Connect with us

Grad

PREDSTAVLJEN XV. SVEZAK ČASOPISA ARCHAEOLOGIA ADRIATICA Na ovim prostorima pastiri su vodili stoku u ispašu u planine još u 6. tisućljeću prije Krista

Objavljeno

-

Na ovim prostorima pastiri su vodili stoku u ispašu u planine još u 6. tisućljeću prije Krista

Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru predstavio je u Svečanoj dvorani XV. svezak časopisa Archaeologia Adriatica, posvećen dugogodišnjoj profesorici na ovom Odjelu, sada u mirovini, prof. dr. sc. Sinevi Kukoč. Prof. dr. sc. dr. h. c. Ante Uglešić, dugogodišnji pročelnik Odjela i nekadašnji rektor Sveučilišta u Zadru, zahvalio je ovom prilikom dr. Kukoč na samoprijegornom radu kojim je zadužila ovaj odjel i Sveučilište, ali i hrvatsku znanost u cjelini.

Prof. dr. sc. Sineva Kukoč rođena je 3. lipnja 1949. u Šibeniku. Dvopredmetni studij arheologije i povijesti umjetnosti studira na Filozofskom fakultetu u Zadru, kojeg uz nagradu rektora završava 1973. godine.  Godine 1990. na Odsjeku za arheologiju stječe status doktora znanosti. Godinu dana kasnije promovirana je u docenta, a 2010. stječe zvanje redovitog profesora, gdje dočekuje i umirovljenje u listopadu 2013. godine.

Osim u kolegijima o brončanom i željeznom dobu istaknula se radom na znanstvenom poslijediplomskom studiju Arheologija istočnog Jadrana te kolegijima o svetim mjestima i kultovima mrtvih na Jadranu. Terenska arheološka istraživanja i rekognosciranja vrlo aktivno provodi kroz sve faze svoje karijere, posebice kod Nadina i Ljupča. Od 1992. do 1994. bila je predstojnica Odsjeka za arheologiju, od 2009. do 2011. članica Senata Sveučilišta u Zadru, a od 2010. pa sve do umirovljenja 2013. voditeljica Katedre za prapovijest na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru. Objavila je i dvije zbirke poezije, Orfika i Za obou i oblak. Sve to i puno više može se pročitati u ovom svesku časopisa Archaeologia Adriatica.

Dr. sc. Marko Dizdar s Instituta za arheologiju u Zagrebu istaknuo je kako su i prva dva znanstvena članka u ovom broju, o žrtveniku na neolitičkom naselju u Smilčiću te duhovnoj kulturi neolitičkih zajednica istočnog Jadrana, svojevrstan hommage ovoj arheologinji, jer su usmjereni na simboliku pronađene građe, čemu je Kukoč posvetila svoje najznačajnije radove. Nakon njih slijede radovi o stočarstvu i prikupljanju soli, koja je bila ključna za stočare, a koji donose nove poglede povezane s arheozoološkim podacima.

Raspoloživa građa čija je analiza dala podatke o starosti koza i ovaca (duže su se održavale živima zbog mlijeka), kao i analiza zuba koja je dala dokaz o vođenju na ispašu u planinske pašnjake, pokazuje da  sredinom 6. tisućljeća pr. Kr. u sjevernoj Dalmaciji dolazi do promjene strategije gospodarenja stadom. Počinje sezonsko kretanje pastira između zimskih nizinskih i ljetnih planinskih pašnjaka, prerada mlijeka i proizvodnja sira popraćena pojavom posuđa specijaliziranog oblika i namjene, uvođenje novog tipa srpa koji je lakše održavati itd.

– Pojava kojoj sam i ja u djetinjstvu svjedočio, da pastiri iz Bosne dolaze napasati svoju stoku u Slavoniju, ima svoje korijene još u 6. tisućljeću prije Krista. Arheološki tragovi su izuzetno skromni i teško ih je prepoznati, ali ako ih povežete s arheozoološkim podacima, dobivaju se fascinantni rezultati, zanimljivi za neolitik ali i cijelu povijest, istaknuo je Dizdar.

U ovom broju između brojnih tema obrađene su i one o japodskim i liburnskim antropomorfnim privjescima, veličini ljudske populacije uz nadinsku nekropolu na temelju dobi preminulih, gdje veća smrtnost djece, odnosno niža prosječna dob u trenutku smrti upućuje na populacijski rast, kultu rimskih carica i princeza na tlu provincije Dalmacije, numizmatičkim svjedočanstvima mongolske najezde na šire područje Splita iz ožujka 1242. godine itd.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Grad

Znanstvena dostignuća moraju biti otvorena cijeloj zajednici

Objavljeno

-

By

Sveučilište u Zadru domaćin je međunarodne OPERAS konferencije „Opening Collaboration for Community-Driven Scholarly Communication“ (Otvaranje suradnje za znanstvenu komunikaciju vođenu zajednicom), koja se ovog tjedna održava u prostoru Dvije palače. Konferencija je posebno važna u ostvarivanju cilja projekta OPERAS-PLUS u okviru Horizon Europe Infra-Dev, a to je otvaranje puta prema otvorenoj istraživačkoj infrastrukturi unutar Europskog istraživačkog prostora. Znanstvena komunikacija, posebice u području

Sudionicima je uime Uprave Sveučilišta u srdačnu dobrodošlicu zaželio prorektor prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić. Rekao je kako se sveučilišna zajednica s velikom radošću i iščekivanjem okuplja na međunarodnoj konferenciji

– Od svojih skromnih početaka prije više stoljeća do sadašnjeg statusa svjetionika znanja, Sveučilište u Zadru uvijek je živjelo u duhu otvorenog istraživanja i suradnje. Danas, dok se okupljamo kako bismo istražili granice otvorene znanosti, ponovno potvrđujemo svoju predanost održavanju ovih cijenjenih vrijednosti. S više od 140 sudionika, uključujući istaknute znanstvenike, izdavače, institucionalne pružatelje usluga i knjižničare, ova konferencija obećava da će biti dinamična razmjena ideja i uvida. Kroz rasprave, prezentacije i interaktivne sesije, istražit ćemo evoluirajući krajolik otvorene znanstvene komunikacije i izdavaštva i zacrtati put prema većoj dostupnosti i utjecaju, rekao je Penezić.

Konferencija OPERAS 2024 proaktivan je odgovor na poziv Europskog vijeća za veću transparentnost i dostupnost javno financiranih znanstvenih publikacija. Poticanjem suradnje i inovacija, cilj je ne samo ispuniti, već i nadmašiti ova očekivanja i stvoriti pozitivne promjene unutar znanstvene zajednice i šire.

Teme o kojima će sudionici raspravljati uključuju  politike i strategije otvorene znanosti, održavanje otvorene znanstvene komunikacijske infrastrukture, višejezičnost i suradnju, pravične modele izdavanja, inovativne usluge, alate i tehnologije koje podržavaju otvorenu znanost itd.

 
Nastavi čitati

Grad

U ožujku nastavljen trend rasta zaposlenih u Zadarskoj županiji

Objavljeno

-

By

Pozitivni gospodarski pokazatelji u Zadarskoj županiji nastavljeni su i u trećem mjesecu 2024. godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, posljednjeg dana ožujka u Zadarskoj županiji bilo je 63.025 zaposlenih osoba, odnosno tri tisuće (4,9 posto) više nego na isti dan godinu ranije.

Dobre brojke u ožujku nadovezuju se na prva dva mjeseca 2024. godine u kojima je potvrđen kontinuirani smjer rasta zaposlenosti na području Zadarske županije.

„Vesele nas pozitivni gospodarski pokazatelji u našoj županiji, rast izvoza, prosječnih plaća i ukupnog gospodarskog proizvoda. Svakako da je to velika zasluga naših poduzetnika koji su u proteklom razdoblju ostvarili značajan iskorak, pokazavši u velikoj mjeri inovativnosti i tržišnu konkurentnost. Ukupan gospodarski rast u najvećoj mjeri plod je zaštitnih mjera Vlade RH, odgovornog upravljanja nacionalnom ekonomijom, povećanja investicija te kontinuiranog podizanja plaća i zaposlenosti“, poručio je župan Božidar Longin dodavši kako je za nastavak trenda rasta gospodarstva potrebno održati investicijsku aktivnost, a očekuje se i nastavak razvojnog ciklusa uz pomoć EU sredstava.

„Važno je naglasiti da ćemo mi u Zadarskoj županiji, uz redovne operativne programe, moći koristiti i one namjenske. Osigurano je tako 5,5 milijuna eura iz posebnog programa za Bukovicu i Ravne Kotare, više do 25,6 milijuna eura za naše otoke, a Grad Zadar i njegovo urbano područje imaju na raspolaganju 43 milijuna eura iz ITU mehanizma. To će sigurno dati dodatan doprinos ravnomjernom razvoju svih naših krajeva. Ono što je posebno  važno naglasiti – ništa od ovoga nije došlo samo od sebe! To je plod znanja, vizije i vrijednog rada, od nacionalne do lokalne razine“, istaknuo je župan.

Ako zaposlenost promatramo po gradovima i općinama, više od 70 posto radnog stanovništva i dalje je raspoređeno u tri najveća grada – Zadru, Biogradu i Benkovcu. Od ukupnog broja zaposlenih, njih 38.824 (61,6 posto) radi u sjedištu županije, gradu Zadru. Slijede gradovi Biograd (3.399), Benkovac (3.190), Pag (1.297) i Nin (1.218) te općine Poličnik (1.148), Pakoštane (1.108), Sukošan (1.081), Preko (982) i grad Obrovac sa 870 zaposlenih osoba.

Navedeni podaci potvrđuju kako je broj zaposlenih osoba u Zadarskoj županiji tijekom posljednjih godina značajno porastao. Primjerice, u odnosu na 2014. godinu taj se broj povećao za gotovo 17 tisuća (36,3 posto) s trendom daljnjeg rasta. Dobre brojke zabilježene su i na nacionalnoj razini pa je broj zaposlenih u RH na dan 31. ožujka 2024. veći za 44.338 ili 2,73 posto.

 
Nastavi čitati

Grad

Zavod za javno zdravstvo Zadar: 80 godina djelovanja

Objavljeno

-

By

Ove godine obilježava se 80 godina javnozdravstvenog djelovanja i 40 godina od osamostaljenja Zavoda za javno zdravstvo Zadar!

Datum: 29. travnja 2024. godine

Vrijeme: 10:00 – 13:00 sati

Lokacija: Narodni trg, Zadar (ispred Gradske lože)

Program događanja:

  1. Mjerenje tlaka i šećera u krvi: Posjetite naš štand i provjerite svoje zdravstvene parametre.
  2. Predavanje o provedbi Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva: U 11:00 sati u Gradskoj loži, saznajte više o važnosti prevencije i ranog otkrivanja raka debelog crijeva.
  3. Predstavljanje rada stručnih službi Zavoda: Upoznajte se s našim timom stručnjaka i saznajte kako doprinosimo javnom zdravlju.
  4. Promotivni materijali: Dijelit ćemo informativne brošure i materijale koji će vam pomoći da ostanete informirani o važnim zdravstvenim temama.
  5. Besplatne analize vode: podijelit ćemo ambalažu za 10 besplatnih analiza zdravstvene ispravnosti vode za piće i 10 besplatnih analiza vode iz bazena
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu