Connect with us

Hrvatska

Ustavni sud: Covid-potvrde su ustavne i zakonite

Objavljeno

-

Ustavni sud u utorak je odbio zahtjev 35 oporbenih saborskih zastupnika i prijedloge još 28 drugih podnositelja koji su tvrdili da uvođenje covid-potvrda u javnom sektoru nije ustavno i zakonito.

Ipak, Ustavni sud je djelomično usvojio zahtjev i prijedloge za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom odluke o uvođenju covid-potvrda u javni sektor u dijelu koji propisuje iznimke od primjene u odnosu na studente prilikom boravka u prostorijama visokih učilišta. Tako je ukinuo mogućnost da pojedino visoko učilište odluči drukčije, tj. da studente obveže da prilikom ulaska u prostore visokih učilišta predoče EU digitalnu covid-potvrdu ili drugi odgovarajući dokaz o testiranju, cijepljenju ili preboljenju covida-19, priopćio je sud.

Osporenom odlukom, koju je Stožer civilne zaštite donio 12. studenoga 2021. te izmijenio 25. siječnja 2022. uvedene su posebne mjere testiranja odnosno predočenja covid-potvrde ili drugog odgovarajućeg dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju covida-19 radi ulaska dužnosnika i zaposlenika u prostore javnopravnog tijela, kao i svih drugih osoba koje namjeravaju ući u te prostore po bilo kojoj osnovi.

Ustavni sud ponovio je svoja stajališta o odnosu članaka 16. i 17. Ustava i o isključivoj nadležnosti Hrvatskog sabora za “aktiviranje” članka 17. Ustava o ovlastima Stožera za donošenje mjera ili odluka propisanih Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, o pravnoj naravi tih odluka te o načelima na temelju kojih ispituje ustavnost i zakonitost odluka Stožera u svakom pojedinom slučaju.

Ustavni sud izjasnio se i o prigovorima podnositelja o povredi načela diobe vlasti, ustvrdivši da u konkretnom slučaju nije došlo do narušavanja tog načela kao i načela međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti propisane Ustavom i zakonom.

Cilj – zaštita zdravlja i života te suzbijanje pandemije

U odnosu na legitimnost cilja, Ustavni sud je utvrdio da osporena odluka na generalnoj razini ima isti cilj – zaštitu zdravlja i života građana radi sprječavanja i suzbijanja pandemije.

U konkretnom slučaju njezin cilj je i omogućiti neometano funkcioniranje javnog sektora u uvjetima pandemije covida-19 uz povećanu sigurnost zaposlenika i posjetitelja da će njihovo radno i službeno okruženje biti zaštićeno od mogućnosti zaraze koronavirusom, ističu u priopćenju.

Primjenjujući svoja načelna stajališta iz rješenja od 21. prosinca 2021. u odnosu na razmjernost obveze testiranja zaposlenika u zdravstvenom sustavu i sustavu socijalne skrbi, Ustavni sud je utvrdio da je osporena mjera prikladna, nužna za ostvarenje cilja koji se njome želio postići, odnosno da njezinim adresatima ne nameće prekomjeran teret. Ustavni sud ponovno je naglasio da građani imaju izbor između cijepljenja i testiranja.

U priopćenju ističu i da Ustavni sud nije prihvatio prigovore vezane uz nejednakost položaja javnog i privatnog sektora.

Najavljena četiri izdvojena mišljenja sudaca koji su bili protiv

Ocijenio je ustavnopravno prihvatljivim razloge zbog kojih je ta mjera uvedena samo u odnosu na javni sektor – radi održivosti sustava državne i javne uprave te sustava regionalne i lokalne samouprave i kontinuiteta u obavljanju javnih službi, s time što opseg mjera i njihov intenzitet ovisi o trenutnoj epidemiološkoj situaciji, ocjena koje je u nadležnosti Stožera.

Uz navedeno, zaposlenicima javnog sektora to je radno mjesto i obvezni su svakodnevno dolaziti na posao dok korisnici javnih usluga to čine rjeđe, ne koriste te usluge svakodnevno, već povremeno, ovisno o naravi usluge.

Za razliku od javnog sektora, odlazak i aktivnosti u privatnom sektoru (primjerice trgovački centri, restorani, kafići, kina i sl.) u pravilu ovise o slobodnom izboru građana i na njih se primjenjuju ostale epidemiološke mjere (nošenje maski, obvezna dezinfekcija, provjetravanje prostorija, održavanje razmaka, ograničenje broja osoba u objektima i sl.).

Ustavni sud navodi da je u vezi s prigovorima podnositelja tražio od vlade RH posebno obrazloženje za sve iznimke od primjene osporene odluke te je prihvatio razloge koje je vlada navela u dopunskom očitovanju, osim u dijelu koji se odnosi na studente prilikom boravka u prostorijama visokih učilišta.

Ustavni sud odluku i rješenje donio je s četiri glasa protiv. Nakon što protekne rok propisan Poslovnikom Ustavnog suda za izradu izdvojenih mišljenja sudaca ta će odluka i rješenje zajedno s izdvojenim mišljenjima biti dostupna javnosti putem internetske stranice Ustavnog suda, zaključuju u priopćenju.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Budite oprezni: Povlači se još jedan proizvod iz trgovina

Objavljeno

-

By

Pixabay

Zbog prisustva neodobrenog bojila E110 u sadržaju opoziva se proizvod Regent – Cheese Rings od 60 grama s oznakom najbolje upotrijebiti do 20.11. 2025., izvijestila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Proizvod nije u skladu s Uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane i Uredbom (EZ) od 16.prosinca 2008. o prehrambenim aditivima.

Obavijest za potrošače dostupna je na web stranicama subjekta u poslovanju s hranom https://kabayanstore.eu/hr.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nitko se devet dana nije kandidirao za europarlamentarne izbore

Objavljeno

-

By

Iako su to mogli učiniti unatrag devet dana, do petka još ni jedna politička stranka ili birači nisu Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) dostavili kandidacijsku listu za europske izbore, krajnji rok za dostavu im je u utorak, 23. travnja u ponoć.

Za sada su predaju listi najavili SDP s partnerima (u ponedjeljak, u 11 sati) i Ladislav Ilčić (u utorak, u 12, 30 sati) koji predaje kandidacijsku listu grupe birača.

Kandidacijske liste mogu predložiti političke stranke registrirane u Hrvatskoj na dan kad je objavljena odluka predsjednika Republike o raspisivanju izbora u „Narodnim novinama“ (15. ožujka) te birači, koji za pravovaljanost liste trebaju prikupiti najmanje 5.000 potpisa birača.

Ti se potpisi prikupljaju na obrascu koji je propisao DIP za ove izbore, a dostupni su na njegovoj mrežnoj stranici.

Kandidacijske liste mogu predložiti i koalicije stranaka.

DIP će liste do 20. travnja (subota), zaprimati u svojoj zgradi u Visokoj 15, a od 21.(nedjelja) do 23. travnja u ponoć, u zgradi Hrvatskog sabora na Trgu svetog Marka.

Od 19. do 20. travnja zaprimat će ih od 10 do 14 sati, a isto vrijedi i za 21. travnja.

U ponedjeljak, 22. travnja liste će zaprimati od 10 do 18 sati, a posljednjeg dana, u utorak, 23. travnja od 9 sati do ponoći.

Predaju liste treba najaviti, obrazac najave, koji je dostupan na mrežnoj stranici DIP-a www.izbori.hr, popunjen se dostavlja DIP-u na adresu elektroničke pošte: dip@izbori.hr.

Najkasnije do 25. travnja u ponoć, DIP će prihvatiti i objaviti zbirnu listu, a time će početi službena izborna promidžba koja će trajati do petka, 7. lipnja u ponoć. Od tada, pa do izborne nedjelje, 9. lipnja u 19 sati i zatvaranja birališta, na snazi će biti izborna šutnja.

Na izborima za Europski parlament prije pet godina natjecale su se 33 liste, osam više nego 2014. godine.

Kršenje izborne šutnje novčano se kažnjava

Za razliku od parlamentarnih izbora, gdje za to nema kazne, na izborima za Europski parlament kršenje izborne šutnje nosi ozbiljne novčane kazne koje izriče prekršajni sud.

Fizička osoba, dakle i građanin, koji prekrši šutnju, mogao bi ostati bez 398 eura, izborni kandidat od 1.327 do 3.981 eura, a pravna osoba, npr. politička stranka, od 13.272 do čak 66.361 eura.

Iako liste tek trebaju stići, SDP-ova koalicija već je objavila imena koja će se naći na njenoj listi, među njima su i imena Biljane BorzanTonina PiculeRomane Jerković i Predraga Freda Matića, dosadašnjih europarlamentaraca, zastupnika Bojana Glavaševića i Dalije OreškovićMarka Vešligaja, gradonačelnika Pregrade itd.

Na izborima svi vrsta u Hrvatskoj pravilo je da glavina kandidatura stiže posljednjih dana roka, no na činjenicu da DIP u devet dana nije zaprimio ni jednu za europske izbore, sasvim sigurno je utjecalo održavanje parlamentarnih izbora u srijedu na koje su stranke bile fokusirane.

Izbori za Europski parlament u Hrvatskoj će se održati u nedjelju, 9. lipnja i na njima će birači, na mandat od pet godina, izabrati 12 zastupnika u novi, 10. saziv Europskog parlamenta u kojemu će ih biti ukupno 720.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Za vikend stiže novo pogoršanje vremena, a evo što nas očekuje sljedeći tjedan…

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Azorska anticiklona zapadno od obale Europe i ciklonalna aktivnost nad sjevernom Europom uzrokuju jako sjeveroistočno strujanje od prizemnih do viših slojeva atmosfere kojim se hladan zrak polarnih širina spušta prema jugu.

U našim krajevima tlak zraka raste zbog pritjecanje hladnog zraka sa sjevera koji se gomila nad Panonskom nizinom istočno od Dinarida i preljeva preko planinskih prijevoja na Jadran kao jaka a u podvelebitskom primorju olujna bura. Nad Tirenskim morem plitka ciklona premješta se preko Grčke prema Egejskom moru i uzrokuje povećanu naoblaku na jugu Dalmacije.

Hladna fronta sa sjeverozapada nalazi se sjeverno od Alpa sporo se premješta prema jugoistoku a nad naše krajeve će prodrijeti noćas i sutra prijepodne. Danas će biti sunčano i vjetrovito s temperaturama primjerenim proljeću. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 12, na Jadranu od 12 do 16. Na Jadranu će puhati jaka, a u podvelebitskom primorju olujna bura koja će navečer oslabiti.

U noći na subotu u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti naoblačenje uz kišu, a u višem gorju susnježicom i snijegom. Pogoršanje će se tijekom subote brzo širiti na cijelu zemlju s izuzetkom juga Dalmacije i otoka. Jutarnje temperature u unutrašnjosti od 1 do 5, na Jadranu i otocima oko 11 . Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti oko 9, na Jadranu do 15C. Na Jadranu jaka a u podvelebitskom primorju olujna bura širit će se tijekom dana sa sjevernom prema južnom Jadranu.

nedjelju oblačno i vjetrovito. Kiša će padati u Slavoniji i Baranji te na srednjem i južnom Jadranu a u zaobalnim planinama i planinama Bosne i Hercegovine moguća je susnježica i snijeg. Najviše dnevne temperature oko 10 na Jadranu oko 13.

Od ponedjeljka hladnije uz promjenljivu naoblaku. i sjeverni vjetar. Do kraja tjedna nastavak nestabilnog proljetnog vremena s povremenim mjestimičnim pljuskovima uz postupan porast temperature zraka.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu