Pročitajte vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.

Pretežno oblačno je u većem dijelu unutrašnjosti, vedrije je duž obale. Na moru puše bura, pojačana je pod Velebitom. U nastavku srijede bit će uglavnom dijelom sunčano, s tim da će poslijepodne sa jugozapada rasti naoblaka, može pasti i malo kiše u Gorskom kotaru i na sjevernom Jadranu u večernjim satima.

U noći na četvrtak i tijekom četvrtka bit će kiše i pljuskova u središnjoj i zapadnoj unutrašnjosti, i na dijelu obale Jadrana, a prema večeri će pojačavti i jugo na moru. Drugi dio tjedna obilježit će i malo niže temperature.

Nestabilno će biti i tijekom petka. Oborine će biti uglavnom duž Jadrana i u područjima uz Jadran, gdje lokalno može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom.

I tijekom subote duž Jadrana i u područjima uz Jadran treba računati na mogućnost lokalno izraženijih pljuskova s grmljavinom.

U nedjelju manje oborine i posvuda sunčanije.

Malo je onih koji s radošću čekaju zvonjavu telefona pa da im s druge strane pričljivi agent za teleprodaju ponudi prezentaciju kuhinjskog posuđa ili zdravstvenih pomagala uz koju ide i besplatna večera te neka vrijedna nagrada.

Također je malo onih koji nisu bar jednom u nekoliko mjeseci primili takav ili sličan poziv blagoglagoljivog teleprodavača.

No, što kad građanin shvati da teleprodavač s kojim razgovara zapravo nije živa osoba, nego uređaj koji robotskim glasom izgovara svoje ne mareći puno ako ovaj kaže da nije zainteresiran za ono što mu nudi?

Jedan Zagrepčanin nedavno nam se požalio da je ove godine primio već desetak takvih poziva i sjetio se prvog takvog.

“Čim naslutim taj neprirodni glas, prekidam poziv”

“Nazvao me ženski glas i pitao jesam li ja taj i taj, a kad sam potvrdio, rekao mi da sam pozvan na prezentaciju nekog ortopedskog pomagala. Budući da imam problema s kralježnicom ušao sam u razgovor, ali sam ubrzo posumnjao da bi to mogla biti prijevara. Kazao sam da me ponuda ne zanima, ali ženski glas je nastavio verglati svoje kao da me nije čuo. Rekao sam tada da sam na poslu i da moram prekinuti razgovor, ali glas je i to ignorirao i nastavio. Shvatio sam da razgovaram sa snimljenim glasom, govornim automatom, robotom, čime već”, ispričao nam je naš sugovornik ne želeći da mu objavljujemo ime.

Do tada je, kaže, slične razgovore vodio sa živim ljudima što mu je bilo jasno iz tijeka i sadržaja razgovora. Telefonski razgovor o kojem govori bio je posve drukčiji. Na sve takve koji su uslijedili javljao bi se jer su stizali s uobičajenih, ni po čemu sumnjivih telefonskih brojeva s pozivnim brojem Zagreba.

“Sad čim naslutim taj neprirodni glas, prekidam poziv”, dodaje.

“Govori kao da ne čuje što sam rekao”

Iskustvo sličnog razgovora opisao nam je i Zagrepčanin Dražen koji je prije desetak godina radio u pozivnom centru.

“Nazvao me ženski glas, malo stariji. Rekla je da sam pozvan na neko zdravstveno predavanje ili nešto slično, ne sjećam se više. Rekao sam da me ne zanima, a onda nakon par sekundi tišine – zvučalo je kao da se glas prebacio na neku drugu opciju – opet je ponovila isto kao da nije čula što sam rekao. Radio sam u call centru taj posao i znam da se potencijalnog kupca treba zadržati na liniji što je duže moguće i pokušati ga pridobiti, ali ne na ovakav način. To je bio snimljeni glas, ne živa osoba s druge strane. Ne znam tko izdrži slušati te pozive do kraja”, kaže.

Riječ je o robotskim pozivima (engleski, robocall) koji prema tumačenju s Wikipedije, koriste računalni automatski birač za isporuku unaprijed snimljene poruke, kao od robota. Robotski pozivi se često povezuju s političkim i marketinškim telefonskim kampanjama, ali se mogu koristiti i za informacije o javnim uslugama ili za hitne obavijesti. Naravno, i za prijevare.

Neželjena elektronička komunikacija

Stručnjaci za kibernetičku sigurnost reći će da kod takvih poziva valja izbjegavati davanje potvrdnih odgovora. Mnogi pozivi počinju upravo pitanjem glasa s druge strane je li osoba koja se javila “ta i ta”, izgovarajući njeno ime i prezime. Većina će bez puno razmišljanja na to odgovoriti potvrdno. Budući da se ti pozivi vjerojatno snimaju, snimka nečijeg glasa koji izgovara “da” ili “jesam” kasnije lako može biti zloupotrebljena. Primjerice, za usmeni pristanak na sklapanje nekakvog ugovora

U Hrvatskoj agenciji za mrežne djelatnosti (HAKOM) potvrđuju tvrdnje naših sugovornika.

“Pozivi o kojima govore uistinu su robotizirani te su, prema Zakonu o elektroničkim komunikacijama, definirani kao automatizirani pozivi. Prema članku 50. stavku 1. tog Zakona, takvi pozivi predstavljaju neželjene elektroničke komunikacije, koje uključuju korištenje automatskih pozivnih sustava, telefaks uređaja ili elektroničke pošte (uključujući SMS i MMS poruke) u svrhu izravne promidžbe i prodaje, a bez prethodne privole primatelja”, objašnjavaju u HAKOM-u.

HAKOM: Brojne prijave zbog takvih poziva

Kažu da su zaprimili brojne prijave korisnika zbog takvih poziva.

“Inspektori elektroničkih komunikacija proveli su nadzore, što je rezultiralo blokiranjem numeracija koje su korištene za takve neželjene pozive”, ističu u HAKOM-u.

Osim uznemiravanja korisnika, takvi pozivi najčešće ne rezultiraju većom štetom. U HAKOM-u napominju da ne uzrokuju ni dodatne troškove za korisnike budući da dolazni pozivi u Hrvatskoj nisu naplativi.

“Ipak, preporučujemo korisnicima da budu oprezni u dijeljenju svojih osobnih podataka s nepoznatim subjektima, kako bi se spriječila potencijalna zloupotreba”, poručuju iz HAKOM-a.

U zagrebačkom Blatu na križanju Fiolićeve i Rastočke ulice planirana je gradnja zgrade – podrum, prizemlje i tri kata – sa 152 stana, a imat će četiri ulaza i trgovinu te joj je procijenjena nabavna vrijednost 10,95 milijuna eura bez PDV-a. Ukupna neto korisna površina stanova s pripadajućim spremištima i garažnim parkirnim mjestima (162, od čega 55 u garaži) iznosi 9017,34 kvadratna metra, piše tportal. Nakon što se izabere izvođač radova i uvede u posao, rok za gradnju je 480 dana. Bude li sve u roku i ne bude žalbi na postupke javne nabave, u idealnim uvjetima novi stanari mogli bi se useliti u zgradu krajem 2026. godine.

Kako su liste prvenstva za dobivanje POS stanova utvrđene prije nekoliko godina, a početak gradnje se otegao, tako je Agencija paralelno uz traženje izvođača produžila važenje lista u Zagrebu i Osijeku do konca 2026. godine, a kandidatima najavila upućivanje dopisa s uputama o dostavljanju potrebnih informacija te ih zamolila da se odazovu i dostave svoja očitovanja u za to ostavljenom roku.

1300 eura po kvadratu u Osijeku
Osječka pak zgrada, procijenjene nabavne vrijednosti 15,85 milijuna eura bez PDV-a, nešto je veća od zagrebačke i imat će 206 stanova, od garsonijera do trosobnih, ali i 21 prilagodljiv stan za osobe smanjene pokretljivosti. Cijeli projekt s uređenjem okoliša i infrastrukture ukupne je neto površine od 12.969,16 kvadratnih metara.

Riječ je o objektu smještenom na lokaciji uz Vinkovačku i Dunavsku ulicu, a sastoji se od tri građevinske cjeline različitih katnosti – podzemna etaža, pet (P+4) i šest (P+5) nadzemnih etaža.

Također je planirano 206 parkirnih mjesta, od čega 96 u podzemnoj garaži. Kako je prije nekoliko dana rekao osječki gradonačelnik Ivan Radić, cijena ovih stanova trebala bi iznositi oko 1300 eura za metar kvadratni.

Rok za izgradnju je 540 dana od uvođenja izvođača u posao.