Connect with us

Hrvatska

Grubišić: Statistički gledano, dobar dio čovječanstva živi nikada bolje

Objavljeno

-

Ekonomski analitičar Andrej Grubišić u N1 Studiju uživo govorio je o inflaciji, plinskoj krizi i uzrocima pojave aktualnih ekonomskih poremećaja.

“Više puta sam apostrofirao da stvari treba objektivizirati. Nerijetko radi relativno pretencioznog načina komunikacije, stvara se drama tamo gdje zapravo drame nema. Statistički gledano dobar dio čovječanstva živi jako dobro i nikada bolje. Kada imate level 100 i on padne na 98, nerijetko u narativu makroekonomista, a posebno oporbenih političara, to se smatra katastrofom, a zapravo kafastrofe nema”, kazao je Grubišić.

Pojašnjava da su političari imali veliku ulogu u izazivanju inflacije.

“Postoje elementi realnosti koji ukazuju da je zapravo teško zamisliti bilo koji uzrok inflacije koju imamo, a da nije uzrokovan nekim oblikom državne intervencije, odnosno postupcima političara – od prekomjernog tiskanja novca, posebno eskalacije tog tiskanja tijekom pandemije, preko činjenice da su te iste države zabranile kretanje ljudi, na taj način opstruirali isporuku mnogih usluga, došlo je do prekida opskrbih lanaca, do ovog tragičnog rata u Ukrajini. Puno toga nije diktirano od strane tržišta i zapravo je velik dio problema na strani onih koji govore kako su tu da bi nam pomogli”, smatra Grubišić.

Kazao je i ova inflacija ponajviše šteti ljudima koji imaju neke tekuće dohotke, kao i prethodnom radu koji obezvrijeđuje.

“Svi koji su nešto stekli i imaju monetarnu imovinu, zapravo se danas s tim novcem možete kupiti manje”, pojasnio je.

Očekuje rast kamatnih stopa i smatra da se ne treba čuditi ako dođe do toga.

“Nismo imali niske kamatne stope jer su izadavatelji vrijednosnih papira bili manje rizični, nego jednostavno imate poplavu natiskanog novca”, kazao je pa nastavio:

“Ja sam za pošten narativ. Kada političar kaže da je nešto zaštitio i da je to zahvaljujući državi, ostavlja dojam da država ima neke svoje novce, u svom sefu, koje je sama kreirala i da je iz toga isplatila. Međutim, nema niti jednog državnog izdatka da ne ide na nečiji trošak. Samo su tri načina – da vas direktno oporezuje danas i meni distribuira dio toga, da vas ne oporezuje danas nego vas zaduži ili da tiska novac, što plaćate kasnije inflacijom.”

Ističe da niti jedne države koja je intervenirala sa svojim novcem te da su to sve novci poreznih obveznika.

“U Europi je tiskanje novca prisutno zadnjih 10 godina, a u pandemiji je otišlo u ekstremne okvire i to zasigurno stvar koja je doprinijela inflaciji”, smatra Grubišić.

Vezano uz plin iz LNG terminala, kazao je da nije realno očekivati da će alternativni pravci ili dobavljači to raditi iz filantropskih razloga.

“Čak i ako vam na fakturi koju dobivate za plin nije iskazana cijena koju on misli da bi trebao dobiti, tražit će to bilo kroz političku ili neku drugu stranu”, rekao je.

Ne isključuje scenarij u kojem bi litra benzina mogla dosegnuti 15 do 20 kuna

“Povijest nas uči da je naša sposobnost predviđanja čak i tektonskih promjena puno manja nego što mislimo da je. Puno toga je svijet iznenadilo u zadnjih 20-ak godina”, kazao je Grubišić.

Rekao je i da nije pobornik velikih državnih subvencija.

“Skloniji sam smanjenju PDV-a pa neka se on raspodijeli između dionika kako tržište odredi, neka se smanjuju trošarine, da država reducira svoju potrošnju i da apelira na razumnu monetarnu politiku. Dakle, ne bacati novce iz helikoptera iza kojih ne stoji stvarna ekonomska aktivnost”, zaključio je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Sociolog o “crnom petku”: Mi smo bića afekta

Objavljeno

-

By

Sociolog s Hrvatskih studija dr. sc. Erik Brezovec u HTV-ovu središnjem Dnevniku govorio je o fenomenu “crnog petka”, rekavši među ostalim da su ljudi bića afekta koji je u pozadini konzumerističkog društva.

Odgovarajući na pitanje zašto su trgovine pune unatoč inflaciji i relativno malim popustima, Brezovec je rekao da naše društvo funkcionira na principima konzumerističke kulture.

– Konzumeristička kultura ne leži u potrebama, jer potreba je relativno malo, ali unazad sto godina sve više se fokusiramo na želje, jer su one neutažive, afektivne i nešto što će dalje producirati daljnju društvenu potrošnju, zapravo individualnu potrošnju u okvirima te jedne nove kulture, rekao je Brezovec.

Rekao je da kupci predstavljaju racionalne razloge za kupnju određenog proizvoda u određenom trenutku, ali da se zapravo u većoj mjeri radi o pokriću za afekt koji je u pozadini konzumerističkog društva, kako bi se taj afekt legitimirao.

“Zapravo smo mi bića afekta. I ono što je zanimljivo u konzumerističkom društvu je da nam taj afekt, pogotovo potrošnja u krajnjem slučaju, stvara puno veću ugodu negoli nam neugodu stvara činjenica da ćemo ostati zaduženi”

Ustvrdio je da često imamo zabludu da su ljudi u instrumentalno racionalni, ali da smo zapravo bića afekta.

– I ono što je zanimljivo u konzumerističkom društvu je da nam taj afekt, pogotovo potrošnja u krajnjem slučaju, stvara puno veću ugodu negoli nam neugodu stvara činjenica da ćemo ostati zaduženi, rekao je Brezovec.

– Mi smo, dakako, svjesni toga da se zadužujemo, da će na kraju mjeseca to pasti na naš račun. Ali potrošnja u zadanom trenutku, u zadanoj jedinici vremena, jednostavno stvara preveliku razinu ugode koja je zapravo društveno uvjetovana, dodao je.

Brezovec je rekao da već od osamdesetih godina postoje određeni procesi koji nas vode prema potrošačkom društvu – čak i u socijalizmu počeli smo njegovati tu kulturu.

Činjenicu da su trgovački centri postali mjesto druženja također pripisuje kulturi konzumerizma, koja ne obuhvaća samo ekonomsku djelatnost potrošnje, proizvodnje ili prodavanja nego i interakcije.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Crobarometar: Sve manje građana odobrava rad Milanovića, HDZ-u raste popularnost

Objavljeno

-

By

Dnevnik Nove TV donosi redovito mjesečno istraživanje Crobarometar za studeni 2022. godine. Svakodnevne teme su i u proteklom razdoblju bile rast cijena i inflacija, ali i priprema za ulazak Hrvatske u eurozonu i šengenski prostor. Studeni je mjesec obilježavanja pada Vukovara te je to tradicionalna dominanata tema u ovom periodu.

Pesimizam je stabilan u Hrvatskoj: tri četvrtine ispitanih, odnosno 74 posto birača ne vjeruje da Hrvatska ide u dobrom smjeru, 17 posto misli da ipak ide, 9 posto – ne zna.

Stabilno je i nezadovoljstvo radom Vlade: 66 posto ispitanih ne odobrava poteze koje Vlada povlači, 26 posto odobrava, 8 posto – ne zna.

Kad je riječ o vjeri u Vladinu sposobnosti rješavanja problema, skepsa je i tu itekako prisutna: 22 posto ispitanih vjeruje da će vlada sigurno ili vjerojatno riješiti najveće probleme. Onih koji ne vjeruju u njihove sposobnosti je 73 posto. 5 posto ne zna.

No zato je politička stabilnost, na kojoj tako često inzistira premijer, očito doprla do većine hrvatskih domova pa sada gotovo nitko u državi ne sumnja u odanost koalicijskih partnera HDZ-u: čak 86 posto vjeruje da će u skladnom braku dočekati kraj mandata.

Što građani kažu za predsjednika Milanovića i njegove političke poteze i istupe?

Verbalna rabijantnost koja dominira u svim istupima predsjednika Milanovića više – tako barem pokazuju brojke – ne donosi rast, nego pad popularnosti.

56 posto ispitanih ne odobrava što i kako radi i ta brojka polako raste.

Smanjuje se broj onih koji njegov rad odobravaju: takvih je 37 posto ispitanih, što je u odnosu na listopad pad od 3 postotna poena. Što bi uopće o predsjedniku mislili, ne zna 7 posto ispitanika.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

S tržišta se zbog opasne bakterije povlači jedna vrsta kobasica

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay/Ilustracija

Državni inspektorat izvijestio je o povlačenju s tržišta Suhe češnjovke Mesnice Kramarić zbog utvrđene bakterije Listeria monocytogenes, priopćila je u petak Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Opoziv se odnosi na proizvod Češnjovka suha, polutrajna kobasica, LOT 311020226,  s rokom upotrebe do 15.01.2023..

Zbog utvrđene bakterije Listeria monocytogenes proizvod ne zadovoljava  EU mikrobiološke kriterije za hranu

Proizvođač Suhe češnjovke je “Prerada mesa i mesnica Kramarić”, vlasnika Stjepana Kramarića iz Svetog Ivana Zeline.

Obavijest Državnog inspektorata odnosi se isključivo na navedeni proizvod, navodi se u priopćenju.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu