Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

USUSRET SJEDNICI VIJEĆA: Na kolegiju gradonačelnika o radu gradonačelnika, prednostima upisa u dječje vrtiće, Liburniji, TŠC, HAK-u…

Objavljeno

-

Ususret sjednici Gradskog vijeća, održan je danas Javni kolegij gradonačelnika Grada Zadra, Branka Dukića.

Odluka o načinu ostvarivanja prednosti pri upisu djece u dječje vrtiće Grada Zadra

Na današnjem Javnom kolegiju gradonačelnika Grada Zadra, Branka Dukića predstavljena je  Odluka o načinu ostvarivanja prednosti pri upisu djece u dječje vrtiće Grada Zadra. Pročelnik UO za odgoj i školstvo, Joso Nekić istaknuo je kako je nova Odluka donesena u suglasju s predškolskim ustanovama kojima je Grad Zadar osnivač (DV Radost, DV Sunce i DV Latica) kao i sa udrugama čiji je primarni cilj briga za djecu s teškoćama.

– Novine u Odluci su sljedeće: skupna razina upisa za sve tri predškolske ustanove Grada Zadra, elektronski upisi i izmjene u postupku bodovanja Upisi u dječje vrtiće Grada Zadra započet će u lipnju 2022. godine, kazao je gradonačelnik Dukić.

Gradonačelnik je ukratko predstavio i Izvješće o radu Gradonačelnika Grada Zadra za razdoblje srpanj-prosinac 2021. – plan je ostvaren

– Najkraće – program rada za 2021. je ostvaren prema planu predstavljenom u prošlogodišnjem proračunu. A to znači i da je financijsko poslovanje bilo odgovorno, a rashodi jasno ciljani unatoč novonastalim uvjetima poskupljenja cijena usluga i radova. Što se tiče prihodne strane proračuna, u 2021. godine vrijedi zabilježiti porast prihoda od poreza za skoro 35 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje 2020. godine. Od toga porez i prirez na dohodak su veći za nešto više od 20 milijuna kuna,  porez na promet nekretnina za više od 13 milijuna kuna, a porez na potrošnju bio je veći za 1 milijun  kuna u odnosu na prethodnu godinu. Treba navesti i kako su komunalni doprinosi i naknade bili za 11 milijuna viši nego lani. Sve to potvrđuje podatke o većoj zaposlenosti i novim investicijama u realnom sektoru, ali i turistički oporavak nakon pandemijske 2020., istaknuo je gradonačelnik te nastavio o kapitalnim projektima u drugoj polovici prošle godine nabrojivši da su dovršeni su radovi na Providurovoj palači, da se izvode radovi na obnovi kompleksa crkve Svetog Nikole i stare Tehničke škole te su u tom razdoblju započeli radovi i na izgradnji Poduzetničkog inkubatora.

O kapitalnim projektima u drugoj polovici prošle godine

– Ugovoreni su izvođači za infrastrukturu gospodarske zone i pristupne ceste za nju, proveden je postupak javne nabave za izgradnju Novog gradskog groblja, izvode se radovi na rekonstrukciji Ulice dr. Franje Tuđmana, a završena je potrebna dokumentacija i objavljen postupak javne nabave za uspostavu 1. faze ITS-a. Završeni su svi postupci potrebni za početak izgradnje novog spoja Ulice Hrvatskog Sabora i Puta Biliga, a sukladno programima gradnje i održavanja komunalne infrastrukture realizirani su planirani projekti izgradnje i održavanja cesta i javnih površina, nabrojio je gradonačelnik i nastavio:

– U sklopu projekta Aglomeracije, u rokovima ispred terminskog plana, odvijaju se radovi na izgradnji sustava odvodnje na području Bokanjca. Radovi na cjelini Centar ne odvijaju se planiranom dinamikom zbog financijskih problema izvođača radova te je zbog toga pojačan nadzor i kontrola nad radovima i uspostavljena posebna  komunikacija s Hrvatskim vodama i predstavnicima tvrtke izvođača. U trenutku sastavljanja ovog izvješća izvođač još uvijek nije uskladio radove s definiranim terminskim planom. Radovi na rekonstrukciji Liburnske obale i Obale Kralja Petra Krešimira IV. traju punim intenzitetom i u skladu s rokovima. Dovršeni su radovi na novom objektu Studentskog doma s menzom.

Škole, vrtići, POS…

– Prema planu se odvija i gradnja zgrade POS-ovih stanova na Crvenim kućama. Od ukupno 105 kandidata za kupnju stanova pozivu se odazvalo njih 95, a od ukupno 100 ponuđenih, odabrano je 80 stanova. Na području tog mjesnog odbora dovršavala se sva potrebna dokumentacija za izgradnju objekta centralnih funkcija s novim dječjim vrtićem. U rujnu prošle godine započela je nastava u novoj školi na Bokanjcu, kao i školi Voštarnica u Centru Mocire. Škola je opremljena suvremenom opremom tako da prva u RH ima TEACCH učionice za učenike s autizmom te ostalim adekvatnim namještajem, nastavnim sredstvima, pomagalima, alatima i uređajima potrebnima za nastavni proces. Počele su i pripreme za projekte širenja škola Šimuna Kožičića Benje i Bartola Kašića te privodila kraju projektna dokumentacija za novu školu na Crvenim kućama.

– Useljenjem dječjeg vrtića Latica u Centar Mocire rekonstruiran je dječji vrtić Pčelica u čije su četiri skupine djeca krenula sredinom rujna. Također, započeli su radovi na područnom objektu Višnjik III. sa novih šest odgojno-obrazovnih skupina, a u istom razdoblju pripremani su projekti gradnje i uređenja novih vrtićkih kapaciteta na području Dikla.

– Započeli su i radovi na uređenju šume Musapstan i parka Vruljica. Završeni su radovi na izgradnji nove zgrade Mjesnog odbora Dračevac, preuređen je prostor u MO Novi Bokanjac za smještaj ambulante obiteljske medicine, a za istu namjenu u izradi je bilo i idejno rješenje adaptacije prizemlja MO Diklo. Nastavljena je provedba više projekata koji se financiraju sredstvima iz EU fondova, a svakako vrijedi naglasiti radove na izgradnji Centra za gospodarenje otpadom.

– Naravno, ostvareni su svi programi na području socijalne skrbi i zdravstva. Izdvojit ću nabavku 4K Endoskopskog stupa za potrebe Službe za ginekologiju i opstetriciju, a nakon što su završeni radovi na adaptaciji potkrovlja Službe za ginekologiju. Prema planu su obavljani radovi i ulaganja na području razvitka otoka, provedeni su programi poticanja poduzetništva, uz nove kreditne linije…Na području školstva i predškolskog odgoja povećani su izvannastavni standardi, obavljena sva planirana ulaganja u održavanje školskih objekata i vrtića… Naravno, uvijek se može više, bolje ili brže, ali i mora u skladu s financijskim mogućnostima, zaključio je gradonačelnik o izvješću.

Projekt Aglomeracije Zadar-Petrčane

– Vijeću upućujemo i prijedlog Odluke o izmjeni Odluke o dugoročnom zaduživanju Grada Zadra za kapitalni projekt KP 1035-22 Aglomeracija Zadar-Petrčane. Uvjeti su povoljniji, a u ovo vrijeme globalne nestabilnosti koja donosi poskupljenja i inflaciju, potvrđuju i dobar kreditni rejting Grada Zadra, kazao je gradonačelnik Dukić.

Prijedlog odluke za davanjem jamstva za podizanje kratkoročnog kredita Liburniji

Na kolegiju gradonačelnika govorilo se i o Prijedlogu Odluke o davanju suglasnosti i jamstva trgovačkom društvu Liburnija d.o.o. Zadar koje je uputilo zahtjev Gradu Zadru za davanjem jamstva za podizanje kratkoročnog kredita u iznosu od 1.300.000,00 EUR-a u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB-a sa fiksnom kamatnom stopom od 1,4% i troškom obrade kredita od 0,05% od iznosa kredita za financiranje obrtnih sredstava. Liburnija je svoj zahtjev obrazložila potrebom očuvanja likvidnosti poslovanja u ovoj godini, a s obzirom da više nisu u mogućnosti koristiti potpore Vlade RH za očuvanje radnih mjesta. Navedeni iznos namjeravaju iskoristiti isključivo za podmirenje tekućih obaveza (plaće, gorivo, PDV, obaveze prema dobavljačima te ostale kratkoročne i dugoročne obaveze).  S obzirom da se radi o iznosu većem od milijun kuna, Prijedlog je upućen na odlučivanju Gradskom vijeću.

– Ovo je tema koja je otvorena licitacijom pojedinih vijećnika pri donošenju ovogodišnjeg proračuna, a odnosi se na Liburniju. Najavio sam kako će nam se Liburnija pojaviti na dnevnom redu na proljeće, čak konkretno u svibnju. I dogodilo se! Doduše, ne samo zbog onog o čemu smo govorili nakon donošenja proračuna, nego i zbog znatnog poskupljenja goriva, prilagodbi voznog reda uvjetovanog opsežnim radovima na aglomeraciji… Uz to, kapitalna pomoć Liburniji d.o.o. Zadar je smanjena za čak 1.700.000,00 kn te sad iznosi svega 663.467,00 kuna. Po ovoj stavci planirali smo u cijelosti financirati troškove rata kredita za nabavku 5 novih  autobusa koji su nabavljeni  2018. godine te rate financijskog leasinga za nabavku novog kombi vozila za prijevoz invalidnih osoba koje je također nabavljeno 2018. godine. Naravno, danas smo prisiljeni dati suglasnost i jamstvo za kreditno zaduženje Liburniji kako bi izbjegli probleme s likvidnošću jer je riječ o trgovačkom društvu koje mora uz poslovanje čuvati i svoj kreditni rejting, objasnio je gradonačelnik.

Izgradnja škole u Kožinu, dopuna Detaljnog plana uređenja Tehničkog školskog centra Zadar

Pročelnik UO za prostorno uređenje i graditeljstvo, Darko Kasap iznio je Prijedlog Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja stambene zone zapadno od povijesne jezgre Kožina.

– Prostornim planom uređenja Grada predmetno područje je određeno kao neuređeni dio građevinskog područja za koje je obavezno izraditi urbanistički plan uređenja. Donošenjem predmetnog Urbanističkog plana uređenja ostvariti će se preduvjeti privođenja planiranoj namjeni predmetnog neuređenog područja (javna i društvena namjena, te sport i rekreacija), a sve u skladu s uvjetima Prostornog plana uređenja čime će se bitno promijeniti obilježba i kvaliteta korištenja istog, istaknuo je pročelnik Kasap i dodao kako Grad Zadar planira kandidirati tri škole prema nacionalnom planu oporavka i otpornosti, a glavni preduvjet toga je izrada projektne dokumentacije za školu na Crvenim kužama i školu Š.K. Benje te otpočeti sa UPU Kožino koji je isključivo društvene i rekreacijske namjene. 

Gradonačelnik je također naglasio kako je u planu izgradnja školske zgrade u zapadnom dijelu povijesne jezgre Kožina:

– Ponavljam: izgradnja školske zgrade. Činjenica je kako područje tog plana nosi naziv stambena zona, ali novi UPU regulira tek prostorno planske preduvjete za izgradnju škole u Kožinu. Dakle, nikakve izmjene plana koji će omogućiti masovnu stambenu izgradnju.

Također, pročelnik Kasap je govorio i o Prijedlogu Odluke o izradi II. Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja Tehničkog školskog centra Zadar.

– Strukovna škola Vice Vlatkovića Zadar i privatne osobe zatražile su donošenje Odluke o izradi II. izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja Tehničkog školskog centra u Zadru. Sukladno traženom, izradi Izmjena i dopuna predmetnog DPU-a pristupilo bi se zbog revizije objekata koji su predviđeni za uklanjanje te promjena parcelacije i usklađivanje namjene u zonama (R1 i D4) u svrhu rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i realizacija dvorane i sportskog centra.

– Konačno, vijećnici će još jednom odlučivati i o prodaji nekretnina na prostoru nekadašnjeg HAK-a. Procijenjena vrijednost od 8 milijuna kuna čini dio prihodovne strane proračuna za ovu godinu i ukoliko do prodaje ne dođe, doći će do iste tolike rupe na rashodovnoj strani. A to se nema od kud pokriti osim smanjenjima pojedinih pozicija, zaključio je gradonačelnik Dukić.

 

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTO Otvoren vrtić Višnjik III, područni odjel DV-a Radost

Objavljeno

-

By

Športskom centru Višnjik gdje već djeluju dva područna odjela, u utorak, 27. rujna 2022. svečano je otvoren i treći područni odjel gradskoga Dječjega vrtića Radost. Ovaj je odjel smješten na prvom katu zgrade, a u prethodnom je razdoblju cijeli prostor preuređen i prilagođen suvremenom standardu, te opremljen namještajem, didaktikom, kuhinjom i ostalim sredstvima.

Na simboličan način ovaj odjel rezanjem vrpce otvorili su Maro i Lucija, polaznici vrtića, te Branko Dukić, zadarski gradonačelnik.

dječji-vrtić-višnjik-III-otvaranje-zadar

Govoreći nazočnima poslije čina otvaranja Larisa Pavlović Petani, ravnateljica DV-a Radost, istaknula je kako je po međunarodnim konvencijama pravo svakoga djeteta na svu moguću skrb, pa i na smještaj u vrtićima, nit koju valja dosljedno slijediti. Također, istaknula je kako su područni odjeli Višnjik IVišnjik II i Višnjik III smješteni u prostoru Športskoga centra Višnjik čijim se sadržajima svi polaznici vrtića rado koriste u sklopu svojih programa.
– Ovaj je objekt obnovljen, prilagođen, uređen i opremljen u suradnji Grada ZadraUO-a za odgoj i školstvo i ŠC- Višnjik i na tomu zahvaljujemo svima – rekla je, uz ostalo Larisa Pavlović Petani.

dječji-vrtić-višnjik-III-otvaranje-zadar

Branko Dukić, zadarski gradonačelnik, u prigodnoj je riječi kazao i to kako Grad Zadar ozbiljno i odgovorno osmišljava plan i program stvaranja uvjeta za širenje vrtićkih prostora i sadržaja, ali i za uređenje postojećih, te da i ovaj objekt, Višnjik III, potvrđuje da se Grad Zadar, UO za odgoj i školstvo i ostali upravi odjeli dosljedno drže toga plana i programa.
– Iskreno vjerujem da ćemo u sljedećem razdoblju održati zamišljenu dinamiku i da ćemo u danom trenutku imati osigurano mjesto za svako dijete predškolske dobi – zaključio je Branko Dukić.

dječji-vrtić-višnjik-III-otvaranje-zadar

Otvaranju područnoga Odjela Višnjik III pribivali su uz Branka Dukića, Josu Nekića, pročelnika UO-a za odgoj i školstvo, Denisa Karlovića, direktora ŠC-a Višnjik, još i brojni pročelnici gradskih upravnih odjela, zaposlenici dječjih vrtića, članovi upravnih vijeća gradskih vrtića, itd.

Izvor: Visnjik.hr

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA SA SVEUČILIŠTA) OKRUGLI STOL “TURIZAM KAKAV ŽELIMO” Fain: Imamo 33 tisuće kreveta, svi su zauzeti, a prijavljeno 19 tisuća gostiju!?

Objavljeno

-

By

Ususret Svjetskom danu turizma Odjel za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru sinoć je, u prostorijama Jedriličarskog kluba Uskok, organizirao okrugli stol „Turizam kakav želimo“. Zbog najavljene kiše odgođeno je čišćenje plaže Vitrenjak, u kojemu će, u novom terminu, kako je najavljeno, uz učenike Ekonomsko-birotehničke i trgovačke škole sudjelovati studenti novog diplomskog studija Održivi razvoj turizma.

Učenici EBTŠ uvodno su prezentirali rezultate istraživanja „Zadovoljstvo lokalnog stanovništva razvojem i utjecajem turizma u gradu Zadru“, u kojemu su kao najpozitivnije strane turizma istaknute veća potrošnja i rast zaposlenja, dok je najveće nezadovoljstvo domaćih žitelja vezano uz nedostatak parkirališnih mjesta tijekom sezone.

Nastavnici s Odjela za turizam i komunikacijske znanosti doc. dr. sc. Tomislav Klarin i dr. sc. Gabrijela Vidić prezentirali su rezultate fokus grupa provedenih u Ravnim kotarima s različitim dionicama i predstavili strateški okvir, akcijski plan i smjernice za razvoj održivog razvoja turizma tog područja. Kao prednosti Ravnih kotara i Bukovice istaknuti su prirodna i kulturna baština, gastronomija, mir, blizina obale, seoski turizam, a najlošije je stanje s ponudom izleta i lokalnim transportom. Razvoj turizma tamošnji žitelji i dionici turističke ponude uglavnom vežu uz poljoprivredu i enogastronomsku ponudu.

Središnji dio večeri bio je okrugli stol na temu „Turizam kakav želimo“, u kojemu su sudjelovali predsjednik Udruženje hrvatskih putničkih agencija Tomislav Fain, direktorica Turističke zajednice Zadarske županije Mihaela Kadija, ravnatelj Parka prirode Vransko jezero Danijel Katičin, ravnateljica Zadar Cruise Port – Putničke luka Gaženica Rebeka Pevec te menadžer u Turisthotelu Ivan Niseteo, uz moderiranje izv. prof. dr. sc. Božena Krce Miočić.

– Teško je uvijek slušati kritike na račun našeg turizma, no on je dobar, a vrhunac sezone donosi opterećenje u većini destinacija. Svjesni smo da takve situacije ponekad teško padaju žiteljima i da je potrebno rješavati neke probleme. Oni koji zarađuju od turizma su zadovoljni, realni sektor također, a mi moramo raditi na tome da povećamo udio hotelskog smještaja, a ne da se on smanjuje, rekla je Kadija.

Ravnatelj Parka prirode Danijel Katičin istaknuo je kako je ovoj ustanovi primarna zaštita prirode, a ne posjećivanje, od kojeg se ipak ostvaruju značajni prihodi. Veću štetu čini im odlaganje otpada i nekontrolirana poljoprivredna proizvodnja, posebice upotreba pesticida.

– Na sreću ili nažalost, Vransko jezero nije dostiglo izazove poput uvale Mir, Roškog slapa ili Plitvičkih jezera, koji su došli u fazu da moraju zaustavljati posjetitelje.

Ivan Niseteo najavio je dvije važne novosti u Turisthotelu – pretvaranje postojećeg hostela na Forumu u hotel i gradnju novog hotela na prostoru nekadašnjeg kina Pobjeda. Projekti su na početku, a u najboljem slučaju mogli bi biti dovršeni u roku od dvije godine.

„Turizam kakav želimo“ je događanje koje je organizirano u okviru projekta “Smart and Slow Tourism Supporting Adriatic Heritage for Tomorrow” (TAKE IT SLOW), sufinanciranog u sklopu programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija-Hrvatska 2014. – 2020., na kojemu je Sveučilište u Zadru jedan od projektnih partnera. Projekt je osmišljen s ciljem upravljanja i promocije Jadrana kao održive, zelene i pametne europske turističke regije kroz uspostavu lanca vrijednosti u turizmu prema načelima pametne specijalizacije. Temelji se na istraživanju načina života kao spoja materijalne, nematerijalne, kulturne i prirodne baštine u suradnji sa znanstvenicima i lokalnom zajednicom kao velikim izvorom znanja.

Fain: Imamo 33 tisuće kreveta, svi su zauzeti, a prijavljeno 19 tisuća gostiju!?

Tomislav Fain kao veliki problem ističe neprijavljivanje gostiju, što potkrepljuje brojkama.

– U Zadru imamo registrirano 33 tisuće glavnih kreveta, uz pomoćne i neprijavljene, bilo je dana kada nije bilo slobodnog u gradu, a maksimalno smo ih imali 19 tisuća prijavljenih! Siguran sam da ih ima još barem toliko! Nisu privatni iznajmljivači oni koji rade u sivoj zoni, tu su i brodari koji krcaju pune brodove izletnika a u papirima je na svakom prijavljeno petoro, tu su i prijevoznici, taksisti… Siguran sam da imamo barem 50 posto neprijavljenih prihoda, to je veliki gubitak za državu, istaknuo je Fain.

Pevec: Gostima s kruzera nedostaje prave ponude

Rebeka Pevec ponudila je odgovor na pitanje kako poboljšati lošu percepciju cruising turizma, za koje se često smatra da ne donosi nikakvu korist lokalnoj sredini, već samo zagađenje brodova koji dolaze.

– Mi smo ove godine imali 81 dolazak u Gaženicu. Nažalost, brodovi nisu mogli biti puni, zbog COVID protokola, već ispunjeni 72 posto. Da jesu, po broju putnika bismo značajno nadmašili rekordnu 2019. godinu. Dolaze nam sve veći brodovi, a poseban test za nas, turoperatore, vodiče i cijelu destinaciju bio je dan kada su istovremeno pristala tri kruzera. Suprotno percepciji, kruzing ima tendenciju da postane jedna od ekološki najprihvatljivijih industrija u turizmu. Veliki broj gostiju želi posjetiti gradsko središte, dok ostatak ide na izlete u širu okolicu, no činjenica je da im nedostaje prave ponude, novih iskustava poput branja grožđa, kulinarskih radionica, čak i ekoloških akcija u kojima bi sudjelovali, rekla je Pevec.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) OKRUGLI STOL O EKOLOŠKIM OTISCIMA NA SVEUČILIŠTU U ZADRU Ekološki otisak je naše najtočnije ogledalo koje govori koliko resursa uzimamo Zemlji

Objavljeno

-

By

Ususret Europskoj noći istraživača, koja će se održati u petak 30. rujna, na Sveučilištu u Zadru jučer je održan okrugli stol „Učenje o našim ekološkim otiscima”, čiji je cilj bio upoznati širu populaciju sudionika sa znanstvenim spoznajama iz područja ekologije i utjecaju čovjeka na okoliš, te potaknuti svakog sudionika da se zapita o svom ekološkom otisku i mogućnostima suočavanja s ekološkim izazovima na human način. Uz stručnjake iz različitih područja u raspravi su sudjelovali učenici Gimnazije Vladimira Nazora i Privatne gimnazije NOVA iz Zadra.

Sveučilište u Zadru je generator znanja zamašnjak razvoja Grada Zadra i njegove okoline, kopna i mora. Uključivanjem u Europsku noć istraživača kroz projekt Blue Connect iskazuje volju, htijenje i odlučnost za djelotvornim promjenama temeljenim na znanstvenim istraživanjima, novim spoznajama i dijeljenju novih znanja s odgojno-obrazovnim čimbenicima, istaknula je u pozdravnoj riječi rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican.

– Danas smo bombardirani ogromnom količinom informacija, osobito djeca i mladi. Zadaća nam je podizati svijest djece i mladih o razvoju i napretku, ali upozoriti ih na brid koja nas dijeli od onog napretka i razvoja koji sa sobom nosi novi kamen oko vrata. Važno odgojno poslanje jest što učinkovitije povezivanje znanosti sa sviješću o zajedničkom dobru, javnom dobru i općem dobru. Ne osakaćujmo svijest i znanje, nego podijelimo odgovornost da smo jedna od 7 milijardi osoba koja će se refleksivno odnositi prema svom ekološkom otisku. lako imamo percepciju ukorijenjenosti u lokalnu zajednicu, problemi s kojima se suočavamo bliski su milijardama. Informacijsko-komunikacijske tehnologije su nam unijele revoluciju u život, učinile puno dobroga. Istodobno, hvalevrijedna brzina informacija ne znači uvijek i njihovu točnost i istinitost; upravo suprotno, njihova loša strana su rasadništvo zabluda, predrasuda, laži i manipulacija, rekla je rektorica Vican, ističući kako rast ne odgovara uvijek razvoju i napretku, te da vodi k iscrpljivanju planeta i bioraznolikosti.

Čovjek je, istaknuo je prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, nezamisliv bez svojih veza s prirodom, a možda se baš zato što je bio odvojen od prirode, posebno u razvijenim zemljama, događaju današnji problemi. Jako je važno da svi dionici, a osobito akademska zajednica, stalno i u sudioništvu s drugim ustanovama u odgoju i obrazovanju, bude vrlo aktivna i ona koja će prednjačiti u prostoru u kojem živimo i djelujemo, istaknuo je Faričić.

Znanstvenik, ekolog i aktivist dr. sc. Dražen Šimleša s Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“ predstavio je pojam ekološkog otiska, koji se značajno razlikuje od mnogo poznatijeg “otiska CO2”

– Ekološki otisak je naše najtočnije ogledalo, ako imamo prevelik, znači da smo nekome „ukrali“ resurse. Dok CO2 otisak mjeri koliku svatko od nas ima emisiju, što je isto važan podatak, on je integriran u ekološki otisak, koji je indikator našeg životnog stila. On nije u atmosferi niti se bavi onim što će se događati za 50 godina, već se bavi trenutačnim utjecajem na naš planet i ima više veze s ekonomijom, politikom i društvom, nego ekologijom, rekao je Šimleša.

Znanstvenici svake godine računaju biokapacitet našega planeta, koji pokazuje da Zemlji treba godina i pet mjeseci da se regenerira, što znači da je stalno u zaostatku.

Prof. dr. sc. Neven Voća s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorio je o velikoj količini (1,7 milijuna otpada) koji se u Hrvatskoj svake godine stvara. Svatko od nas svake godine baci preko 400 kilograma otpada, a što je velika razina, pogotovo na činjenicu da mnogo njega nastaje izvan većih centara, pa ga se puno ne uspije ni prikupiti. Zadarska županija pritom je s 3 posto među najgorima u odvojenom prikupljanju otpada.

– Puno otpada kojega na ovomu prostoru bacamo je biorazgradivi otpad, odnosno hrana, jer smo poput drugih Mediteranaca gurmani, dok recimo Skandinavci jedu gotovo isključivo polugotovu hranu za mikrovalnu pećnicu i bacaju uglavnom plastiku. Od četiri vrećice hrane koju kupimo u trgovini, jednu ćemo baciti!, upozorio je Voća.

O utjecaju turizma na ekološki otisak izlagao je doc. dr. sc. Hrvoje Grofelnik s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji. Zadarsko područje je turističkom aktivnošću, dovođenjem velikog broja zrakoplova, ali i gradnjom autoceste, dobilo turiste i prihod, ali i generiralo ogroman ekološki otisak i emisiju CO2.

Prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Slaven Zjalić, inače predavač na Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu, govorio je o boljem korištenju resursa i zamjeni fosilnih gorivima biogorivima, ali i smanjenju upotrebe pesticida.

– Moramo razmišljati o tome kako nešto primjenjujemo i nastojati biti što obazriviji. Najveći sustav recikliranja je priroda sama, za svaku molekulu postoji nešto što će ju razgraditi, pa koristimo našu prirodu i pamet da budemo odgovorniji, poručio je Zjalić.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu