Svijet
Plaće u Europi: Gdje se zarađuje najviše?
Početak nove godine idealno je vrijeme za promjenu posla – a visina plaće pritom ima ključnu ulogu u odlukama mnogih zaposlenika. Zanima vas koliko zarađuju vaši europski susjedi?
Siječanj je popularan mjesec za promjene posla jer zaposlenici provode novogodišnje odluke u djelo, a tvrtke prilagođavaju planove zapošljavanja za prvo tromjesečje.
Za mnoge radnike plaća je jedan od najvažnijih čimbenika pri odluci o sljedećem karijernom koraku. Osim očitih razlika među sektorima, plaće se znatno razlikuju i među europskim državama – kako u nominalnim iznosima, tako i kada se prilagode kupovnoj moći, piše Euronews.
Razmišljate o promjeni mjesta boravka, a ne samo poslodavca? Ili vas jednostavno zanima koliko zarađuju vaši susjedi? Prema najnovijim podacima Eurostata za 2024. godinu, ovako se plaće razlikuju diljem Europe.
Prosjek blizu 40.000 eura u EU-u
Prosječna godišnja plaća po zaposleniku u Europskoj uniji iznosi 39.808 eura. Među državama članicama kreće se od 15.387 eura u Bugarskoj do 82.969 eura u Luksemburgu, što je čak 5,4 puta više.
Osim Luksemburga, prosječna plaća viša od 50.000 eura bilježi se još u pet zemalja: Danskoj, Irskoj, Belgiji, Austriji i Njemačkoj.
Na dnu ljestvice, uz Bugarsku, prosječna godišnja plaća po zaposleniku manja je od 20.000 eura u Grčkoj i Mađarskoj.

U mnogim državama velik udio ljudi radi nepuno radno vrijeme, no Eurostat prilagođava podatke kako bi pokazao kolika bi bila prosječna plaća kada bi svi zaposlenici radili puno radno vrijeme.
Podaci pokazuju da su plaće općenito više u zapadnoj i sjevernoj Europi, a niže u istočnoj i jugoistočnoj Europi.
Razlozi razlika u plaćama
Giulia De Lazzari, ekonomistica iz Međunarodne organizacije rada (ILO), istaknula je da su gospodarska struktura i produktivnost država ključni razlozi razlika u plaćama među zemljama.
“Viša produktivnost omogućuje državama isplatu viših plaća“, rekla je za Euronews.
De Lazzari navodi da zemlje s većim udjelom sektora s visokom dodanom vrijednošću, poput financija, IT-a i napredne industrije, u pravilu imaju više plaće od zemalja u kojima je zapošljavanje koncentrirano u sektorima s nižom dodanom vrijednošću. U potonje spadaju, primjerice, poljoprivreda, tekstilna industrija ili osnovne uslužne djelatnosti.
“Snaga i prisutnost sindikata, obuhvat i dubina kolektivnih ugovora te razina zakonski propisane minimalne plaće također značajno utječu na visinu plaća“, dodala je.
Dr. Agnieszka Piasna, viša istraživačica u Europskom institutu za sindikate (ETUI), objasnila je da niska razina sindikalne organiziranosti i viša nezaposlenost vjerojatno slabe pregovaračku moć radnika na tržištu rada.
„To se često navodi kao objašnjenje za nizak udio plaća u mnogim zemljama srednje i istočne Europe, koje imaju neke od najnižih stopa sindikalne organiziranosti u EU-u“, rekla je.
Prosječne plaće prema kupovnoj moći
Razlike su manje kada se plaće promatraju prema standardu kupovne moći (PPS), koji uzima u obzir razlike u troškovima života među državama.
Jedna PPS jedinica teoretski omogućuje kupnju iste količine roba i usluga u svakoj zemlji.
Plaće prilagođene punom radnom vremenu kreću se od 21.644 PPS-a u Grčkoj do 55.051 PPS-a u Luksemburgu. Omjer između najviše i najniže vrijednosti tada se smanjuje na 2,5.
Uz Luksemburg, na vrhu ljestvice su Belgija, Danska, Njemačka i Austrija, sve s više od 48.500 PPS-a.
Pet zemalja s najnižim vrijednostima su Grčka, Slovačka, Mađarska, Bugarska i Estonija, sve ispod 28.000 PPS-a.

De Lazzari iz ILO-a istaknula je da troškovi života i razine cijena utječu na plaće, a posljedično i na visinu zarada. „Zemlje s višim razinama potrošačkih cijena općenito imaju i više nominalne plaće“, rekla je.
Poredak pojedinih zemalja znatno se mijenja kada se uspoređuju iznosi u eurima i prema PPS-u. Primjerice, Rumunjska se penje s 22. na 13. mjesto, ostvarujući znatno bolji rezultat prema kupovnoj moći, dok Estonija pada sa 16. na 22. mjesto kada se uzmu u obzir razlike u cijenama.
Ako se prosječni rast iz posljednjih pet godina nastavi, očekuje se da će prosječna plaća u EU-u u 2025. godini dosegnuti 41.600 eura u nominalnom iznosu, a u 2026. godini 43.400 eura, iako se stope rasta znatno razlikuju među državama.
Svijet
SEVERE WEATHER EUROPE / Veliki poremećaj polarnog vrtloga: Hladni val stiže u Europu, temperature do -10
Započeo je veliki poremećaj polarnog vrtloga, a hladni val stiže u Europu. Uz to, previđa se kako će se pojava intenzivirati krajem siječnja te kako će sve trajati do početka veljače.
Kako pojašnjava Severe Weather Europe, polarni vrtlog obično je “čuvar” hladnoće, odnosno on je zaključava u polarne regije kada je jak. No, kada je poremećen ili urušen, hladan zrak može se proširiti u Sjevernu Ameriku i Europu.
Polarni vrtlog naziv je za zimsku cirkulaciju nad sjevernom polutkom. Dijeli se na gornji (stratosferski) i donji (troposferski) dio. Polarni vrtlog prolazi kroz oba sloja, ali s različitom snagom, oblikom i utjecajima. Jak polarni vrtlog može zaključati hladniji zrak u polarne regije, sprečavajući njegov bijeg. To obično stvara blaže uvjete za veći dio Sjedinjenih Država, Europe i drugih srednjih širina. Slabi polarni vrtlog, s druge strane, donosi hladno vrijeme. Sam poremećaj obično dolazi zbog porasta tlaka i temperature u stratosferi, odnosno stratosferskog zagrijavanja.
Najnovija analiza pokazuje da je polarni vrtlog trenutno izduženog oblika. S obzirom na trenutne pokazatelje, u Europi se već sljedećih dana očekuje povratak hladnijeg zraka na površinskim razinama. No, riječ je samo o početku poremećaj polarnog vrtloga jer on tek postaje nestabilniji. Druga faza uslijedit će nekoliko dana kasnije, prenosi Večernji list.
Početkom sljedećeg tjedna, snažna anomalija hladnog zraka protezat će se od južne Kanade u središnje i istočne Sjedinjene Američke Države. Uz to, hladni zrak dosezat će i prema jugu te sjeveroistoku. Najniže temperature u SAD-u u tom razdoblju bit će između -20 °C i -23 °C, dok jugoistočna Kanada može bilježiti temperature čak do -37 °C tijekom sljedećeg tjedna. Također, u tom se periodu očekuju i snježne padaline.
Što se tiče Europe u istom razdoblju, očekuje se povećanje pokrivenosti hladnijim zrakom prema zapadu. Zapadni i jugozapadni dijelovi mogli bi bilježiti temperature do -10 °C, čak i niže prema istoku. Severe Weather Europe napominje kako je to tipičan rezultat poremećene cirkulacije polarnog vrtloga te dodaje kako najnovije prognoze pokazuju da dolazi još jača disrupcija u posljednjem tjednu siječnja. Temperature će tada biti znatno niže od uobičajenih, a očekuje se da će do kraja mjeseca u Europi snijeg dosegnuti južne i jugoistočne predjele.
Svijet
Oprezno ako idete u ovu europsku zemlju: Kazna za vinjetu skočila na 200 eura
Tko od početka 2026. godine bude uhvaćen na austrijskim autocestama bez važeće vinjete, doživjet će neugodno iznenađenje. Takozvana “zamjenska cestarina” (Ersatzmaut) drastično je porasla.
Austrijsko društvo za autoceste (ASFINAG) značajno je povisilo kazne za one koji ne plaćaju cestarinu. Za osobna vozila do 3,5 tona, kazna za nepostojeću ili nevažeću vinjetu – bilo digitalnu ili u obliku naljepnice – sada iznosi 200 eura umjesto dosadašnjih 120 eura. To predstavlja povećanje od čak 67 posto. Motociklisti od sada plaćaju 100 eura umjesto dosadašnjih 65 eura, piše Fenix magazin.
Stroga pravila za lijepljenje
Nije dovoljno samo posjedovati vinjetu; onaj tko se ne pridržava pravila o lijepljenju također mora platiti 200 eura. Prema podacima austrijskog autokluba ÖAMTC, zabranjeno je korištenje posebnih folija, vakuuma ili ljepljivih traka koje sprječavaju izravan kontakt vinjete s vjetrobranskim staklom. Također, vinjeta se ne smije postavljati na zatamnjeni dio stakla.
Zamjenska cestarina može se platiti na licu mjesta gotovinom ili karticom. Tko ne plati odmah, suočava se s kaznenim postupkom i novčanom kaznom od najmanje 300 eura, koja u pojedinačnim slučajevima može narasti i do 3000 eura.
Posljednja papirnata vinjeta i nove cijene
Usporedo s kaznama, porasle su i cijene samih vinjeta za 2,9 posto:
Godišnja vinjeta za automobil: 106,80 eura (3 eura više nego 2025.).
Godišnja vinjeta za motocikl: 42,70 eura (+1,20 eura).
Crvena vinjeta za 2026. godinu ujedno je i posljednja svoje vrste – od 2027. godine u Austriji će postojati isključivo digitalne vinjete.
Svijet
VIDEO / Raspada se “Ledenjak Sudnjeg dana”, znanstvenici zabrinuti zbog razornih posljedica
Stotine potresa zabilježene su ispod antarktičkog ledenjaka Thwaites, poznatog i kao „Ledenjak Sudnjeg dana“. Njegovo raspadanje moglo bi uzrokovati porast razine mora od 60 centimetara do čak tri metra, što bi imalo razorne posljedice za obalne zajednice diljem svijeta.
Nestabilnost ledenjaka iznenadila znanstvenike
Ovo iznenađujuće otkriće objavljeno je u novoj studiji u znanstvenom časopisu Geophysical Research Letters i upućuje na to da je golemi ledenjak, gotovo veličine Velike Britanije, znatno nestabilniji nego što se dosad smatralo. Ujedno dodatno naglašava da globalni napori u borbi protiv klimatskih promjena nisu ni približno dostatni.
Kako bi se na vrijeme uočili znakovi njegova mogućeg urušavanja, seizmolog Australijskog nacionalnog sveučilišta Thanh-Son Phạm u studiji predlaže uspostavu i dugoročno održavanje posebne seizmičke mreže na Antarktici, koja bi omogućila praćenje promjena u dinamici ledenjaka, za koje upozorava da bi se u idućim desetljećima, pa čak i godinama, mogle naglo ubrzati.
Rizik se smatra iznimno visokim. Phạm je identificirao ukupno 362 dosad nezabilježena seizmička događaja u razdoblju između 2010. i 2023. godine. Većina njih zabilježena je u zapadnoj Antarktici, gdje se nalaze ledenjaci Thwaites i Pine Island — još jedan veliki ledenjak koji se posljednjih godina vidljivo smanjuje zbog klimatskih promjena, piše Futurism.
Potresi povezani s ledenjaci oko 5 stupnjeva po Richteru
Potresi povezani s ledenjacima obično dosežu jačinu oko pet stupnjeva prema Richteru te su najčešće povezani s odvajanjem santi leda tijekom toplijih mjeseci u arktičkim područjima, poput Grenlanda. Međutim, procesi koji uzrokuju potrese na Antarktici još uvijek su slabo istraženi jer postoji vrlo malo podataka, a takvi potresi najčešće su slabijeg intenziteta.
Kako bi popunio taj znanstveni jaz, Phạm je razvio algoritam koji prepoznaje specifične obrasce seizmičkih valova zabilježenih mjernim uređajima na Antarktici. Analiza tih podataka pokazala je da je 245 od ukupno 362 zabilježena potresa poteklo s ledenjaka Thwaites, a znanstvenik smatra da su uzrokovani odvajanjem velikih santi leda koje padaju u ocean.
Znanstvenici su posebno zabrinuti zbog mogućeg urušavanja ledenjaka Thwaites ne samo zbog goleme količine vode koju bi njegovo topljenje moglo osloboditi, već i zato što on djeluje poput ledenog čepa koji zadržava zapadnoantarktički ledeni pokrov i sprječava njegovo klizanje u more.
-
magazin4 dana prijeŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije(NE)RADNI DAN / Evo gdje u spizu ove nedjelje…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeUZ DAN GRADA BIOGRADA / Ministar Šipić na otvorenju novog vrtića: “Demografska obnova počinje u obitelji i lokalnoj zajednici”
-
magazin4 dana prijeHoroskop za 17. siječnja 2026.






