ZADAR / ŽUPANIJA
Zadarski vjernici na Nadbiskupijskom hodočašću u Istru, Padovu i Trsat. Ovo su dojmovi…
Nadbiskupijsko hodočašće vjernika Zadarske nadbiskupije koje je predvodio zadarski nadbiskup Milan Zgrablić završeno je u subotu, 14. listopada koncelebriranim misnim slavljem u svetištu Majke Božje Trsatske u Rijeci.
Hodočašće je počelo u četvrtak, 12. listopada, pohodom rodnoj župi bl. Miroslava Bulešića u Svetvinčentu gdje se nalazi i njegov grob. Nakon Svetvinčenta, hodočasnici su pohodili Eufrazijevu baziliku u Poreču, značajnu jer je to jedina bazilika u svijetu gdje je izvorno sačuvan originalni arhitektonski kompleks iz 6. st. koji pokazuje kako su se obavljali sakramenti kršćanske inicijacije u vrijeme prvih kršćana. U Eufrazijevoj bazilici katehezu o kršćanskoj inicijaciji održao je mons. Zgrablić, a hodočasnike je tu pozdravio porečki i pulski biskup Ivan Štironja.
U petak, 13. listopada, hodočasnici su pohodili Padovu, baziliku sv. Ante Padovanskog gdje je bilo misno slavlje, a potom svetište sv. Leopolda Bogdana Mandića. Misna slavlja svakog dana predvodio je nadbiskup Zgrablić. U Svetvinčentu je propovijedao župnik vlč. Darko Zgrablić, u bazilici sv. Ante je propovijedao don Ante Sorić, generalni vikar Zadarske nadbiskupije, a na Trsatu fra Krunoslav Kocijan, trsatski čuvar svetišta.
Hodočašće je okupilo 500 hodočasnika iz svih dijelova Zadarske nadbiskupije, među kojima su bili i Hrvati koji žive u dijaspori, a nakon ljeta još borave u rodnom kraju. Veliko zanimanje vjernika za sudjelovanje u hodočašću bilo je dvostruko veće od tog broja i prijave sudionika bile su zaključene još u srpnju. Brojnije sudjelovanje nije se moglo ostvariti zbog organizacijsko tehničkih razloga, u nedostatku raspoloživosti dodatnog broja autobusa i smještaja za još veći broj ljudi, unatoč početku rane organizacije hodočašća.
Na kraju mise na Trsatu, završnu riječ hodočasnicima uputio je don Ante Sorić, generalni vikar Zadarske nadbiskupije. „Svaka hvala najprije pripada Stvoritelju i Otkupitelju, našem Gospodinu Isusu Kristu koji nas je i okupio. Pohodili smo svetišta, družili smo se sa svetima i Blaženom Djevicom Marijom. Dijelili smo radost molitve i duhovitosti. Zahvaljivali smo, razmatrali, pjevali u svetištima i na mjestima gdje smo bili, u autobusu, hotelu.
Zbog pravednosti i potrebe zahvalnosti, treba zahvaliti i ljudima koji su organizirali hodočašće. Na prvom mjestu, tu je idejni začetnik, pokretač i organizator godišnjeg Nadbiskupijskog hodočašća, zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Početkom travnja 2023., nadbiskup je pred nas svećenike iznio ideju da bismo, osim župnih i dekanatskih hodočašća, i na nadbiskupijskoj razini mogli imati takav tip hodočašća svake godine. Zadužio je svećenike da pozovu vjernike i ideja se počela ostvarivati. Molim oca nadbiskupa da ovakvu ideju njeguje i dalje, da bude prisutna, a sigurno ćete i vi vjernici pozitivnim odgovorima i pozitivnim dojmovima utjecati na tu njegovu odluku, da na godišnjoj razini imamo zajedničko Nadbiskupijsko hodočašće“ rekao je vikar Sorić u obraćanju hodočasnicima na završnom susretu na Trsatu.
Istaknuvši kako je očigledno ideja mons. Zgrablića srdačno dočekana i lijepo zaživjela, „nadbiskup je ostvario još nešto u danima hodočašćenja, a tiče se njegove osobnosti“, naglasio je vikar Sorić.
„Nadbiskup je htio biti s nama hodočasnik. Htio je biti s nama putnik. Odgodio je sve obaveze i rekao da želi ove dane biti jedan od nas, prvi među jednakima. To ste mogli osjetiti i kad je čekao s nama u redu za hranu, bio je među nama za stolom u restoranu, kad je bio s vama u autobusu, hotelu. Hvala nadbiskupu što je bio hodočasnik zajedno s nama.
Učinio je još nešto ove dane. U duhu ispravne sinodalnosti, nadbiskup je htio slušati. Želio je slušati svećenike i vjernike laike. Htio je slušati druge, govor vjernika laika i propovijedi svećenika u misama. I zato mu od srca hvala“ rekao je don Ante.
Vikar Sorić zahvalio je i župnicima koji su potaknuli vjernike na hodočašće i svećenicima, voditeljima autobusa. Na hodočašću su bili svećenici: Tomislav Dubinko, Tomislav Končurat, Ante Delić, Ivan Ćurić, Mladen Kačan, Jerko Vuleta, Mario Mršić, Luka Šustić, Tomislav Planinić i Mario Karadakić, vicekancelar Zadarske nadbiskupije koji je uredio hodočasnički priručnik kojeg je dobio svaki hodočasnik. U organizaciji hodočašća sudjelovao je i don Marin Batur, kancelar Zadarske nadbiskupije.
„Hvala vama, dragi vjernici. Bez vas, ovo bi bilo besmisleno. Bez vas, svakodnevni pastoral ne bi imao smisla. Osim nebeskih darova koje primamo na hodočašću, zbog vaše radosti i vašeg zadovoljstva, organizacije ovakvih događaja imaju smisla i veliki su poticaj nama svećenicima. Tamo gdje svećenik doživi da mu ljudi dolaze na molitvu i dolaze slaviti sakramente, svećenik dobije puno veću volju i poticaj za rad. Hvala što ste nam bili poticaj“ poručio je vikar Sorić hodočasnicima.
Dojmovi hodočasnika
Mira Šimunić iz župe sv. Roka u Bibinjama hodočastila je sa suprugom Rokom i kćeri. „Lijep mi je doživljaj kad ostavim doma sve brige i probleme i dođem na hodočašće, kad doživim cijeli taj skup, pa čovjek vidi da još postoje ljudi koji vjeruju u Boga, koji dolaze u crkvu, koji Boga stavljaju ispred svega. Imam poseban odnos sa sv. Antom, uvijek ga molim za neku nakanu, a posebno mi je drago što mi kćer ima sina Antu. On je dijete s posebnim potrebama pa mislimo na njega. Sve molitve sam usmjerila na obitelj, ali posebno sam molila za unuka Antu. Svakako preporučam ljudima da se pridruže ovakvom hodočašću. Jedva sam čekala kad ćemo krenuti. Najbolje je zatvoriti posao koji osoba ima, da može ići na hodočašće. Ja sam zatvorila moje apartmane, rekla sam ‘Neću raditi’, samo da bih mogla ići na hodočašće. Idemo planirano, zatvorili smo rezervacije i apartmane na vrijeme. Imamo puno razloga za doći, moliti. Kad god sam Boga molila za nešto, on bi uslišao“ rekla je Mira Šimunić. Iz Bibinja je i Jela Gulan koja ništa nije doživjela stresnim, istaknuvši: „Izlaganje nadbiskupa u Eufrazijevoj bazilici u Poreču bila bih još dugo slušala, ono je bilo prekrasno“.
„Kateheza nadbiskupa Zgrablića u Eufrazijevoj bazilici bila je stvarno vrlo zanimljiva, temeljita, duboka, zaista prekrasna. Puno toga smo saznali i vidjeli kako su živjeli prvi kršćani. Osjećam se odlično. Uvijek je lijepo otići na hodočašće, uživam u druženjima. Volim to ozračje i okruženje na hodočašću. Sv. Leopold mi je poseban, tamo mi je smirujuće i djeluje na mene, osjećam se jako ugodno tamo. I u Zadru volim otići u crkvu Gospe od Zdravlja gdje je sv. Leopold djelovao. Izvrsno je da smo se okupili ovako zajedno, kao Nadbiskupija. To druženje u zajedništvu mi je osobito. Vidim puno svojih ljudi, baš je zadovoljstvo i nadam se uskoro novom hodočašću“ rekla je Irena Masnov iz zadarske župe Presvetog Srca Isusova.
Jasna Viduka iz župe sv. Martina u Pridrazi je rekla: „Dobila sam veliku milost, bila je potreba. Namijenjena je mojoj unučici Margareti koja je umrla prije nepune tri godine, imala je 12 godina. Sve je njoj posvećeno. Nahranila sam se duhovno, dobila sam snagu. Pomiješali su se osjećaji radosti, tuge i svega, ali opet sam sretna i napunila mi se duša, to mi je najvažnije.
Imam i unuka, brat od moje preminule unučice ima Down sindrom, ali nema veze. Nama to ništa ne smeta. On je Božje dijete, Božji dar, a smrt unučice je velika tuga. Svjesni smo mi da je ona kod Boga, da je ona u Božjim rukama, da ćemo se mi naći, ali bol je velika. Moja kćer je zatvoreni tip osobe, bol je velika. Suzdržava se radi drugo dvoje djece. Ima najstariju kćer koja studira, mora za njih živjeti. Kad sam bila u Lurdu, onda je sve bilo posvećeno unuku s Down sindromom. Unučica nije bila rođena. Moja kćer se odlučila na trudnoću i nakon poroda sina s Down sindromom. Znala je za to tijekom trudnoće, ali je rekla: ‘Mama, ja ću roditi. To je moje dijete, nema šanse da nešto učinim, pobacim, Bože sačuvaj’. Sv. Ante je moj veliki svetac. Sv. Ante mi je poseban jer je on baš za djecu, zato sam vezana za njega. Puno mi znači da smo kao zajednica Nadbiskupije na hodočašću. Dok mogu hodati, ići ću na hodočašće“.
Ljubica Maruna iz zadarske župe sv. Josipa je rekla: „Imala sam bolest u obitelji, brat mi je umro od raka prije par godina i osjetila sam potrebu ići. Evo, sva sam se naježila. Hvala Bogu, imam četvero djece. Kad sam došla u Padovu, u baziliku sv. Ante, kao da me nešto podiglo. Sva sam se naježila, podigla sam i sklopila ruke, i osjetila sam olakšanje. Sva bol, sva težina koja je bila prije, to je nestalo, kao da je izašlo iz mene. Ovo mi je prvo veliko hodočašće, dosad sam bila na manjima, predivno je. Voljela bih da se ovo češće organizira, da bude i više dana, može i negdje dalje. Želja mi je pohoditi Svetu Zemlju, Lurd. Poručujem ljudima da se odazovu. Nije bitan novac, nego zajedništvo, da smo skupa, da se dragom Bogu klanjamo i zahvaljujemo“.
Anita Rukavina iz Povljane prvi put je bila na nekom hodočašću uopće. „Jako mi je drago što sam došla, počašćena sam. Potaknuli su me ići problemi u obitelji, najviše sam došla radi toga. Sve mi je izvrsno, svaka postaja mi je bila predivna. Došla sam moliti za obitelj, prijatelje. Još sam bila u autobusu s nadbiskupom, baš mi je srce ispunjeno. Mislila sam kad je nadbiskup s nama u autobusu da će nam biti malo ‘ukočenije’, da ćemo morati biti suzdržaniji, ali stvarno me iznenadio svojom pristupačnošću, smislom za humor, kako nam je prilazio, častio nas je slasticama. Stvarno mi je drago da je bio s nama cijelo vrijeme u autobusu. Baš sam se iznenadila kako je jednostavan“ rekla je Rukavina.
Mirjana Kulaš iz župe sv. Ivana Krstitelja, Kosa u Biogradu n/m je rekla: „S obzirom na svakodnevicu, pritiske medija sa svih strana s ružnim i neprimjerenim događanjima i sve što se događa u svijetu, mislim da je svakome potrebna doza hodočašćenja, obraćenja i vjere. Išla sam s posebnom molitvenom nakanom sv. Anti, zatim mom zaštitniku, bl. Miroslavu Bulešiću na čijoj sam beatifikaciji bila prije deset godina. Sliku bl. Miroslava Bulešića imam u maskici od mog mobitela tako da je uvijek sa mnom i čuva me. Hodočašće je ispunilo i više od mojih očekivanja, blagoslov je za moju obitelj, župu i cijelu Zadarsku nadbiskupiju. Mislim da bi bilo dobro nastaviti održavati godišnja hodočašća Nadbiskupije“.
Bračni par koji živi u Kanadi, a zadnjih pet mjeseci je u Bibinjama, prije povrataka u Kanadu htjeli su ići na hodočašće. „Nikad nisam bila u Padovi, a uvijek se molim sv. Anti. Osobito sam željela pomoliti se i u svetištu Gospe Trsatske. Bilo nam je prekrasno i sve je predivno. Puno hvala organizatorima, nadbiskupu Zgrabliću“ rekla je Gordana Karaban.
Ivo Lisica iz Bibinja je rekao: „Želio sam ići na hodočašće da se malo regeneriram, da obnovim svoju vjeru, jer hodočašća su uvijek takva. Tu bude puno dobrih ljudi. Vidjeli smo duhovne i povijesne vrijednosti naše Crkve, šteta je to ne doživjeti. Nosimo predivna iskustva i to će nam ostati cijeli život u sjećanju“.

Anđelka Marić iz zadarske župe sv. Ante na Smiljevcu hodočastila je u zahvalnosti Božjoj milosti za snagu koju joj Bog daje. „Išla sam bila na Nadbiskupijska hodočašća s nadbiskupom Ivanom Prenđom u Lurd i na beatifikaciju Ivana Pavla II. u Rim. To mi je veliko nadahnuće. Ja sam udovica, već 20 godina bez supruga. Hodočašće me ispuni, ovo mi daje snagu i blagoslov je meni i mojoj djeci. Kad sam imala 15 godina, sanjala sam da je sv. Ante došao u moju sobu. Kad sam ga u snu htjela dotaknuti rukom, onda sam se probudila. Pa mi je osobito drago što smo pohodili baziliku sv. Ante“ rekla je Marić.
Benito Matešić iz župe Gospe od Ružarija u Diklu živi u Americi, a pola godine boravi u rodnom Diklu. „Bog me privukao na ovo hodočašće. Bog u koga vjerujem svake sekunde života. Sačuvao me od pogibije kad je bio pogođen Svjetski trgovački centar u New Yorku. Gradio sam te nebodere od 1968. godine. Iz te zgrade izašao sam 15 minuta prije nego su tornjevi bili srušeni. Išao sam na hodočašće u zahvalnosti Bogu za život. Cijeloga života mu zahvaljujem. Sada sam napunio baterije za povratak u Ameriku, supruzi i djeci“ rekao je Matešić.
Rozarija Župić iz samostana Školskih sestara franjevki u Arbanasima zahvaljuje Bogu da se sjedinila cijela zajednica Zadarske nadbiskupije, „kao što trebamo svi biti jedno. To se posebno doživi na hodočašću. I da se ljudi obraćaju“. Eni Perović iz Zadra je rekla: „Zadnji dan sam ‘upala’ na ovo hodočašće i ovo mi je stvarno dar. Ovo je dar! Hvala s. Rozariji koja me zvala, rekla je da ima slobodno mjesto. A imam majku koja me treba, ne može sama. Morala sam se organizirati. Moja kćer je rekla: ‘Mama, idi, mi ćemo spavati kod bake, nema problema, ne brini, idi’. I evo me. Sv. Leopold Bogdan Mandić mi je uvijek u srcu. Bila sam puno puta u Padovi, ‘u mom bivšem životu’, kad nisam živjela s Bogom, a nikad nisam bila u bazilici sv. Ante Padovanskog. Sad sam prvi put bila u bazilici sv. Ante Padovanskog.
Hodočašće sam doživjela kao veliki dar za cijelu našu Zadarsku nadbiskupiju i nešto što će nas još više sjediniti, sve zajednice, molitvene grupe. Na hodočašću sam vidjela ljude stvarno iz cijele Nadbiskupije, iz Zadra i okolice. Svi smo bili kao jedno, kao da se poznajemo oduvijek. Mislim da će ovo biti početak lijepe tradicije godišnjeg nadbiskupijskog hodočašćenja, kako je rekao i generalni vikar don Ante Sorić. I da će nas biti sve više“, rekla je Perović.
Mnogima je to hodočašće bila prilika za pobliže upoznati nadbiskupa Zgrablića kao pastira u osobnim susretima i razgovorima, otkad je preuzeo službu zadarskog nadbiskupa. Marta Pavlović iz zadarske župe Rođenje sv. Ivana Krstitelja je rekla: „Nosim prekrasne dojmove, meni je toliko drago da je nadbiskup Zgrablić to pokrenuo. On će sad to vjerojatno organizirati i drugih godina, barem dok je on zadarski nadbiskup, a nadam se da će to biti još dugo, dugo. To bi bilo jako lijepo. Osobito me dirnulo kako je nadbiskup boravio među nama ljudima, bio nam je blizu. On je tako prekrasan čovjek u susretima s nama da sam se ja jednostavno začudila da je on toliko i tako među nama. Sestra i ja smo ga srele i odmah je počeo s nama razgovarati. Nadbiskup je mene saslušao i isti tren mi je poklonio pažnju, da sam ostala zatečena.
Ja sam puno poznavala nadbiskupa Prenđu jer sam bila angažirana oko Kursilja. Nadbiskup Prenđa je isto bio predivan, isto je sa svima nama volio pričati, dolazio je u pastoralne pohode. I sad me nadbiskup Zgrablić točno podsjetio na nadbiskupa Prenđu. Evo, vjerujte mi. Vidite da mi dođe rasplakati se. Kad sam ga vidjela onako mladog čovjeka, tako predivan je bio i naš nadbiskup Prenđa. Sjećam se kako bi nadbiskup Prenđa uvijek popričao s jednim starijim čovjekom koji je uvijek bio na jednom trgu ispred doma gdje smo pohodili stare. On je bio pravoslavac, nadbiskupu Prenđi, naravno, to ništa nije smetalo. On je uvijek s njim popričao, ohrabrio ga, uvijek bi mu dao novca. Tako da je meni mons. Prenđa stvarno u duši, a sad vidim da je i nadbiskup Zgrablić takav.
Muž mi je umro prije godinu i pol, a sestra me potaknula da idem. Rekla sam da ne mogu ići zbog neke bolesti, ali nagovorila me. I sad sam sva sretna i zahvalna sestri da sam ipak išla. Imam tri unuke i preporučit ću im da i one idu sljedeći put. Dok god budem mogla hodati, ići ću na hodočašća. Preporučam svim ljudima da sudjeluju u tom divnom zajedništvu molitve i zahvaljivanja našem dragom Bogu za tolike milosti koje nam daruje“ rekla je Marta Pavlović.
Ines Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
ENERGIJA OTOKA / Psihijatrijska bolnica Ugljan s partnerskim općinama Sali i Vir u energetskoj tranziciji otoka Zadarske županije!
Psihijatrijska bolnica Ugljan kao nositelj s projektnim partnerima Općinom Sali i Općinom Vir započela je provedbu projekta Energija otoka: Energetska tranzicija otoka Zadarske županije. Tim povodom u svečanoj dvorani Bolnice održana je početna konferencija projekta.
Svim sudionicima konferencije uvodnim govorom obratio se ravnatelj Psihijatrijske bolnice Ugljan izv.prof.dr.sc. Mladen Mavar ističući važnost ovog, ali i drugih projekata financiranih EU sredstvima.

Nakon ravnatelja Mavara okupljenima su se obratili načelnik Općine Sali Zoran Morović i Načelnik Općine Vir Marino Radović, obojica ističući važnost ovog projekta za razvoj i unaprjeđenje lokalne infrastrukture.
Kako je nositelj projekta zdravstvena ustanova, na konferenciji je direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković istaknuo dobrobiti korištenja dostupnih EU sredstava u sektoru zdravstva u Hrvatskoj.

Po završetku uvodnih obraćanja projekt je predstavila voditeljica projekta Danijela Stipanić Graf.
Projekt sufinancira Europska unija u okviru Integriranog teritorijalnog programa za otoke(ITP) korištenjem Europskog fonda za regionalni razvoj. Usklađen je s Teritorijalnom strategijom Zadarske županije, a sama Strategija u skladu je s Nacionalnim planom razvoja otoka za razdoblje 2021.-2027. Sa svim navedenim strateškim dokumentima usklađen u ožujku ove godine objavljen je Poziv na dostavu projektnog prijedloga u postupku izravne dodjele bespovratnih sredstava. Stoga je Psihijatrijska bolnica Ugljan kao nositelj projektni prijedlog prijavila u partnerstvu s Općinom Sali i Općinom Vir. U listopadu ove godine s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije kao Upravljačkim tijelom i Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje kao Posredničkim tijelom za provedbu operacija sklopili smo Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava ukupne vrijednosti 9.586.793,75 eura. Uz intenzitet potpore od 85% bespovratna sredstva iznose 8.148.774,68 eura. Sredstva prema projektnim partnerima su raspoređena na sljedeći način. Psihijatrijska bolnica Ugljan će za aktivnosti vrijedne 7.433.499,99 eura bespovratno dobiti 6.318.474,99 eura. Općina Sali će za aktivnosti ukupne vrijednosti 1.730.701,91 eura dobiti 1.471.096,62 eura, dok će Općina Vir povući 359.203,07 eura bespovratnih sredstava za aktivnosti vrijedne 422.591,85 eura. CILJ projekta je poticanje energetske tranzicije otoka Ugljana, Dugog otoka i Vira kroz implementaciju mjera energetske učinkovitosti, korištenja obnovljivih izvora energije te primjenu inovativnih i energetski učinkovitih rješenja u javnom sektoru. Time će se umanjiti problem nedovoljnog korištenja obnovljivih izvora energije te velikih izdataka za podmirenje troškova energenata javnog sektora na otocima. To namjeravamo postići sljedećim aktivnostima. Psihijatrijske bolnice Ugljan će provesti energetsku obnova 3 svoje zgrade, ulagat će u fotonaponsku elektranu, održat će i edukacije o ophođenju s osobama s invaliditetom, a kao nositelj projekta tu su i aktivnosti upravljanja projektom te promidžba i vidljivost.
Općina Sali će provesti energetsku obnova 8 zgrada javne namjene na svom području te će provesti nadogradnju i modernizaciju sustava vodocrpilišta uz upotrebu alternativnih izvora energije u Salima.
Općina Vir će provesti energetsku obnovu zgrade javne namjene Općine Vir te modernizirati javnu rasvjete na području Općine primjenom mjere energetske učinkovitosti.
Sve ove aktivnosti dovest će do sljedećih rezultata i pokazatelja:
Doprinijet će se jednoj strategiji za integrirani teritorijalni razvoj, točnije Teritorijalnoj strategiji Zadarske županije.
Ostvarit će se 4.088,39 m² ploštine korisne površine u ukupno 12 javnih zgrada koje će imati poboljšana energetska svojstva.
Nadalje, bit će ukupno 8.011,36 m² bruto površine stvorenih ili regeneriranih prostora na otocima.
Godišnja potrošnja primarne energije smanjit će se za 1.588,70 MWh godišnje.
11.630 osoba s cijelog otoka Ugljana, Dugog otoka i Otoka Vira imat će pristup novoj ili poboljšanoj socijalnoj infrastrukturi na otocima.
19.761 stanovnika svih otoka Zadarske županije obuhvaćeno je projektima Teritorijalne strategije Zadarske županije.
ZADAR / ŽUPANIJA
28. PROSINCA U KATEDRALI / Nadbiskup Zgrablić poziva na zatvaranje Godine Jubileja u Zadarskoj nadbiskupiji
Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić uputio je Poziv na zatvaranje Jubilejske godine župnicima, redovničkim zajednicama i vjernicima laicima u Zadarskoj nadbiskupiji. Poziv nadbiskupa Zgrablića objavljujemo u cijelosti:
Draga braćo svećenici i redovnici, drage sestre redovnice!
U radosti i zahvalnosti Bogu, obraćam vam se povodom zatvaranja Jubilejske godine u Zadarskoj nadbiskupiji.
Svečani obred zatvaranja Jubilejske godine u mjesnoj Crkvi slavit ćemo za vrijeme svete Mise na svetkovinu Svete Obitelji lsusa, Marije i Josipa, u nedjelju, 28. prosinca 2025., s početkom u 18,00 sati, u katedrali sv. Stošije u Zadru. Srdačno vas pozivam na ovo euharistijsko slavlje, zajedno s vjernicima koji su vam povjereni.
Ova Jubilejska godina bila je obilježena mnogim milosnim trenucima, a osobito želimo istaknuti tri zajednička važna događaja koji su je snažno obilježili u našoj Nadbiskupiji:
otvaranje Jubilejske godine, 27. prosinca 2024., u crkvi sv. Šime i katedrali sv. Stošije u Zadru, uz sudjelovanje velikog broja vjernika;
središnju proslavu Jubilejske godine i slavlje „mnogoga dobra“ koje smo proslavili euharistijskim slavljem na Forumu i procesijom oko poluotoka Zadra, na Nedjelju Božjega milosrđa, 27. travnja 2025.;
– hodočašće u Rim, susret sa Svetim Ocem te pohod rimskim bazilikama.
Uz ove događaje, Jubilejska godina bila je obogaćena i brojnim drugim slavljima, susretima i inicijativama na nadbiskupijskoj i župnoj razini, po kojima je Božja milost bila živo prisutna u našim vjerničkom zajednicama. Svjesni smo da su milosti koje smo od Boga primili tijekom ove Svete godine najveće duhovno dobro koje čovjek može primiti, dar koji nadilazi svako Ijudsko nastojanje.
Stoga je zatvaranje Jubilejske godine ujedno i dragocjena prigoda za zajedničku zahvalu Bogu za sva dobročinstva, milosti i oproste kojima nas je Gospodin obasipao tijekom ove Svete godine.
Zbog ovog važnog dogadaja, određujem da se na području Nadbiskupije na dan zatvaranja Jubilejske godine ne održavaju večernje svete mise, nego da se vjernike potakne i pozove da se, zajedno s nama, okupe na euharistijskom slavlju zatvaranja Jubilejske godine u katedrali sv. Stošije u Zadru.
Podsjećam i na upute za zatvaranje Jubilejske godine koje naglašavaju: „Treba paziti da poziv na to slavlje dopre do svih vjernika”. Stoga vas bratski molim da ovu obavijest prenesete župnim zajednicama, koristeći sva raspoloživa sredstva obavješćivanja.
Zahvaljujem vam na vašoj požrtvovnoj svećeničkoj i redovničkoj službi te na svemu što ste, zajedno s vjernicima, učinili da ova Jubilejska godina bude vrijeme obraćenja, nade i duhovne obnove.
Uz srdačan bratski pozdrav i zaziv Božjeg blagoslova,
+ Milan Zgrablić, nadbiskup
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) ODRŽANA BOŽIĆNA UTRKA U BIOGRADU: Nastup mažoretkinja, milenijska fotografija i prekrasno vrijeme obilježili četvrto izdanje
Biograd na Moru, 18. prosinca 2025. – U subotu, 13. prosinca, održana je četvrta Božićna utrka pod organizacijom Atletskog kluba Biograd. Ovogodišnje izdanje utrke uvelike se razlikuje od prošlih budući da je na istu bilo prijavljeno više od 300 natjecatelja, što je značajan skok u odnosu na prošlo izdanje.
Utrku je otvorio Damir Aljinović, direktor Božićne utrke Biograd te zahvalio svima na dolasku. „Četvrtu godinu smo tu i imamo značajan broj prijava. Hvala svim natjecateljima, sponzorima, partnerima, volonterima i roditeljima iz kluba koji su sudjelovali u organizaciji i provedbi “, kazao je direktor i trener. Prije početka samih natjecanja, Biogradske mažoretkinje izvele su svoju točku te su se svi uputili na snimanje milenijske fotografije u obliku biogradskog srca, simbola grada i kluba. Nakon zajedničkog razgibavanja, mladi natjecatelji su zauzeli svoje startne pozicije ovisno o metraži utrke na koju su se prijavili.
Cjelokupno događanje počelo je s najmlađima u 11:00 ujutro, to jest utrkom za djecu do šest godina starosti na 100 metara. Nakon utrke za predškolce redom prema starosti natjecali su se osnovškolci u utrkama na 200 metara, 300 metara, 400 metara i 500 metara. Utrke su trajale sat vremena, nakon čega je zlatne, srebrne i brončane medalje mladim trkačima i trkačicama uručila Nevena Blanuša, prva pobjednica regionalnog showa ‘Survivor’.
Uvjeti za utrku bili su idealni, te su članovi Vespa kluba Zadar na suncem obasjanoj rivisvečano otvorili i predvodili utrke na 1 kilometar, 5 kilometara i memorijalnu utrku „Ten 4 Jole“ na 10 kilometara.
Najbolje tri natjecateljice utrke na 1 kilometar bile su Inge Perić koja je osvojila zlato, Nora Begić koja je osvojila srebro te Dora Bjelogradski broncu. Najbolji muški natjecatelji navedene utrke bili su Juraj Bilaver (zlato), Boško Rušinič (srebro) i Božo Čanić (bronca).
Prvo mjesto utrke na 5 kilometara osvojili su Ivana Židić i Noa Senkić. Drugo mjesto pripalo je trkačici Emi Borovini i natjecatelju Toniju Grguroviću, a treće mjesto osvojili su Petra Batalić i Hrvoje Goreta.
Utrka koja je imala poseban značaj ove godine bila je memorijalna utrka za pokojnog trenera Josipa Tomića, poznatom po nadimku Jole. Najbolje natjecateljice utrke „Ten 4 Jole“ bile su Natalija Gulin, poznata biogradska maratonka, koja je osvojila zlatnu medalju, Tomislava Skoblar koja je osvojila srebro te Ella Nicole Povh koja je osvojila broncu. Najuspješniji i najbrži natjecatelj bio je Dario Špehar, koji je dva kruga oko Biograda otrčao za samo 36 minuta i 37 sekundi. Drugo mjesto pripalo je Miru Jamanu te je treće mjesto osvojio Josip Šaleković.
„Prekrasno je vrijeme i uvjeti za utrku nisu mogli biti bolji. Drago mi je da se ovakva natjecanja događaju u našem gradu i pozivam naše sugrađane da se što više uključe u bodrenje trkača“, istaknula je Natalija Gulin, najbolja natjecateljica memorijalne utrke „Ten 4 Jole“ koja je istrčala maratone diljem svijeta, a trenutno se priprema za utrku u Cape Townu na kojoj će predstavljati Hrvatsku.
Tradicija se nastavlja te je iduća Božićna utrka zakazana za 12. prosinca iduće godine. Više informacija o Atletskom klubu Biograd i nadolazećim aktivnostima nalaze se na društvenim mrežama – službenim Instagram i Facebook profilima kluba.







