Pulmolog Saša Srića i voditelj Odjela interne medicine KBC-a Zagreb bio je gost Novog dana kod Tihomira Ladića s kojim je razgovarao o stanju zdravstvenog sustava u Hrvatskoj.

Položen je kamen temeljac za novi Imunološki zavod.

Saša Srića tvrdi da je obećanja za poboljšanja zdravstvenog sustava bilo puno: “Vjerujem u obećanja Andreja Plenkovića i ministrice Irene Hrstić. Imunološki zavod nam je prijeko potreban u vremenima globalnih kriza, imamo sjećanje na pandemiju, nove pandemije su moguće u budućnosti. Proizvodnja antitoksina, zmijskog protuotrova i cjepiva je nešto što je vrlo bitno, vjerujem u izgradnju Imunološkog zavoda.”

“Beroš nije ulijevao povjerenje”

“Bivši ministar Vili Beroš nije ulijevao toliko povjerenje, vjerujem da aktualna ministrica ima inicijativu, želju, pokazala je sposobnosti upravljanja i vjerujem da će se ovo ostvariti.”

U KBC-u Zagreb porastao je broj pneumonija za 80 posto, a liječnik objašnjava zašto je do toga došlo:

“Pneumonije su češće u zimskim mjesecima kada ljudi borave u zatvorenim prostorima, tada je pik i najviše ih je, doista ih je bilo. Za očekivati je smanjenje u proljetnom periodu, ali imamo trend porasta. Tipično je za osobe starije populacije, ali i za ostalu populaciju. Teško je shvatiti koji je razlog, vjerojatno pad imuniteta čitave populacije i neracionalno korištenje i zloupotreba antibiotika, na što stalno apeliramo. To je nešto što treba brinuti.”

Covid soba

“Pneumonije, bakterijske, ne bi trebale imati povezanosti s covidom. One koje smo imali u zimskim mjesecima su se nadovezivale u sklopu komplikacija gripe koju smo imali u zimskim mjesecima.”

Dodaje kako je u KBC-u Zagreb bila otvorena covid soba, ali je sada zatvorena: “Covid virus je nepredvidiv, pojavio se prije 10-ak dana, imali smo otvorenu covid sobu, to su bili pacijenti s blažim oblikom bolesti i dobro su prošli. Nemamo pacijenata koji su na respiratoru”, kazao je Srića u Novom danu.

Iz trgovine su kupce obavijestili da proizvod povlače iz predostrožnosti.

Proizvod se povlači iz prodaje zbog moguće prisutnosti komadića stakla u sadržaju, izvijestili su iz KTC-a.

Riječ je o staklenkama Zvijezda delikates krastavaca 670 g. Obavijest se odnosi na LOT broj: L040425N102, rok trajanja: 23. 1. 2028., dobavljač:Zvijezda plus d. o. o.

Iz KTC-a su pozvali kupce da se jave na prodajno mjesto gdje su proizvod kupili radi povrata novca.

Proizvod su odlučili povući iz prodaje iz predostrožnosti, nakon što je nekoliko dana prije na stranicama “Halo, inspektore” objavljeno da je jedan kupac u staklenki krastavaca koju je kupio u Sparu pronašao komadiće stakla.

Na upit platforme “Halo, inspektore” iz Zvijezde su odgovorili kako se ispričavaju kupcu te su odmah pokrenuli interni postupak i kontaktirali s proizvođačem Naturala d. o. o. iz Slatine.

Kršćani danas slave svoj najveći blagdan, središnji događaj kršćanstva – Kristovo uskrsnuće od mrtvih. Spomen Kristova uskrsnuća slavi se svečanim misama, koje u većim gradovima predvode nadbiskupi i biskupi.

Noć uoči uskrsne nedjelje slavilo se vazmeno bdijenje, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi. Najranije kršćanske zajednice, po uzoru na pashalno bogoslužje, provodile uskrsnu noć u bdjenju, čitanju biblijskih tekstova i molitvama u očekivanju ponovnoga dolaska Gospodnjega.

Blagdan Uskrsa ne slavi se svake godine u isto vrijeme, već u prvu nedjelju nakon prvoga proljetnoga punog mjeseca (uštapa). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, Uskrs se slavi unutar toga vremena.

Podrijetlo Uskrsa je u židovskom blagdanu Pashe pa su u katoličkoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi koji podsjećaju na izlazak izabranoga naroda iz egipatskoga sužanjstva i prelazak preko Crvenoga mora.

Od III. stoljeća zaživjela je praksa krštenja katekumena u uskrsnoj noći, od IV. stoljeća Uskrs se slavi tri dana – počinje s večerom Gospodnjom na Veliki četvrtak, preko Velikoga petka i Velike subote, a završava uskrsnim vesperama; vrhunac slavlja čini bdijenje noć uoči Uskrsa. Priprema za Uskrs je 40-dnevni post što počinje na Pepelnicu, kao vremenom sjećanja na krsna obećanja, a kod odraslih katekumena priprava za krštenje i pokore.

Uskrsna je nedjelja jednako tako početak uskrsnoga ciklusa (Pentekoste), koji se zaključuje svetkovinom Duhova; prvih osam uskrsnih dana čini uskrsnu oktavu. Od 4. lateranskoga koncila godine 1215. uvedena je obveza da se vjernici najmanje jednom u godini moraju ispovjediti i o Uskrsu pričestiti.

U zapadnoj liturgiji uskrsno bdjenje obuhvaća blagoslov ognja, paljenje svijeće na “ognju bdjenja” i ophod kroz crkvu, nastavlja se podužim bogoslužjem riječi (pet starozavjetnih i dva novozavjetna čitanja), potom obnovom krsnih obećanja i naposljetku euharistijom.

U hrvatskoj tradicijskoj kulturi isprepleteni su katolički crkveni obredi s tradicijama drugoga podrijetla, posebno običajima i obredima vezanima uz proljetno buđenje prirode. U Velikom tjednu pripremalo se za nastupajuće blagdane – uređivala se kuća, pripremala hrana i odjeća, bojila i ukrašavala jaja – pisanice.

Od Velikoga petka kada utihnu crkvena zvona pa do njihove ponovne uporabe na Veliku subotu mještani su se pozivali na molitvu i u crkvu čegrtaljkama, škrebetaljkama i klepetarnicama.

Uobičajeno je pjevanje crkvenih pučkih napjeva i procesije. Post i nemrs završavaju svečanim blagoslovom jela u crkvi i njegovim blagovanjem u obiteljskom krugu na sam Uskrs. U nekim krajevima uobičajen je bio crkveni blagoslov vatre i obnova kućne vatre te paljenje uskrsnih krjesova, vazmenki. Na Uskrsni ponedjeljak, nakon dugoga vremena odricanja od zabave i plesa, ponovno je započinjao društveni život.