Connect with us

magazin

#FARMACIJA / Mr. pharm. Miranda Jamnicki: Sve što trebate znati o pravilnoj njezi kože…

Objavljeno

-

Piše: Miranda Jamnicki Doimi di Delupi, mr. pharm.

Najčešće nam u ljekarnu dolaze pacijenti kad je koža vrlo oštećena, s dubokim borama, bez sjaja i vlažnosti, te s keratozama i ostalim promjenama na koži. Uvijek je naglasak na prevenciji, i savjetovanju pacijenta o zaštiti kože od UV zračenja, pravilnoj njezi i prehrani.

Starenje kože i njena oštećenja možemo djelomično usporiti promjenom životnih navika i prehrane, te smanjiti utjecaj UV zraka. Budući da je koža najveći ljudski organ i prirodna barijera protiv štetnih tvari, ozljeda, patogena, UV zračenja – ona kao takva nije samo pod utjecajem vanjskih faktora, nego i unutarnjih(genetika, imunološki status, hormonalni status, stres itd.). Najveća oštećenja izaziva prekomjerno izlaganje suncu, pušenje, nedostatak njege, nepravilna prehrana i zagađen okoliš.

Apsorpcija UV zračenja dovodi do nastanka slobodnih radikala (zbog pucanja kemijskih veza), što dovodi do oksidativnog stresa u stanici, te na taj način oštećuje proteine i DNA (genetski materijal). Posljedično se stvaraju histološke promjene u vezivnom tkivu, morfološke promjene – duboke bore, gubitak volumena, gubitak elastičnosti i vlažnosti kože. Kao krajnje opasno stanje dolazi do prekanceroznih promjena na koži.

Naš organizam ima prirodno veliki broj antioksidacijskih enzima, te dosta malih molekula s antioksidacijskim svojstvima. Kada iz različitih razloga (nedostatak antioksidansa, nakupljanja oštećenih makromolekula, nedostatak enzima, zatajenje obrambenog sustava itd.) preplave slobodni radikali, tada nastaje patološko stanje koje biomedicinska znanost zove oksidacijski stres.

Ponekad ovi procesi nadilaze mogućnost organizma da ih ukloni, i tada nam  značajno pomaže suplementacija nutrijentima (astaksantin, koenzim Q10, vitamin E, selen, nezasićene masne kiseline, vitamin C, vitamin B- kompleks i probiotici).  

 ASTAKSANTIN – najnovija istraživanja pokazuju njegovu superiornost u odnosu na druge antioksidanse zbog velike sposobnosti hvatanja slobodnih radikala. Značajno popravlja već nastala oštećenja u stanici, stabilizira nastale slobodne radikale, te prevenira nastanak novih. Kliničkim studijama je dokazan njegov učinak na smanjenje dubine bora, poboljšava hidrataciju kože, smanjuje alergijske reakcije na sunce, te štiti kožu od štetnog UV zračenja jer djeluje kao inhibitir proinflamatornih citokina. Siguran je za uporabu i nema značajnih nuspojava. Dnevna doza 4-8 mg.                   

VITAMIN E “vitamin ljepote”, najvažniji antioksidans u stanicama membrane (tokoferol). Ubrzava cijeljenje rana, regenerira kožu, spriječava prerano starenje jer zadržava prirodnu vlažnost kože. Može se koristiti i lokalno (isključivo u obliku tokoferola). Prirodni izvori vitamina E: orašasti plodovi, sjemenke, biljna ulja, zeleno lisnato povrće, jaja, meso. Dnevna doza 12 mg.

SELEN – esencijalni mineral, sastavni dio više od 30 antioksidativnih enzima koji su važni za zaštitu stanica od štetnog djelovanja slobodnih radikala. Prirodni izvori: meso, riba, plodovi mora, cjelovite žitarice, orašasti plodovi. U dodacima prehrani najčešće dolazi u organskom obliku gdje se apsorbira oko 90 %. Preporučena dnevna doza 55 mcg (70 mcg u trudnoći i laktaciji)     

OMEGA 3 I OMEGA 6 – masne kiseline koje tijelo ne može sintetizirati, te unos ovih nezasićenih masnih kiselina ima ključnu ulogu u stvaranju lipidne barijere kože. Ovdje se ističe biljka boražina (ulje boreča) kao najbolji izvor gama-linoleinske kiseline (jedna od omega 6 kiselina). Važno je uzimati preparate ove biljke koji su standardizirani tj. ne sadrže alkaloide (uklonjeni). Koristi se lokalno (strije, rane, ožiljci, ispucala koža) i oralno.                                 

KOENZIM Q10 – osnovni tjelesni koenzim čija se količina i sinteza smanjuje starenjem. On je esencijalni dio lanca koji prenosi elektrone u mitohondrijima. Potiče sintezu kolagena, elastina, obnavlja kožu i regenerira druge antioksidanse. Ima dokazan utjecaj na smanjenje bora u dozi od 60 mg dnevno (lokalno i oralno). PROBIOTICI- uočeno je da unos probiotičkih bakterija La1 (Lactobacillus johnson) u dozi 106-109 ubrzava oporavak epidermalnih stanica jer su jedan od gradivnih djelova mikrobioma kože. Mikrobiom čine svi mikroorganizmi koji žive u/na našem tijelu. Odmah nakon rođenja dolazi do kolonizacije, te svaka osoba ima svoj jedinstven mikrobiom. Zajedno s kožom stvara zaštitni omotač koji štiti kožu, te modulira imunološki sustav na lokalnoj i sistemskoj razini. Sinergijski učinak navedenih nutrijenata može značajno poboljšati zdravlje i izgled kože. Na ovakav način kožu možemo pripremiti za umjereno izlaganje suncu, i smanjiti pojavu alergijskih reakcija od sunca. 

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comments

  1. Prozirno

    13. ožujka 2024. at 8:33

    Naručen članak pred izbore, a dotična je slučajno predsjednica Gradskog odbora HSP-a Zadar…bljuc

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

Negativne kalorije: O ovome se često priča pa smo odlučili saznati cijelu istinu

Objavljeno

-

By

Pexels

Za neke se namirnice, poput voća i povrća, smatra da imaju negativne kalorije. Pretpostavka o tome dolazi zbog toga što voće i povrće ima prilično mali broj kalorija te visok postotak vode.

Svaka hrana i svako piće u sebi sadrži određen broj kalorija koje, kada ih unesemo u sebe, tijelo pretvara u energiju i troši za osnovne tjelesne funkcije, kretanje, razmišljanje i slično.

Neke su namirnice više zasićene kalorijama, a neke manje dok se za neke smatra da imaju tzv. negativne kalorije.

Što su negativne kalorije?

S obzirom na to da tijelo troši energiju, odnosno kalorije i za sam proces žvakanja i probavljanja hrane, neki tvrde da za te procese tijelo troši više kalorija nego što se, određenom hranom, unese.

Upravo se zato za određene namirnice smatra da imaju negativne kalorije.

Hrana za koju se smatra da ima negativne kalorije:

– celer: 14 kcal na 100 grama (95 posto vode)

– mrkva: 52 kcal na 130 grama (88 posto vode)

– zelena salata: 5 kcal na 35 grama (95 posto vode)

– brokula: 31 kcal na 90 grama (89 posto vode)

– grejp: 69 kcal na 230 grama (92 posto vode)

– rajčica: 32 kcal na 180 grama (94 posto vode)

– krastavci: 16 kcal na 100 grama (95 posto vode)

– lubenica: 46 kcal na 150 grama (91 posto vode)

– jabuke: 53 kcal na 110 grama (86 posto vode)

Iako namirnice s navedenog popisa imaju relativno malo kalorija i uvelike ih sačinjava voda, ne postoje znanstveni dokazi koji potvrđuju to da tijelo njihovim žvakanjem i probavljanjem troši više energije nego što one doprinose.

Naime, istraživanja su pokazala da se žvakanjem troši otprilike 11 kalorija po satu što znači da je potrošnja kalorija tijekom nekoliko minuta žvakanja celera ili drugog voća i povrća zaista beznačajna.

Istina o negativnim kalorijama

Kada je riječ o probavljanju hrane, tijelo za taj proces ne koristi uvijek jednaku količinu kalorija već to ovisi o sastavu hrane koju trenutno jedemo. Najjednostavnije rečeno, tijelo za probavljanje koristi određeni postotak energije od onoga što pojedemo i nije moguće da će, za taj proces potrošiti više energije.

Na primjer, od ugljikohidrata koji sačinjavaju obrok će se oduzeti između pet i deset posto kalorija, od masti između 0 i pet posto te od bjelančevina između 20 i 30 posto kalorija.

Stoga, ako recimo pojedemo lubenicu u vrijednosti stotinu kalorija, tijelo za probavljanje neće iskoristiti svih stotinu kalorija (niti više od toga) već značajno manje, odnosno između pet i 10 posto kalorija od ukupnih sto jer lubenicu uglavnom sačinjavaju ugljikohidrati.

Iako namirnice poput voća i povrća nemaju negativne kalorije, razlog zbog kojeg brojne osobe primjećuju gubitak kilograma nakon što ih uvrste u svoju svakodnevnu prehranu pazeći na unos drugih kalorija, jest taj što one sadrže puno vode koja zauzima velik dio volumena u želucu.

Stoga, konzumiranjem voća i povrća se povećava volumen obroka te brže dolazi do stvaranja osjećaja sitosti i to uz mali broj kalorija.

Zaključak

Hranom s negativnim kalorijama smatraju se one namirnice za čiju je probavu tijelu potrebno više kalorija nego što se tim namirnicama unese i to se većinom odnosi na voće i povrće.

No, brojna su istraživanja pokazala kako takva hrana zapravo ne postoji te da tijelo za probavljanje oduzima samo određeni, mali postotak unesenih kalorija te nikada više od toga.

Također, niti žvakanje ne troši značajnu količinu energije, a to su potvrdili i znanstvenici koji su zaključili da jedan sat žvakanja potroši tek 11 kalorija.

 
Nastavi čitati

magazin

UZ 150. GODIŠNJICU ROĐENJA IVANE BRLIĆ-MAŽURANIĆ / “U potrazi za Ivanom” na Večernjoj sceni Kazališta lutaka Zadar

Objavljeno

-

By

U sklopu programa Večernje scene za odrasle ovog četvrtka, 25.4. u 20 sati, u Kazalištu lutaka Zadar gostuje predstava “U potrazi za Ivanom”, u produkciji Max teatra iz Zaprešića i Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda.

O PREDSTAVI: Predstava “U potrazi za Ivanom” u režiji Morane Dolenc nastala je prema istoimenome romanu Sanje Lovrenčić, koja je i autorica dramatizacije. Roman je objavljen 2006. godine, a iduće je dobio Nagradu „Ksaver Šandor Gjalski“. Riječ je o biografskoj fikciji o Ivani Brlić-Mažuranić koja je sadržajno iznimno bogata, budući da se Sanja Lovrenčić koristila bogatom arhivom pisama, bilješki i dnevničkih zapisa. Predstava prati Ivanin život od rođenja u Ogulinu 1874., preko života u Slavoniji sa suprugom Vatroslavom Brlićem, do tužne i samotne smrti u Zagrebu 1938. godine.
Tekst predstave se izvorno temelji na dnevničkim zapisima i pismima obitelji, a predstavu nose tri glumice od kojih svaka predstavlja ne samo jedan period u Ivaninom životu već i dio njezine osobnosti, koji se međusobno isprepliću i čine bogatstvo njezinog unutarnjeg svijeta.


REŽIJA: Morana Dolenc

DRAMATIZACIJA: Sanja Lovrenčić

OBRADA GLAZBE: Davor Rocco

SCENSKI POKRET: Rebeka Čuljak

KOSTIMI: Tihana Ostreš

SCENOGRAFIJA I LUTKE: David Peroš Bonnot

IGRAJU: Katarina Perica Kirin, Matilda Sorić, Marina Kostelac

Ulaznice se kupuju na blagajni prije predstave ili online, a rezervacija je moguća putem maila (klz@klz.hr).

Cijena ulaznice je 6,50 eura, a za učenike, studente i umirovljenike 3,50 eura.

 
Nastavi čitati

magazin

FOTOGALERIJA / Đir po gradu sa Sašom Čukom

Objavljeno

-

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu