Connect with us

Hrvatska

Neke naknade u bankama ozbiljno su porasle nakon uvođenja eura. Evo popisa

Objavljeno

-

U razdoblju niskih kamatnih stopa banke češće posežu za povećanjem naknada kako bi nadomjestile manjak kamatnih prihoda. Koliko zarađuju na naknadama?

Prema podacima HNB-a, prihodi banaka od naknada i provizija u 2021. dosegnuli su 691,7 milijuna eura, što je 15 posto više nego godinu ranije. Trend rasta nastavljen je i u prošloj godini, o čemu svjedoči podatak da je već u prvih devet mjeseci zaračunato 618,2 milijuna eura naknada i provizija. Banke tradicionalno najviše zarađuju na naknadama za platni promet, a najveći rast prihoda u prvih devet mjeseci prošle godine, čak 32,2 posto, ostvarile su na naknadama vezanim uz kreditne kartice.

Ponekad bankari pretjeraju u ‘bildanju’ naknada pa ih regulatori ‘udare po prstima’. Tako je Europska komisija svojom direktivom prije nekoliko godina osjetno smanjila bankarske naknade za prekogranično trgovanje. Kako bi nadoknadile taj gubitak, one su u posljednje dvije godine osjetno povećale naknade u domaćem platnom prometu.

Vrste i visine naknada za sve bankarske usluge javno su dostupne, ali zbog neujednačenosti usluga nije ih lako uspoređivati. Snalaženje olakšava HNB-ov preglednik jer omogućuje usporedbu naknada pojedinačnih usluga povezanih s računom za plaćanje, kao i one za pakete usluga što uključuju vođenje tekućeg računa.

Tportal je usporedio bankarske naknade za najčešće korištene pojedinačne usluge povezane s eurskim tekućim računom u sedam najvećih banaka nakon uvođenja eura.

Vođenje računa

Naknade za vođenje računa ostale su nepromijenjene kod većine banaka. PBZ i Raiffeisen banka naplaćuju 1,19 eura mjesečno, a ZABA, HPB, OTP i Erste 1,59 eura. Addiko banka, koje je i ranije bila najskuplja, podigla je ovu naknadu na 3,32 eura (25 kuna).

Online bankarstvo

Za korištenje internetskog i mobilnog bankarstva neke banke naplaćuju jedinstvenu naknadu, a neke posebno za svaku uslugu. Izuzetak je Erste banka, koja ovu uslugu nudi besplatno.

PBZ, RBA i Addiko banka naplaćuju jedinstvenu proviziju za obje usluge u visini od 1,46 eura (RBA) od 1,79 eura (Addiko). HPB, Zaba i OTP naplaćuju dvije provizije koje u OTP-u ukupno iznose 2,39 eura, a u Zabi i HPB-u 2,66 eura.

Bezgotovinska plaćanja

Većina banaka u protekloj godini podigla je naknade za bezgotovinska plaćanja (kreditni transferi), osobito one u segmentu online bankarstva. Ove naknade znatno se razlikuju ovisno o tome je li transfer izvršen u poslovnici banke ili putem interneta.

Ako plaćate račun u poslovnici banke, u pravilu je određena fiksna provizija u postotku ovisnom o visini računa, pri čemu su određene granice minimalne i maksimalne naknade.

Najpovoljniju fiksnu proviziju od jedan posto imaju HPB i PBZ. ZABA naplaćuje 1,25 posto, RBA 1,30 posto, Erste 1,5 posto, a najvišu proviziju od dva posto imaju Addiko OTP banka.

Minimalne naknade variraju od 1,06 eura (HPB) do 1,99 eura (Addiko), a maksimalne naknade kreću se od 9,95 eura (PBZ) do 26,54 eura (Addiko).

Za razliku od transakcija obavljenih u poslovnici banke, kod kojih su ujednačene naknade bez obzira plaćate li nekome koji ima račun u istoj ili u nekoj drugoj banci, kod online transakcija postoje razlike. Za plaćanja u korist računa u istoj banci većina njih naplaćuje nižu proviziju. Kod HPB-a su takve transakcije besplatne, Erste, PBZ i ZABA naplaćuju 0,17 eura, RBA 0,27 eura, a Addiko i OTP 0,30 eura.

Za online plaćanja na račune u drugoj banci sve promatrane banke osim RBA naplaćuju 0,30 eura. RBA naplaćuje 0,35 posto po transakciji, minimalno 0,27 eura, a maksimalno 2,65 eura.

Prekoračenje

Uz naknade za platni promet, najvažniji izvor prihoda od naknada su dopuštena prekoračenja po tekućem računu. Ove naknade izražavaju se u godišnjim kamatnim stopama i naplaćuju na mjesečnoj razini ovisno o visini korištenog prekoračenja.

Većina banaka ima jedinstvenu kamatnu stopu, neovisno o iznosu prekoračenja, koja se kreće od 5,47 posto (ZABA) do sedam posto (RBA). Kod Addiko banke kamatne stope su u rasponu od 3,75 posto do 5,90 posto, ovisno o iznosu prekoračenja, piše Tportal.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvatska među pet država EU-a s najviše sudskih predmeta

Objavljeno

-

By

Europska komisija objavila je izvješće o učinkovitosti pravosuđa zemalja EU, a po broju zaprimljenih svih predmeta na sudovima Hrvatska je peta s oko 26 predmeta na sto stanovnika, piše u subotu Večernji list.

Prema izvješću EU Justice Scoreboard (EUJS) o učinkovitosti pravosuđa u 26 zemalja EU (bez podataka za Njemačku), više predmeta od Hrvatske imaju Poljska (28), Slovenija (29), Austrija (35) i Danska (42).

Na listi građanskih i trgovačkih predmeta Hrvatska je treća s oko 3,3 predmeta na sto stanovnika, a ispred su Rumunjska (6,5) i Belgija (6,1).

Na kraju 2021. jedino je Poljska s oko 8,5 predmeta imala više od hrvatskih 7,8 neriješenih svih sudskih predmeta na sto stanovnika, ali je Hrvatska imala najviše neriješenih trgovačkih i građanskih predmeta, oko 4,3 na sto stanovnika. Može se zaključiti da su suci u Hrvatskoj među najopterećenijima u EU, odnosno da Hrvati najviše opsjedaju sudove.

Po “vremenu rješavanja” svih sudskih predmeta Hrvatska je 14. s oko 120 dana. U Danskoj, Estoniji i Letoniji sudski predmeti se ekspresno rješavaju, pa i u susjednoj Sloveniji, koja je četvrta po tom kriteriju.

Po vremenu rješavanja prvostupanjskih upravnih predmeta sedmi smo u krugu zemalja s manje od 200 dana. Ali, hrvatski Visoki upravni sud ima, iza ciparskog s više od 3000 dana, najdulje vrijeme rješavanja od svih upravnih sudova u EU – oko 1900 dana.

Po duljini trajanja korupcijskih slučajeva jedino Slovenija s gotovo 800 dana ima više od naših 630 dana, a po alternativnim metodama rješavanja sporova Hrvatska je posljednja u EU.

EUJS je na temelju 10 kriterija ocijenio mogućnosti pristupa sudu osobama pod rizikom od diskriminacije i starijim osobama. Hrvatska s Mađarskom i Danskom udovoljava samo jednom od tih kriterija, što je poražavajuće za zemlju starijih osoba u kojoj je izražena i diskriminacija. Slični su kriteriji i za obiteljsko nasilje, a Hrvatska ih od 10 udovoljava pet, te su lošiji od nas jedino Cipar, Mađarska i Danska.

Po potrošnji na sudove od oko 64 eura po stanovniku Hrvatska je 20, a najviše troši Luksemburg, 250 eura.

Po plaćama sudaca i državnih odvjetnika Hrvatska je ispodprosječna.

Po nizu kriterija Hrvatska je pri dnu EU – u dostupnosti online informacija o pravosuđu i javnoj dostupnosti presuda, po mogućnosti e-komunikacije sa sudovima i državnim odvjetništvima, poduci sudaca u komunikaciji… Blizu prosjeka je samo u omogućavanju korištenja digitalne tehnologije u sudovima.

Od svih zemalja EU, najlošiju percepciju neovisnosti sudova i sudaca imaju hrvatski građani, slijede Poljska, Bugarska, Slovačka, Španjolska, a najbolja je u Finskoj, Danskoj, Austriji, Njemačkoj. Uvjerljivo ponajveći razlog takve percepcije je utjecaj ili pritisak vlasti i političara (65 posto ispitanika), utjecaj gospodarskih i sličnih interesa (58 posto) te status i pozicija sudaca nedovoljno jamče njihovu neovisnost (48 posto), piše novinar Večernjeg lista Marinko Jurasić.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PRIJETNJA ISPOD POVRŠINE: Čisto podmorje uvjet je za održivu budućnost Jadranskog mora

Objavljeno

-

By

Plastika, naftna zagađenja i masovni turizam nisu jedine prijetnje očuvanju mora, iako se o njima najviše govori. WWF povodom Svjetskog dana oceana (6. lipnja) ukazuje na ogromnu prijetnju morskom životu – zaostale ribolovne alate u moru. Izgubljene ili odbačene ribarske mreže, udice i druga oprema nastavljaju loviti, ozljeđivati i ubijati morske organizme.

„Konačno se posljedicama nezbrinute plastike počinje pridavati pozornost koju zaslužuje. U WWF-u, svjetskoj organizaciji za zaštitu prirode, fokusirali smo se na dio ovog otpada čiji se utjecaj manje vidi i razumije. Radi se o zaostalom ili izgubljenom ribolovnom alatu koji je najsmrtonosniji oblik morske plastike jer nastavlja neselektivno hvatati ribe, zaplitati morske sisavce, ptice, kornjače i morske pse. Tako ih izlaže sporoj i bolnoj smrti iscrpljivanjem i gušenjem,” kaže Fabijan Peronja iz WWF Adrije.

WWF Adria prepoznaje hitnost i važnost suočavanja s ovim problemom, te se kroz projekt „Ghost Gear” (engl. zaostali ribolovni alat) intenzivno bavi njegovim rješavanjem. Provedeno mapiranje Jadrana ukazuje kako ovo nije samo globalni, već i nacionalni izazov jer je morsko dno uvelike prekriveno izgubljenim alatima što znatno doprinosi degradaciji morskog staništa i gubitku bioraznolikosti.

Mnogi se na pomisao o morskim dubinama prisjete straha od morskih pasa, no prava prijetnja i tihi ubojica je spomenuti zaostali ribolovni alat. Smrtonosan je za čak 66% morskih sisavaca i 50% morskih ptica, a 90% riba koje se u njega zapletu i uginu ima i komercijalnu vrijednost, što je izravan gubitak i za ljude. Stručnjaci WWF-a i profesionalni ronioci provode redovite ronilačke akcije za uklanjanje ribolovnih alata iz odabranih područja kako bi smanjili njihov utjecaj na morske ekosustave, pri čemu surađuju s lokalnim ribarima, vlastima i organizacijama.

„Podižemo svijest o važnosti pravilnog odlaganja ribarske opreme i potičemo naše ribare da primjenjuju održive prakse. Edukacija i osvještavanje ribara, ali i šire javnosti, ključni su za prevenciju nastanka novog ribljeg alata na dnu mora. Želimo osigurati da se ribarski alati pravilno koriste, održavaju i zbrinjavaju kako bi se smanjio gubitak opreme te se ovim putem zahvaljujemo ribarima i Upravi ribarstva pri Ministarstvu poljoprivrede na suradnji u projektu.” dodao je Fabijan Peronja.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

DANAS JE TIJELOVO Znate li što slavimo?

Objavljeno

-

By

Katolički blagdan Tijelovo, odnosno u dužoj verziji Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Krist.

Ideja o blagdanu prvi put se javlja u 13. stoljeću na inicijativu augustinske redovnice sv. Julijane iz samostana kod Liegea u Belgiji koja je imala viđenje punog Mjeseca s mrljom na površini. Puni Mjesec protumačila je kao Crkvu, a mrlju kao upozorenje na nedostatak blagdana kojim bi se slavila euharistija odnosno sakrament koji je Krist utemeljio na posljednjoj večeri rekavši da kruh predstavlja njegovo tijelo, a vino njegovu krv.

Na molbu Julijane mjesni je biskup u svojoj biskupiji uspostavio blagdan, koji se na početku zvao blagdan euharistije. Belgijska redovnica i njeni suvremenici zdušno su promicali ideju blagdana i nastojali ga proširiti na cijelu Crkvu. Papa Urban IV. objavio je 1264. godine bulu kojom je to pokušao učiniti, no spriječila ga je brza smrt. Tek u 14. stoljeću, papa Ivan XXII. širi Tijelovo na cijelu Rimokatoličku Crkvu, odnosno na zapadno kršćanstvo.

Za Katoličku Crkvu, svetkovina je spomen na ustanovljenje euharistije na Veliki četvrtak. Prema katoličkom nauku tijelo i krv Kristova u euharistiji su ‘istinski, bitno i stvarni prisutni’, a misterij pretvorbe kruha i vina događa se po euharistijskoj molitvi koju izgovara svećenik. Pojednostavnjeno bi se moglo reći sljedeće: Ako je mana, hrana što ju je Bog dao Izraelu na putovanju kroz pustinju, kruh s neba i znak zajedništva s Bogom koje nikada ne prestaje, a euharistija spomen na Kristovo potpuno predavanje i žrtvovanje te sakrament u kojem je on stalno i potpuno prisutan, Tijelovo je blagdan kojim se slavi euharistija i misterij pretvorbe kruha i vina u Kristovo tijelo i krv. Tijelovo se slavi u četvrtak poslije Presvetog Trojstva, dakle, deveti četvrtak nakon Uskrsa, što ove godine pada 15. lipnja.

Dr. Tomislav Ivančić, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, kaže da jednako kao što u objektivno spoznatim slovima neke pozivnice na gozbu prepoznaje nevidljivu ljubav i prijateljstvo onih koji ga pozivaju, tako u vidljivo spoznatim znakovima kruha i vina vidi poziv Boga na njegovu gozbu.

‘Kao što mi prijatelj može poslati pismo i u njemu poruku da se ne bojim u određenim krizama života, tako mi prijatelj Isus u kruhu i vinu, u tim euharistijskim znakovima, daruje poruku da se ne bojim, jer on je sa mnom’, poručuje Ivančić i navodi Kristove riječi: ‘Tko jede moje tijelo i pije moju krv, ostaje u meni i ja u njemu’.

Tijelovo se slavi u crkvama i svetištima širom Hrvatske i neradni je dan. Blagdan se, među ostalim, obilježava tijelovskim procesijama u kojima se u povijesti tradicionalno prezentirala pobožnost, ali i važnost pojedinih osoba, udruga, crkvenih i svjetovnih dužnosnika, kao i običnog puka. Pravoslavna Crkva ne poznaje tijelovske procesije, a euharistiju tumači na ponešto drugačiji način.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu