Connect with us

Hrvatska

Hrvati u riziku od siromaštva, trećina kućanstava jedva spaja kraj s krajem

Objavljeno

-

Kuća ljudskih prava Zagreb je u sklopu izvještaja o stanju ljudskih prava za 2021. održala i raspravu o socio-ekonomskim pravima gdje je istaknuto kako je u Hrvatskoj više od petine stanovnika u riziku od siromaštva, a trećina kućanstava vrlo teško ili teško spaja kraj s krajem.

Rasprava se temeljila na djelu izvještaja naslovljenom ”Pravo na adekvatni životni standard” koje je u 19 točaka ocrtalo stanje prava na stanovanje, pristup socijalnim uslugama, siromaštvo i socijalnu isključenost i izazove u socijalnoj skrbi u 2021. Dodatno, problemi vezani uz socio-ekonomska prava ranjivih skupina dodatno su bili istaknuti u poglavljima o pravima djece, nacionalnih manjina, posebno Roma i Srba.

U izvještaju se navodi da je u Hrvatskoj i dalje više od petine stanovnika u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Dodatno je poražavajuće što se u riziku od siromaštva nalazi svaka druga osoba starija od 65 godina koja živi sama, a više od polovice mirovina niže je od hrvatske linije siromaštva. Zabrinjava i materijalna deprivacija – čak trećina kućanstava u Hrvatskoj vrlo teško ili teško spaja kraj s krajem. Niti u 2021. nisu napravljeni značajniji pomaci po pitanju stambene politike, navodi se u izvješću.

Problemi u području pravne sigurnosti stanovanja, priuštivosti, nastanjivosti, dostupnosti i pristupa stanovanju dodatno su povećani zbog posljedica potresa u Zagrebu i Sisačko-moslavačkoj županiji te epidemije covid-19. Posebno se ističe i kako je stopa rizika od siromaštva veća za stanare nego za vlasnike stana te je gotovo četvrtina podstanara u riziku od siromaštva, a trend opterećenosti stanovništva troškovima stanovanja nastavljen je i lani.

Građani i dalje imaju problema s dostupnošću i priuštivošću adekvatnog grijanja, kao i prenapučenošću stanova jer čak 36 posto stanovnika živi u premalim stanovima. Ovi podaci dodatno zabrinjavaju zbog spore obnove potresom pogođenih područja, ali i rasta inflacije i rasta cijena energenata.

Preokrenuti situaciju sa siromaštvom na bolje

”U tim okolnostima, u prošloj godini je donesen i Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje 2021. – 2027., ključna politika koja bi trebala odgovoriti na izazove. Međutim, taj je plan prilično neambiciozan i ne donosi mjere koje bi mogle preokrenuti situaciju sa siromaštvom na bolje”, istaknula je Tina Đaković, koordinatorica Kuće ljudskih prava Zagreb.

Mjere koje država predlaže nisu usmjerene na sustavno rješavanje problema, a uopće nema novih pristupa koji bi odgovorili na rastuće izazove poput energetskog siromaštva ili siromaštva starijih ili socijalne isključenosti osoba koje žive u izoliranim područjima, izbjeglica, mladih u NEET položaju (mladi koji nisu uključeni u obrazovanje, prekvalifikaciju ni na tržište rada) i niza ranjivih skupina i pojedinaca.

Ostvarivanje socio-ekonomskih prava u Hrvatskoj otežano je i zbog utjecaja epidemije i potresa, naglasila je zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić, koja je tijekom rasprave istaknula i da je najviše pritužbi građana u Ured pučke pravobraniteljice pristiglo upravo iz potresom pogođenog područja.

Naglasila je i da čak 92 posto romskih kućanstava živi ispod razine rizika od siromaštva u Hrvatskoj, a gotovo polovica ih živi u izoliranim naseljima koja nemaju pristup struji i vodi. Upozorila je i na situaciju na području Sisačko-moslavačke županije gdje nedostupnost javnog prijevoza uvjetuje pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama, što pogotovo pogađa osobe starije životne dobi.

Siromaštvo i beskućništvo i dalje tabu teme

Đordana Barbarić iz udruge MoSt istaknula je da su siromaštvo i beskućništvo, kao ekstreman oblik siromaštva, i dalje tabu teme o kojima se rijetko govori, te da su ranjive skupine i pojedinci često nevidljivi. Naglasila je važnost međuresorne suradnje i multidisciplinarnog pristupa problemu, jer se osobe u siromaštvu ili beskućnici često nalaze u složenim okolnostima i potrebna im je pomoć i iz područja socijalne zaštite i zdravstvene zaštite i ostvarivanja prava na rad, pa i zaštite od diskriminacije.

Olja Družić Ljubotina sa Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu posebno je upozorila na problem siromaštva djece te je istaknula da su djeca posebno ranjiva jer su ovisna o drugima, a često su i nevidljiva skupina u društvu. U Hrvatskoj je i dalje problem dostupnost predškolskom odgoju i obrazovanju, koje je ključno za prevenciju siromaštva i socijalne isključenosti djece. Ukazala je i na to da institucije često ne prepoznaju siromaštvo djece kao njihov problem, to jest da bi različiti resori trebali djelovati zajedno kako bi našli rješenje i mogli djelovati sustavno.

Na siromaštvo i socijalnu isključenost značajno utječu i dostupnost i kvaliteta socijalnih usluga, istaknula je Valentina Zeljak Božović iz Rehabilitacijskog centra za stres i traumu Zagreb.

Prema njihovom istraživanju o dostupnosti socijalnih usluga, potvrđene su razlike između ruralnih i urbanih jedinica lokalne samouprave u pružanju gotovo svih socijalnih usluga, a razlike postoje i na razini regija. Te razlike su najuočljivije kod dostupnosti socijalnih usluga za mlade, osoba s invaliditetom, osoba s teškoćama mentalnog zdravlja, pripadnika nacionalnih manjina i izbjeglica.

Socijalne usluge su manje dostupne u potpomognutim područjima

Najviše regionalnih razlika vidljivo je u dostupnosti usluga za djecu u riziku. Socijalne usluge su manje dostupne u potpomognutim područjima Hrvatske, a dostupnost usluga se razlikuje i obzirom na broj stanovnika pa su socijalne usluge dostupnije u gradovima s više od 20 000 stanovnika, istaknuto je tijekom rasprave.

O dostupnosti usluga za osobe s autizmom govorio je Nikola Tadić ispred Saveza udruga za autizam Hrvatske, koji je istaknuo probleme nedostupnosti rane intervencije za djecu izvan velikih urbanih središta, naglasivši da se u Hrvatskoj i dalje borimo s takvim problemima koji su u Europi davno riješeni, te da se radi o temeljnim uslugama koje moraju biti dostupne.

Dodatan je problem i što se udruge koje rade sa osobama s autizmom, financiraju sporadično kroz projekte. Na isti problem je upozorila i Tina Đaković navodeći da se kod projektnog financiranja događa diskontinuitet u pružanju socijalnih usluga koje se projektno financiraju, poput situacije koja se događa sa osobnom asistencijom, asistencijom u nastavi i pomoći u kući, pa se istekom ograničenog projektnog financiranja takve usluge prekidaju ili ukidaju, a korisnici ostaju bez osnovne socijalne usluge.

”Država treba i mora naći načina kako osigurati kontinuitet pružanja osnovnih zdravstvenih i socijalnih usluga pogotovo za najranjivije te osigurati dostupnost, održivost i kvalitetu, kako bi se poboljšalo ostvarivanje socio-ekonomskih prava”, zaključuju stručnjaci.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Sociolog o “crnom petku”: Mi smo bića afekta

Objavljeno

-

By

Sociolog s Hrvatskih studija dr. sc. Erik Brezovec u HTV-ovu središnjem Dnevniku govorio je o fenomenu “crnog petka”, rekavši među ostalim da su ljudi bića afekta koji je u pozadini konzumerističkog društva.

Odgovarajući na pitanje zašto su trgovine pune unatoč inflaciji i relativno malim popustima, Brezovec je rekao da naše društvo funkcionira na principima konzumerističke kulture.

– Konzumeristička kultura ne leži u potrebama, jer potreba je relativno malo, ali unazad sto godina sve više se fokusiramo na želje, jer su one neutažive, afektivne i nešto što će dalje producirati daljnju društvenu potrošnju, zapravo individualnu potrošnju u okvirima te jedne nove kulture, rekao je Brezovec.

Rekao je da kupci predstavljaju racionalne razloge za kupnju određenog proizvoda u određenom trenutku, ali da se zapravo u većoj mjeri radi o pokriću za afekt koji je u pozadini konzumerističkog društva, kako bi se taj afekt legitimirao.

“Zapravo smo mi bića afekta. I ono što je zanimljivo u konzumerističkom društvu je da nam taj afekt, pogotovo potrošnja u krajnjem slučaju, stvara puno veću ugodu negoli nam neugodu stvara činjenica da ćemo ostati zaduženi”

Ustvrdio je da često imamo zabludu da su ljudi u instrumentalno racionalni, ali da smo zapravo bića afekta.

– I ono što je zanimljivo u konzumerističkom društvu je da nam taj afekt, pogotovo potrošnja u krajnjem slučaju, stvara puno veću ugodu negoli nam neugodu stvara činjenica da ćemo ostati zaduženi, rekao je Brezovec.

– Mi smo, dakako, svjesni toga da se zadužujemo, da će na kraju mjeseca to pasti na naš račun. Ali potrošnja u zadanom trenutku, u zadanoj jedinici vremena, jednostavno stvara preveliku razinu ugode koja je zapravo društveno uvjetovana, dodao je.

Brezovec je rekao da već od osamdesetih godina postoje određeni procesi koji nas vode prema potrošačkom društvu – čak i u socijalizmu počeli smo njegovati tu kulturu.

Činjenicu da su trgovački centri postali mjesto druženja također pripisuje kulturi konzumerizma, koja ne obuhvaća samo ekonomsku djelatnost potrošnje, proizvodnje ili prodavanja nego i interakcije.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Crobarometar: Sve manje građana odobrava rad Milanovića, HDZ-u raste popularnost

Objavljeno

-

By

Dnevnik Nove TV donosi redovito mjesečno istraživanje Crobarometar za studeni 2022. godine. Svakodnevne teme su i u proteklom razdoblju bile rast cijena i inflacija, ali i priprema za ulazak Hrvatske u eurozonu i šengenski prostor. Studeni je mjesec obilježavanja pada Vukovara te je to tradicionalna dominanata tema u ovom periodu.

Pesimizam je stabilan u Hrvatskoj: tri četvrtine ispitanih, odnosno 74 posto birača ne vjeruje da Hrvatska ide u dobrom smjeru, 17 posto misli da ipak ide, 9 posto – ne zna.

Stabilno je i nezadovoljstvo radom Vlade: 66 posto ispitanih ne odobrava poteze koje Vlada povlači, 26 posto odobrava, 8 posto – ne zna.

Kad je riječ o vjeri u Vladinu sposobnosti rješavanja problema, skepsa je i tu itekako prisutna: 22 posto ispitanih vjeruje da će vlada sigurno ili vjerojatno riješiti najveće probleme. Onih koji ne vjeruju u njihove sposobnosti je 73 posto. 5 posto ne zna.

No zato je politička stabilnost, na kojoj tako često inzistira premijer, očito doprla do većine hrvatskih domova pa sada gotovo nitko u državi ne sumnja u odanost koalicijskih partnera HDZ-u: čak 86 posto vjeruje da će u skladnom braku dočekati kraj mandata.

Što građani kažu za predsjednika Milanovića i njegove političke poteze i istupe?

Verbalna rabijantnost koja dominira u svim istupima predsjednika Milanovića više – tako barem pokazuju brojke – ne donosi rast, nego pad popularnosti.

56 posto ispitanih ne odobrava što i kako radi i ta brojka polako raste.

Smanjuje se broj onih koji njegov rad odobravaju: takvih je 37 posto ispitanih, što je u odnosu na listopad pad od 3 postotna poena. Što bi uopće o predsjedniku mislili, ne zna 7 posto ispitanika.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

S tržišta se zbog opasne bakterije povlači jedna vrsta kobasica

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay/Ilustracija

Državni inspektorat izvijestio je o povlačenju s tržišta Suhe češnjovke Mesnice Kramarić zbog utvrđene bakterije Listeria monocytogenes, priopćila je u petak Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Opoziv se odnosi na proizvod Češnjovka suha, polutrajna kobasica, LOT 311020226,  s rokom upotrebe do 15.01.2023..

Zbog utvrđene bakterije Listeria monocytogenes proizvod ne zadovoljava  EU mikrobiološke kriterije za hranu

Proizvođač Suhe češnjovke je “Prerada mesa i mesnica Kramarić”, vlasnika Stjepana Kramarića iz Svetog Ivana Zeline.

Obavijest Državnog inspektorata odnosi se isključivo na navedeni proizvod, navodi se u priopćenju.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu