Na Sveučilištu u Zadru održana je dvodnevna znanstveno-stručna konferencija „Germanistika između kontinuiteta i promjena: teme, diskursi i dinamike”. Na konferenciji je sudjelovalo ukupno 48 izlagača s 30 različitih visokoškolskih institucija iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Italije, Njemačke, Češke, Mađarske i Poljske. Program je obuhvaćao dva plenarna izlaganja, tematske sekcije iz područja književnosti, lingvistike, didaktike i metodike nastave njemačkog jezika te predstavljanje zbornika „70 godina germanistike u Zadru”.

Pročelnica izv. prof. dr. sc. Marijana Jeleč sudionicima je predstavila Odjel za germanistiku, koji je utemeljen 1956. godine kao sastavnica Filozofskog fakulteta u Zadru. Konferencija stoga ima poseban značaj jer se njome obilježava 70. obljetnica osnutka studija Njemački jezik i književnost, a ujedno i 630 godina od osnutka prvoga sveučilišta na tlu današnje Hrvatske.

– Upravo nas obljetnice poput ovih podsjećaju na to da akademske institucije svoju snagu ne crpe samo iz tradicije koju baštine, nego i iz sposobnosti da se neprestano obnavljaju. Kontinuitet nije puko čuvanje naslijeđenoga; on podrazumijeva spremnost na preispitivanje, prilagodbu i otvaranje novim idejama. U tome i jest trajna vitalnost sveučilišta i znanstvenih disciplina. Zadarska je germanistika tijekom desetljeća pokazala upravo tu sposobnost – da ostane vjerna svojim temeljnim vrijednostima, a istodobno osjetljiva na promjene u jeziku, književnosti, kulturi i društvu. To je osobito važno danas, kada se granice među disciplinama sve više prepliću, a međunarodna suradnja postaje neizostavan dio svakoga ozbiljnog znanstvenog rada, rekla je pročelnica Jeleč.

U vremenu sve intenzivnije međunarodne povezanosti, poznavanje stranih jezika važnije je nego ikada. Njemački jezik pritom zauzima posebno mjesto – kao jezik znanosti, gospodarstva, kulture i međunarodne suradnje, istaknula je.

Sudionicima je uspješan rad poželio prorektor za međuinstitucijsku suradnju i internacionalizaciju prof. dr. sc. Marko Lukić, koji je istaknuo kako je u vremenu obilježenom ubrzanom digitalizacijom, kao i sve izraženijim neizvjesnostima vezanim uz razvoj umjetne inteligencije, uloga filoloških studija i humanistike općenito važnija nego ikada ranije.

– Upravo humanističke discipline nude kritički aparat, interpretativnu dubinu i kulturnu osjetljivost neophodnu za razumijevanje složenih promjena koje oblikuju naš svijet. One nas podsjećaju da tehnologija nije sama sebi svrha, već alat koji prije svega mora ostati u službi čovjeka. Ovakve konferencije nisu samo prostor razmjene znanstvenih spoznaja i iskustava, već i platforme za zajedničko promišljanje budućih smjerova razvoja naših disciplina.  Vremena se mijenjaju, a s njima se moraju mijenjati i filologije. Izazov pred nama nije jednostavan: kako očuvati vlastiti identitet, temeljne vrijednosti i provjerene prakse, a istovremeno hrabro istraživati nove tehnologije, metodologije i oblike znanja. Upravo u toj ravnoteži između kontinuiteta i inovacije leži snaga i relevantnost naših disciplina, rekao je prorektor Lukić.

Konferencija je bila posvećena promišljanju suvremenih kretanja u germanistici, s posebnim naglaskom na književnost, lingvistiku te metodiku i didaktiku njemačkoga jezika. Cilj je bio raspraviti teorijske i metodološke kontinuitete, ali i nove diskurse i dinamike koje oblikuju ovo interdisciplinarno područje.