Još nema pouzdane informacije je li trenutno najopasnija droga na svijetu – fentanil – stigla u Hrvatsku. Čekaju se nalazi obdukcije za dvije sumnjive smrti. Ta je droga već poharala Ameriku iz koje stižu upozorenja od velike opasnosti koja prijeti i Europi. Samo 10 grama je dovoljno za čak tisuću doza.

U prilogu možete vidjeti kako izgledaju posljedice zombie droge ili fentanila koja kod ovisnika izaziva omamljenost i nizak tlak, respiratorne probleme, bolove u kostima, rane na koži, pa i smrt. Američki problem stigao je i na stari kontinent, a u tijeku je obdukcija zbog sumnje na prva predoziranja u Hrvatskoj.

“Prema našim saznanjima koja smo dobili od članova obitelji koji su pored tijela umrlih našli pakiranja fentanila, postoji osnovana sumnja da je dvoje mladih ljudi izgubilo život u Republici Hrvatskoj zbog intoksikacije fentanilom”, rekao je psihijatar Ivan Ćelić.

Riječ je o sintetskom opioidu koji se koristi za ublažavanje bolova već više od četiri desetljeća u medicini. I to samo uz liječnički recept.

Pomoćnik ravnatelja HZJZ-a Željko Petković objašnjava:

“Stotinjak puta je jači od morfija, odnosno 50 puta je jači od heroina. Nažalost, crno tržište se brzo prilagođava. Tako je sve isto krenulo u Americi, prvo s lijekovima na recept koji su služili za ublažavanje bolova, zatim je došao meksički heroin i onda, naravno, tržište je reagiralo na način da je došlo do poplave fentanila.”

Čak i mala doza fentanila može biti smrtonosna.

“Ono što kažu da od jednog grama fentanila možete praktički napraviti 500 do 600 doza dovoljno za jednog prosječnog korisnika, odnosno jednog prosječnog ovisnika o heroinu i tu nastaje problem. Znači desetak grama fentanila je vrlo lako prokrijumčariti, a od desetak grama fentanila možete napraviti na tisuću doza”, govori Petković.

Najubojitija droga na ulici

Iako za sada nema zabilježene ilegalne proizvodnje fentanila u Hrvatskoj, on je lako dostupan na crnom tržištu.

“Mi još nismo zaplijenili baš tu vrstu droge, ali očito ne trebamo bježati od toga da je moguće da u skoro vrijeme imamo zapljene i te vrste droga”, istaknuo je ravnatelj policije Nikola Milina.

Trenutačno najopasniju drogu na tržištu ovisnici često miješaju s drugim drogama – ne znajući o kojoj se dozi radi.

Ćelić ističe: “Fentanil je najubojitija, najsmrtonosnija droga u ovome trenutku koja se nalazi na ulici. Mi imamo lijek Naloxon koji se daje u slučaju postavljanja sumnje na predoziranje opioidima, a u ovom trenutku zajedno s HZJZ-om radimo na pilot projektu kućnih doza Naloxona i to bi od proljeća 2024. u obliku intranazalnog spreja koji je puno jednostavniji za primjenu, onda imale i osobe koje uzimaju opijate i članovi njihovih obitelji.”

Epidemija s predoziranjem ove vrste droge veliki je problem već godinama u SAD-u. Tragedija u jaslicama u Bronxu šokirala je stanovnike nakon što je policija otkrila da su vlasnici uz čuvanje djece pakirali i – fentanil.

“Četiri nevine bebe otrovale su se fentanilom u jaslicama u Bronxu. Jedna od tih beba je umrla. To je neoprostivo i to je razlog zašto su sada u saveznom pritvoru, suočeni s federalnim optužbama koje nose maksimalnu kaznu doživotnog zatvora i minimalnu kaznu od 20 godina zatvora”, rekao je Damien Williams, državni tužitelj Južnog okruga New Yorka.

Više od 100 tisuća Amerikanaca prošle godine umrlo je zbog ovisnosti o sintetičkim drogama – većinom fentanila. Zbog toga je još prije nekoliko mjeseci američki šef diplomacije pokrenuo osnivanje Globalne koalicije za borbu protiv sintetičkih droga. Na opasnost je upozorio i Europu gdje fentalin još nije uzeo maha, ali je dosad uzeo 140 života.

Nakon ne samo iznadprosječnog toplog rujna, nego ponegdje čak i rekordno toplog, prognoze za listopad govore da nas toplije vrijeme čeka i prema zimi, a ni u studenom vjerojatno neće biti velike studeni.

Analiza srednje temperature zraka na meteorološkim postajama DHMZ-a od 1. siječnja do 30. rujna također upućuje na zaključak kako živimo u još jednoj u nizu iznadprosječno toplih godina, piše HRT.

Dosadašnji dio godine ponegdje nije samo specifičan po temperaturi zraka. Na postaji DHMZ-a Zagreb Maksimir, primjerice, ukupna količina oborine je 2. najveća od 1949. godine, od kada postoje mjerenja na toj postaji.

Kratkoročne i srednjoročne prognoze za početak listopada upućuju na nastavak “rujanskog” vremena i sljedećih tjedan dana. A prema dugoročnijoj prognozi za sljedeća 4 tjedna – prilično je mala vjerojatnost da će neki od tjedana biti hladniji od prosječnoga, drugim riječima, mala je vjerojatnost dugotrajnije hladnoće ili duljeg razdoblja temperature zraka niže od uobičajene za listopad.

Također je u prva 2 listopadska tjedna mala vjerojatnost znatnije količine oborine ili drugim riječima – do sredine listopada kiša će vjerojatno i dalje biti razmjerno rijetka i ne obilna ili će čak mjestimice i izostati – velika je vjerojatnost nastavka razmjerno suhog razdoblja. U drugom dijelu listopada povećava se vjerojatnost za ukupne tjedne količine oborine oko prosječnih pa i veće, osobito na Jadranu i područjima uz njega.

Pouzdanost dugoročnih prognoza za studeni je manja nego za listopad, ali je možda nekima ipak zanimljivo spomenuti kako su prognoze postojane te i dalje upućuju na povećanu vjerojatnost još jednog iznadprosječno toplog mjeseca, što znači da ni u studenom ne bi trebalo biti velike studeni, odnosno dugotrajnog razdoblja hladnoće neuobičajene za posljednji jesenski mjesec.

Pritom će ukupna količina oborine u studenome, ostvare li se trenutačno najvjerojatnije, ali ne i odviše pouzdane prognoze – u većini Hrvatske biti oko prosjeka pa i veća?!

Prognoze za zimu, odnosno razdoblje prosinac – siječanj – veljača – daju povećanu vjerojatnost za srednju sezonsku temperaturu zraka oko prosječne, većinom i malu višu. Drugim riječima, zima će vjerojatno biti primjerenija prosječnoj zimi, nego što će jesen biti oko prosječne jeseni. Pritom je povećana vjerojatnost ukupne sezonske količine oborine u većini Hrvatske barem malo veće od prosječne.

Ako se to ostvari – temperatura oko prosječne i višak oborine – povećava se “nada” mnogih i za snijeg. I to manje u prosincu, a više u veljači i posebice siječnju.

Naravno, ne treba zaboraviti kako je riječ o dugoročnim prognozama koje imaju i još dugo će imati puno nedostataka.

Električni romobili postaju sve veći problem u svjetskim metropolama, ne samo zbog opasnosti koju predstavljaju u prometu nego i zbog njihova nepropisnog odlaganja na ulicama i blokiranja pločnika. Zato su pojedini gradovi odlučili zabraniti njihov najam. Posljednji koji je to učinio je Pariz. Romobil se može unajmiti i u Hrvatskoj.

Električni romobil u Hrvatskoj se može unajmiti u svim velikim gradovima.

– U ljetno vrijeme većina naših korisnika su turisti, ako govorimo o Osijeku, o Velikoj Gorici gdje smo isto prisutni većina korisnika bit će domaći ljudi. Van sezone, to su uglavnom domaći ljudi koji romobile koriste većinom za nekakve potrebe, na posao s posla, obavljanje nekih dnevnih obaveza, rekao je Ivan Begović, direktor za mikromobilnost Bolta za Hrvatsku i Sloveniju.

Ipak, jedna za drugom svjetska metropola zabranjuje najam romobila: Toronto, Boston, San Francisco, a od 1. rujna i Pariz kao prvi grad u Europi.

Zabrinjavajuća statistika u Hrvatskoj

Građani su se žalili da se unajmljivači nepropisno parkiraju, blokiraju prolaz pješacima i ugrožavaju njihovu sigurnost. 

– Radi se o relativno jednostavnom prijevoznom sredstvu, ali nažalost zbog svoje koncepcije i konstrukcije vrlo često nisu baš pogodni za javni cestovni promet. Osobno se vrlo često ježim situacija koje se mogu dogoditi s tim istim našim nazvat ćemo ih jeftinim prijevoznim sredstvima, objasnio je Krunoslav Ormuž, sudski vještak za promet, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.

U prvih 8 mjeseci ove godine u Hrvatskoj je na romobilu poginula jedna osoba, 40 ljudi zadobilo je teške ozljede, 67 lakše. Posljednja nesreća dogodila se u Bjelovaru prošloga mjeseca, kada je devetogodišnja djevojčica ozlijedila glavu. Policija upozorava da je kaciga obavezna.

Policija: Zabrinjava nas da djeca mlađa od 14 godina voze romobile

– Zabranjeno je prevoziti osobe. Na osobnom prijevoznom sredstvu može se voziti samo vozač i treća stvar koja nam se najmanje sviđa, a to je da smo primijetili da i djeca, odnosno osobe mlađe od 14 godina upravljaju osobnim prijevoznim sredstvima. Dakle, ne, i to je zabranjeno. Dakle, osobe do 14 godina ne smiju uopće sudjelovati u prometu vozeći osobno prijevozno sredstvo, upozorio je Josip Mataija, voditelj Službe prometne policije MUP-a.

Zbog svega, u velikim gradovima jenjava oduševljenje koje je zavladalo prije 4 godine kad su se električni romobili masovno pojavili. Osim toga, istraživanja su pokazala i da njihova proizvodnja, prikupljanje s gradskih ulica, punjenje baterija i vraćanje u promet radi iznajmljivanja znatno utječe na emisije stakleničkih plinova.