Hrvatska
Članak NYT o padu bukinga u Hrvatskoj: “Ljudima smo na karti centimetar od Ukrajine”

Mnoge turističke europske zemlje, poput Hrvatske, Španjolske i Italije, ponadale su se da će ova sezona biti mnogo bolja od prethodne dvije zbog ukidanja pandemijskih mjera, no sve je zakomplicirala situacija s Ukrajinom.
Diego Sanz, turistički vodič u Španjolskoj, kazao je za The New York Times da se poveselio kada je sredinom veljače primio prvu međunarodnu grupnu rezervaciju u više od godinu dana.
“Mi živimo u samome raju. Bili smo sigurni da će sve sjesti na svoje mjesto kada se ukinu mjere i da će nam se turisti ponovo vratiti kao pčele koje nasrnu na nektar”, rekao je Sanz.
No nakon što je Rusija krajem veljače napala Ukrajinu, došlo je pada broja međunarodnih rezervacija. U prvom tjednu rata broj zrakoplovnih rezervacija u Europi pao je za 23 posto.
“Upravo smo usred jake oluje”
“Upravo smo usred jake oluje”, kazao je Sanz govoreći i doslovno i figurativno. Naime, regiju Costa Blanca je zadesila jedna od najjačih kišnih oluja u povijesti. Pljusak je trajao 18 uzastopnih dana i prouzročio nagle poplave.
“Sunce će se vratiti, ali što će biti s ratom i ekonomskim problemima? Ne znam hoćemo li nešto zaraditi ovoga ljeta”, dodao je turistički vodič.
Što se tiče restorana, vlasnici se trude pronaći jeftinu zamjenu za pšenicu i suncokretovo ulje, od kojih 75 do 80 posto dolazi iz Rusije i Ukrajine.
“Pokušavamo biti fleksibilni. Primjerice, koristimo maslinovo ulje umjesto suncokretovog. Ali problem je u upravljanju troškovima, oni postaju skuplji”, rekao je Javier Garcia Cuenca, potpredsjednik lanca hotela Magic Costa Blanca Hotels and Resorts.
Pad rezervacija u Hrvatskoj
Hrvatska se često svrstava među europska gospodarstva koja najviše ovise o turizmu, pri čemu prihod od te grane čini oko jedne petine BDP-a. U 2021. Hrvatsku je posjetilo 13.8 milijuna turista te je ostvaren 84.1 milijun noćenja. BDP je tada porastao za 10.4 posto. No i u Hrvatskoj je sada zabilježen pad broja rezervacija, navodi NYT.
Privatna izletnička kompanija Dubrovnik Boats, čija većina klijenata stiže iz Sjedinjenih Država, očekivala je da će ova godina rušiti rekorde. No nakon invazije na Ukrajinu, stopa rezervacija je pala za 70 posto.
“Strancima smo na karti udaljeni jedan centimetar od Ukrajine”, rekao je vlasnik Nikša Smojver.
Dodatno, čarter-kompanije brinu rastuće cijene plina i moguća nestašica goriva. Dubrovnik Boats sada naplaćuje izlet na relaciji Dubrovnik-Hvar 750 dolara (oko 5160 kuna). Tvrtka do sada nije povećala cijene karata, ali će možda to morati napraviti.
“Osjeća se depresija”
Slična situacija je i u Italiji, gdje je sve manji optimizam oko uspješnosti ove sezone. Prije pandemije, turizam je činio oko 14 posto talijanskog BDP-a, a 2019. je ovu zemlju posjetilo više od 63 milijuna turista.
“Osjeća se depresija. Mislili smo da je kriza zbog pandemije gotova, a sada je opet zabilježen pad rezervacija”, rekla je Margherita Capponi, koja radi kao turistički vodič u Rimu.
Bernabo Bocca, predsjednik talijanske hotelske udruge Federalberghi, rekao je da ga najviše brinu troškovi energije, koji su posljednjih mjeseci u Italiji značajno porasli.
“Hoteli troše puno energije. Rade sedam dana u tjednu, 24 sata na dan. Cijena energije je stoga važna komponenta u poslovanju”, kazao je Bocca.
Talijanski ministar turizma Massimo Garavaglia je nedavno spomenuo anketu provedenu među putnicima iz SAD-a u kojoj je 47 posto od 4500 ispitanika reklo da će posjetiti Europu tek kada vide kako će se razvijati situacija u Ukrajini.
“Naravno, ako polovina američkih turista ne dođe u Europu, to će biti drama”, rekao je Garavaglia.
Neki ipak optimistični u pogledu sezone
No mnoge turističke agencije ipak su optimistične u pogledu ove sezone, unatoč ratu koji buja u Europi i pandemiji koronavirusa. Prošli je tjedan putnička agencija Expedia objavila da Europu čeka “dobro ljeto”, dodavši da su američki turisti ove godine pet puta više pretraživali putovanja za Britaniju, Njemačku i Francusku u odnosu na isto razdoblje 2020. godine.
Hotelijeri na Costa Blanci su s turističkim agencijama potpisali ugovore s fiksnim cijenama, što će vjerojatno rezultirati manjim brojem otkazivanja. Cuenca, iz lanca hotela Magic Costa Blanca, kazao je kako za sada nije povisio cijene i da je već rezervirana polovina hotelskih soba.
“Morat ćemo pratiti inflaciju i možda ćemo morati prilagoditi naše stope kako bismo zadržali profit. Nećemo imati toliko dobru godinu kao smo očekivali. Ali još uvijek postoji velika potražnja. Naime, ljudi su tijekom pandemije shvatili da bi mogli umrijeti i da neće živjeti vječno pa sada više razmišljaju o odmoru i slobodnom vremenu”, rekao je Cuenca.
Wendy Hartfield, učiteljica iz Yorkshirea u Engleskoj, stigla je prošloga tjedna u španjolski Benidorm s nadom da će upiti dosta sunca i igrati golf. No zbog kiše je većinu vremena provela u zatvorenom.
“Htjela bih se vratiti na ljeto, ali s obzirom na to kako se stvari razvijaju, to bi moglo biti preskupo. Prvo moram platiti račune kod kuće”, kazala je Hartfield.
Hrvatska
Deseci ljudi već napustili sustav obrane, oglasio se MORH

U Ministarstvu obrane i Oružanim snagama RH s jučerašnjim je danom ukupno 1745 državnih službenika i namještenika, njih 1097 u vojsci i 678 u Ministarstvu, iz sustava je izašla 91 osoba, a 472 djelatne vojne osobe u 2023. ostvaruju pravo na odlazak u mirovinu, priopćio je u srijedu MORH.
U priopćenju se napominje da je u MORH-u, u skladu s Uredbom o unutarnjem ustrojstvu, određeno najviše 995 radnih mjesta, od kojih su 772 državni službenici i namještenici, a 223 djelatne vojne osobe.
Od 91 službenika i namještenika koji su otišli iz sustava, navodi MORH, osmero je izašlo sporazumnim raskidom radnog odnosa, a ostali razlozi su, primjerice, ostvarivanje uvjeta za starosnu mirovinu, premještaj u druga tijela državne uprave i slično.
Navodi i da je temeljem članka 205. Zakona o službi u Oružanim snagama RH i Plana izdvajanja osoblja u 2023. godini utvrđeno da su 472 djelatne vojne osobe ispunile uvjete za prestanak službe zbog potreba službe s pravom na mirovinu te naglašava da za njih tristotinjak postoji zakonska mogućnost za zadržavanjem u službi do dvije godine.
Priopćenje je reakcija MORH-a na pisanje “Jutarnjeg lista” i, kako navode, “niz netočnih podataka o brojnom stanju državnih službenika i namještenika u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama RH”, kao i na “neistinite tvrdnje da ‘čak 300 ljudi želi u mirovinu, a još 200 traži raskid ugovora’”.
“Također, u predmetnim tekstovima iznesene su i netočne tvrdnje kako se ‘ministar obrane Ivan Anušić riješio osoba u koje je njegov prethodnik Mario Banožić imao najveće povjerenje”, poručuju iz MORH-a.
Podsjećaju tu da su u nekoliko navrata već izvijestili javnost, kako je riječ “o prestanku mandata tajnika Kabineta ministra obrane, posebnog savjetnika ministra obrane i voditelja Samostalnog odjela za protokol”.
“Drugim riječima, spomenute osobe nisu razriješene s dužnosti već im je, sukladno Zakonu o državnim službenicama (članku 74. b), mandat prestao te su raspoređeni na odgovarajuća radna mjesta”, piše MORH.
“Jutarnji list” jučer je u tiskanom izdanju objavio tekst “Novi ministar obrane već se riješio Banožićeva tima i doveo ljude kojima najviše vjeruje, ali…”, a na portalu tekst pod nazivom “Čak 500 ljudi želi napustiti MORH i Hrvatsku vojsku, njih 200 traži otpust iz službe!”.
Hrvatska
Beroš: “Moguće do kraja godine na 270 dana smanjiti bolničke liste čekanja”

Smanjujemo brojke i vjerujem da je moguće do kraja godine na 270 dana smanjiti liste čekanja na bolničke pretrage, izjavio je u emisiji ‘A sada Vlada’, ministar zdravstva Vili Beroš. Napomenuo je kako je Ministarstvo utemeljilo određenu reformu koja mijenja paradigmu cijelog zdravstvenog sustava koja se od kurative potpuno okreće preventivi.
– Svjesni problema listi čekanja nametnuli smo sebi obvezu rješavanja istog. To nije lako i zahtjeva vrijeme, napomenuo je ministar. Ustvrdio je da su na terenu vidljivi određeni pomaci. Mobilni tim Ministarstva koji obilazi sve bolnice i na terenu provjerava stanje.
– Ono što nalaze u nekim bolnicama je zapanjujuće. Stoga podcrtava ulogu ravnatelja u organizaciji rada. Ne bježim od odgovornosti kao ministar, ali potičem ravnatelje da se uhvate ove vruće teme – i riješe ovaj problem uzimajući u obzir četiri parametra. (broj uređaja, broj liječnika, organizacija rada i broj upućenih pacijenata). Ravnatelji mogu zatražiti pomoć ministarstva. Ministar griješi ako se ne odazove na taj poziv, ali sam ne može imati inicijativu, dodao je Beroš.
Tisuću građana u ‘tekici’ radiologa
Naveo je primjer kako su ‘tekici šefa radiologa jedne bolnice našli naručenih preko tisuću pacijenata koji nisu bili upućeni preko sustava e-naručivanja’. Dodao je da se radi o ogomnoj greški za koju je ravnatelj bolnice trebao znati.
Potvrdio je da je manjak uređaja za zračenje, prijeko potrebnih onkološkim bolesnicima – najbolnija tema. Kazao je kako je Vlada u okviru Nacionalnog programa otpornosti i oporavka realizirala nikad veću nabavu – u tijeku je javni natječaj za 21 uređaj za zračenje, 10 CT simulatora, uređaj za brahiterapiju… Izrazio je zadovoljstvo što je natječaj za 5 bolnica već završio, dok se onaj za KBC Osijek očekuje uskoro.
– U tijeku je priprema odluke Vlade, koja će biti za tjedan, dva ili tri – kojom će biti dozvoljena nabava iznimno vrijednih i skupih uređaja za čak pet zagrebačkih bolnica, najavio je ministar.
Od kurative prema preventivi
Ministar je napomenuo kako je Ministarstvo utemeljilo određenu reformu koja mijenja paradigmu cijelog zdravstvenog sustava koja se od kurative potpuno okreće preventivi. Komentirao je svoju izjavu da preventivni pregledi mogu povećati BDP za 9 milijardi eura godišnje.
– To nisu moje riječi. Vrlo mi je drago što je jedna renomirana međunarodna konzultantska kompanija, sagledavajući stanje u Hrvatskoj – došla do tih pokazatelja. Uz povećanje BDP-a možemo spasiti 100 tisuća preranih smrti do 2040. godine, što je puno značajnije. Možemo povećati broj zdravih dana za svakog pojedinca za 27 godišnje, kazao je Vili Beroš.
Potreba uvođenja ‘nacionalnih zdravstvenih pregleda’
Potvrdio je da su preventivni pregledi u 70 posto slučajeva potvrdili faktore rizika te dodao kako ti podaci potvrđuju potrebu uvođenja ‘nacionalnih zdravstvenih pregleda’. Iznio je i jedan primjer.
– U Sisku je gospodin doveo suprugu na cijepljenje protiv gripe dok je u tijeku bila javnozdravstvena akcija. Iako nije imao nikakve simptome odlučio je provjeriti šećer u krvi – ispostavilo se da mu je šećer bio 20 što je nevjerojatno, kazao je.
Specijalisti dolaze u domove zdravlja
U sklopu zdravstvene reforme ministar je najavio: jačanje primarne zdravstvene zaštite kako bi pomogli bolničkoj zdravstvenoj zaštiti, zatim izmještanje specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite iz bolnica prema domovima zdravlja čime se rasterećuju bolnice i približavaju liječnike građanima.
Hrvatska
Zagrebačka banka upozorava na novu prevaru koja se širi

Zagrebačka je banka svojim korisnicima poslala upozorenje da ne dijele olako svoje podatke.
“Upozoravamo na povećani broj prevara prilikom kojih prevaranti putem telefonskih poziva i drugih načina komunikacije (WhatsApp, SMS, e-mail) navode primatelje da daju osobne i/ili financijske podatke poput broja tokena i kodova koje isti generira (OTP, MAC), podatke o platnim karticama (broj kartice i CVV kod) te osobne podatke poput preslike osobne iskaznice i slično”, upozoravaju iz Zagrebačke banke i dodaju:
“U pojedinim slučajevima se predstavljaju kao tvrtka koja će korisniku vratiti novce koje je izgubio u prevari ili kako bi vam uplatili novac.
Molimo da gore navedene podatke ni u kojem slučaju ne odajete jer oni nisu potrebni nikome od koga očekujete uplatu ili za bilo kakvu drugu vrstu transakcije. Molimo vas za izniman oprez prilikom zaprimanja takve komunikacije.
Važno je upamtiti, banka od vas nikada neće tražiti navedene podatke.”
-
Hrvatska2 dana prije
Poznati lijek protiv bolova povlači se iz svih ljekarni u Hrvatskoj
-
magazin5 dana prije
FOTOGALERIJA SAŠE ČUKE / Subotnja špica
-
Svijet5 dana prije
Europi prijeti arktička oluja: Evo što čeka Hrvatsku
-
magazin19 sati prije
OD GERMKNEDLE DO SVINJETINE / Burgeri, tripice, churos… Ovo je samo dio gastro ponude Adventa u Zadru 2023…