarima širom svijeta.

Isus je suosjećao s mnoštvom „i ozdravljaše sve koji su trebali ozdravljenje“. „Prvi čin Isusove ljubavi je slušati potrebe ljudi i odgovarati na njih. U susretu s ljudima, Isus ne nudi apstraktne ideje, nego govori o kraljevstvu Božjem – stvarnosti koja počinje ovdje i sada. Kraljevstvo Božje nije teorija, nego život u kojem se Bog prepoznaje kao Otac, čovjek kao brat, a postojanje kao dar. Dok Isus govori, On i ozdravlja. Riječ i djelovanje u Isusu nikad nisu odvojeni. Njegova riječ nosi snagu, a njegovi postupci potvrđuju što govori“, istaknuo je mons. Zgrablić

Evanđelist nije rekao da Isus liječi bolesne, nego „one koji trebaju ozdravljenje“, „a to smo svi, jer zna da bol ranjava tijelo i duh. Svi trebamo Isusovo ozdravljenje. Netko ima tjelesnu bol, drugi su povrijeđeni riječima, slomljeni nepravdom, izgubljeni u tjeskobi i grijehu.

Isusovo djelovanje trebaju oni koji nose teret krivnje, koji ne znaju više kako dalje, koji su odustali od molitve, koji se osjećaju prazno i besmisleno; bojažljivi mladi jer osjećaju da ne mogu ispuniti očekivanja, roditelji iscrpljeni između posla i obitelji, stariji koji se osjećaju napušteno i suvišno, supružnici koji više ne znaju kako razgovarati, radnici koji žive u nepravdi, bolesnici koji ne vide izlaz, ljudi koji godinama nose unutarnje rane i nikada nisu imali priliku izreći bol. Isus ih ne zaobilazi – On ide ravno njima i donosi ozdravljenje koje prodire dublje, u srce: riječima Evanđelja, blizinom Crkve, prisutnošću u Euharistiji, sakramentima“, poručio je nadbiskup.

Razmatrajući kako se Isus s učenicima i mnoštvom nalazi u pustom kraju, nadbiskup je rekao da je „pustinja prostor Božje blizine i preobrazbe, postaje mjesto susreta s Bogom koji izbliza sudjeluje u čovjekovom trpljenju i iznutra ga preobražava. Kraj dana u pustom mjestu pretvara se u početak nečega novoga, ne zato što je nestala glad i bol, nego zato što je u nju ušao Bog“, rekao je mons. Zgrablić.

Realnu tvrdnju apostola da je to pust kraj, dakle, mjesto bez resursa, ljudskih rješenja i kontrole te logiku oskudice i samozaštite apostola, Isus preokreće svojim riječima: „Podajte im vi jesti“.

„Isus ne traži bijeg iz pustinje, nego poziva učenike da postanu sudionici Kraljevstva koje se gradi dijeljenjem, a ne slanjem drugih da sami traže rješenje. Isus ih uči da ne promatraju stvarnost iz logike pustoši i nestašice, nego iz logike vjere i zajedništva. Iako im se čini da nemaju dovoljno, upravo se u toj malenosti, pet kruhova i dvije ribe, događa preobrazba: kada se ono što malo imaju, stavlja u Isusove ruke i dijeli s povjerenjem, postaje dovoljno za sve“, naglasio je predvoditelj slavlja.

Isusovo traženje da se narod podijeli u skupine po pedeset „je čin reda i zajedništva – pokazuje da Kraljevstvo ne dolazi kroz kaos i nesnalaženje, nego kroz strukturiranost, bliskost i pripadnost zajednici. Skupine omogućuju vidljivost drugoga, zajedničko iskustvo i ukazuju da nitko nije izgubljen u mnoštvu ljudi – svi imaju svoje mjesto“. Broj pedeset podsjeća na Pedesetnicu, dan kada je, pedeset dana nakon Uskrsa, Duh Sveti sišao na apostole i rodila se Crkva. Broj pedeset tu simbolizira novi početak, dar Duha Svetoga i okupljanje Božjeg naroda. Kao što je Duh Sveti na Pedesetnicu povezao razasute i različite osobe i narode, tako se i tu, u pustom kraju, mnoštvo okuplja u skupine koje tvore zajednicu spremnu za Božje djelovanje“, pojasnio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je razmatrao i postupke koje Isus čini kad uzima pet kruhova i dvije ribe: gleda u nebo, blagoslivlje Boga, lomi i daje učenicima, a oni mnoštvu. „Pogled prema nebu izražava odnos s Ocem, blagoslov pokazuje zahvalnost za ono što se ima, a lomljenje kruha predoznačuje Euharistiju, vrhunac zajedništva. U tome se očituje dinamika euharistije: najprije pogled prema Bogu, zatim zahvalnost, pa lomljenje i dijeljenje. Isus ne dijeli osobno svakome, nego uključuje učenike: daje im odgovornost da budu posrednici između Božje darežljivosti i ljudske gladi. To je i poziv Crkvi da bude znak i sredstvo Božje blizine“, poručio je nadbiskup.

Slika hrane u pustom kraju, na Tijelovo, podsjeća da su ljudi „pozvani postati „živi kruh“ jedni za druge i u zajednici komunicirati jezikom ljubavi. Lomljenje kruha nije samo čin dijeljenja hrane, nego čin davanja sebe. Kako je Krist predao sebe za svijet, tako i mi, nahranjeni njime, postajemo kruh za druge.

Nasititi se znači više od pukog utaživanja gladi; to znači iskusiti puninu života koju donosi Kraljevstvo Božje: gdje se dijeli, ondje se množi, gdje se ljubi, ondje ništa ne nedostaje“, poručio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je istaknuo i značenje tijelovske procesije koja „nije samo liturgijski čin, već javni i svečani oblik štovanja Krista koji je stvarno i trajno nazočan u posvećenom Kruhu. Tim činom Crkva javno ispovijeda: Bog je s nama, stvarno prisutan i dostojan svakog klanjanja, hvale i časti.

U procesiji Isus ne ostaje skriven – on izlazi među svoj narod. To je snažan govor Crkve svijetu: Krist nije sakrivena privatna stvar pojedinca, nego živa prisutnost za cijelo čovječanstvo. On se nudi svima i želi biti prepoznat i slavljen ne samo u srcima, nego i u javnom prostoru“, poručio je nadbiskup, istaknuvši da je procesija slika Crkve u hodu za Gospodinom, ali i Crkve koja Krista nosi drugima. „Euharistijska procesija ne završava hodom po ulicama, nego se nastavlja u svakodnevici vjernika. Procesija nas poziva da budemo živa pokaznica, da u nama i po nama drugi susretnu Krista“, potaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da je euharistijska procesija izraz vjere u Boga koji se učinio Kruhom života, koji ostaje s nama i poziva nas u zajedništvo.

„Ona je javni čin klanjanja, vjere, ljubavi i misije – poziv svima da prepoznaju Krista, da mu se poklone i da mu dopuste da hodi s njima“, rekao je nadbiskup. Poželio je da nas Tijelo Kristovo „nadahnjuje i jača na putu služenja, ljubavi i pomirenja, da budemo ‘živa hostija’ u pustinji ovoga svijeta i znak Božje blizine“.

I.G.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu