Connect with us

Hrvatska

Upitna ustavnost covid potvrda. Jesu li otkazi zbog necijepljenja zakoniti?

Objavljeno

-

O ustavnosti covid potvrda odlučivat će Ustavni sud. Prijedlozi su stigli od nekoliko sindikata i odvjetnika. Profesori ustavnog, ali i radnog i socijalnog prava uvjereni su da će i ta odluka biti u skladu s dosadašnjim: gotovo sve odluke Stožera dobile su potvrdu ustavnosti. Ipak upozoravaju da je radno pravo puno kompleksnije i da nije isključeno da oni koji su zbog covid potvrda dobili izvanredne otkaze dokažu da to nije bilo zakonito. Doduše, za to će im trebati vrijeme.

Dezinfekcija, mjerenje temperature i maska – to više neće biti dovoljno ni za javne i državne službe. Pokazna vježba već se dogodila u zdravstvu i socijalnoj skrbi gdje su pojedinci koji su odbili, ne cjepljenje, nego i testiranje, dobili otkaze. Covid potvrde već su na Ustavnom sudu. Čeka se očitovanje Vlade:

“Još nije protekao rok koji smo dali Vladi i čim Vlada dostavi to očitovanje mi ćemo taj predmet uzet u razmatranje i ako još ne bude traženja potrebnih mišljenja ili dokumentacije, riješit ćemo to u jednom razumnom roku. Ja sam rekao, u razumnom roku, to je mjesec dana”, rekao je predsjednik Ustavnog suda, Miroslav Šeparović.

Ustavni sud već je odlučivao o cijelom nizu odluka Nacionalnog stožera.

“I tu možemo utvrditi da ipak u najvećem broju slučajeva je Ustavni sud potvrdio ustavnost tih odluka i to je donekle razumljivo jer je jasno da se pokušava zaštiti život i zdravlje”, rekao je profesor radnog i socijalnog prava Viktor Gotovac.

Otpuštene čeka dug put dokazivanja da su zakinuti

Zbog covid potvrda izvanredne otkaze zasad je dobilo četvero zaposlenih u Centru Stančić i šestero zaposlenih u KBC Zagreb. Ako misle da su zakinuti, čeka ih dug put dokazivanja da su otkazi bili nezakoniti:

“Ja vam to ne mogu i ne smijem govoriti. To će Ustavni sud, ako bude u prilici, nakon odluka sudbene vlasti, vi znate da protiv odluka o izvanrednim otkazima postoji sudska zaštita, a Ustavni sud dolazi na kraju, o tome će redovni sudovi, a Ustavni sud na kraju”, kaže Šeparović.

Komentirao je to i Gotovac:

“Čak i ako bi odluka Nacionalnog stožera bila utvrđena Ustavom, može na zadnjoj instanci u konkretnom otkazu utvrditi da je nezakonit ili neustavan bio poslodavac jer npr. nije ispoštovao neku formu koja je propisana Zakonom o radu, koja nema veze s odlukom nacionalnog stožera i nema veze s covid bolešću”.

Sve odluke Nacionalnog stožera nemaju istu težinu. O covid potvrdama, tvrdi profesor ustavnog prava Mato Palić Ustavni bi sud trebao brzo donijeti odluku:

“Radno-pravni dio je puno ozbiljniji zbog toga što ljudi koji rade žive od svoje plaće da tako kažem, a ovaj dio koji se odnosi na ograničenje slobode kretanja na mjestima okupljanja trgovačkih centara je puno benignije”.

Posla je imao i DORH

Zbog nepoštivanja mjera i odluka Stožera posla je imao i DORH.

“U ovom trenutku stvarno ne mogu govoriti kakve su odluke, ovisi o tome o čemu se radilo. Jer imali smo slučaj onog jednog turiste španjolskog koji je bio prijavljen da nije poštivao pravila korone, zapravo je čovjek morao izaći iz hotelske sobe da si kupi hranu. Znači odluke ovise u svim okolnostima konkretnog slučaja”, rekla je Zlata Hrvoj Šipek, glavna državna odvjetnica.

I u konačnici kada su u pitanju radni sporovi, profesor Gotovac napominje da to njihovih okončanja znaju proteći i godine. Nije isključeno da se dotad ne potisne trenutna katastrofalna epidemiološka situacija i u prvi plane ponovno ne izbiju radnička prava.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu