Connect with us

Hrvatska

ŠTO DONOSI NOVA ŠKOLSKA GODINA? Lokalni stožeri moći će ukinuti obvezu nošenja maski u školama, djeca će ići na izlete

Objavljeno

-

Mjere predviđene za novu školsku godinu bit će malo blaže nego prošle. Vraćene su dodatna i dopunska nastava, a djeca će moći i na izvannastavne aktivnosti. Maske ostaju obvezne u višim razredima samo ako se ne može osigurati dovoljna distanca. Kako bi se suzbilo širenje zaraze među učenicima, iz HZJZ-a su poručili da je važno da se cijepe i roditelji i nastavnici.

– Jučer smo objavili upute o protuepidemijskim mjerama u školama. Zapravo su vrlo slične onomu što smo imali prošle godine. Tada smo jako inzistirali na tom razrednom odjelu ili vrtićkoj grupi, a sad će to biti ležernije jer se pokazalo da je teško provedivo u praksi, a i djeci su potrebne dodatna i dopunska nastava, izvannastavne i sportske aktivnosti. Taj dio je pojednostavnjen i vraćen onako kako smo imali u vrijeme prije pandemije, rekla je Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a, gostujući u emisiji “Dobro jutro, Hrvatska”.

Pavić Šimetin kazala je da djeca u vrtiću i učenici od 1. do 4. razreda osnovne škole neće morati nositi masku, dok će od 5. razreda osnovne škole te u srednjoj školi maske biti obvezne ako nije moguće držati distancu u razredu.


Osnovna poruka je da nema online nastave i da svi učenici idu u škole, istaknuo je Tomislav Paljak, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

– Veseli nas što smo mogli to objaviti i čak u ovim devastiranim prostorima, npr. Banovine, u Zagrebu će također nastava početi. Važno je reći da su sve škole spremne za organizaciju nastave u svojim prostorima, ali i za epidemiološke uvjete koji moraju biti zadovoljeni. Sretni smo što možemo reći, ako situacija bude povoljna na nekom prostoru, lokalni stožeri moći će donijeti odluku da maske nisu obvezne, a isto tako vraća se sportski život u dvorane, mogu se miješati grupe. Bit će tu mogućnosti da se održava stručna praksa u srednjim školama i fakultetima. Imamo puno komotniju situaciju, bit će više prostora za druženje, poručio je Paljak.

Dobra vijest za sve učenike jest da će ove godine biti školskih izleta.

– Bit će ih, trebat će se pridržavati mjera. Ako bude epidemiološka situacija povoljna, nema razloga da se ne organiziraju, potvrdio je Paljak.

Novost je da će se ove godine organizirati i školske priredbe, no odrasli će morati nositi maske. Također, bit će ponovno uživo roditeljski sastanci i informacije.

Najmanje prvašića u povijesti Hrvatske

Ove godine imat ćemo najmanje upisanih prvašića u povijesti Hrvatske. Tomislav Paljak, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, kazao je da ih ta činjenica ne iznenađuje.

– Imamo određeno smanjenje broja učenika općenito, ali i ovaj upis prvašića je znakovit i naravno da nismo sretni zbog toga. Cijela situacija u društvu, kad se digne optimizam, uopće drugačije stanje ne samo u obrazovanju, onda ćemo moći svjedočiti i rastu i propulzivnoj demografskoj situaciji, rekao je Paljak.

Svjedočimo, nažalost, porastu depresivnih i anksioznih stanja kod djece kao posljedica pandemije i potresa. Paljak je rekao da se podrška provodi kontinuirano.

– Pandemija je svima nama uvjetovala drugačiji način življenja, a na nama je da pokušamo takve pojave ublažiti i napraviti sve da do njih ne dolazi u tako velikoj mjeri. Mislim da smo u tome uspješni. Posljednje istraživanje pokazalo je da je za mentalno zdravlje djece bitna nastava u školi. Ako uzmemo u obzir prošlu školsku godinu, mi smo u vrhu Europe i ne trebamo se tu podcjenjivati, nego reći da imamo dobar rezultat. U Hrvatskoj su djeca izgubila pet tjedana nastave u školi, dok su u Francuskoj izgubili 12, rekao je.

Pavić Šimetin istaknula je kako je veoma važno da se cijepe roditelji i nastavnici, tj. djelatnici škola.

– Prvo i osnovno, moramo i dalje inzistirati na tome da lokalni stožeri mogu samostalno odlučivati i ublažiti mjere ako je povoljna situacija, odnosno postrožiti ako je nepovoljna, ali važno je da su djeca što više u školama jer to je ono što štiti njihovo mentalno zdravlje i omogućuje bolji akademski napredak. Prema posljednjim podacima, zasad je u Hrvatskoj 99 posto delta-soja, on se brzo širi. Naravno, da može doći do širenja zaraze unutar razrednog odjela ili škole tako da se svi koji su u kontaktu s djecom trebaju cijepiti. 

– Što se djece tiče, otkad je u lipnju Pfizerovo cjepivo registrirano za one od 12 godina naviše, pozivamo na cijepljenje djecu s kroničnim bolestima i djecu koja u obitelji imaju osobe s kroničnim bolestima koje povećavaju rizik za teške oblike COVID-a. Početkom školske godine to nam pruža priliku da se za učenike završnih razreda srednjih škola organizira dobrovoljno cijepljenje na način da ih školski liječnik obavijesti o cijepljenu, dodala je Pavić Šimetin.

Pokaže li se da je netko unutar razreda pozitivan na COVID-19, situaciju će sagledati epidemiolog, odnosno školski liječnik te donijeti odluku.

– U razredu u kojem je veća distanca i dosljednije se nose maske, puno je jednostavnije odrediti da ne ide možda cijeli razred u samoizolaciju, ovisno o situaciji. Maska i distanca su važne, oni su više sati dnevno u kontaktu. Mi smo pratili prošle godine, od jednog pozitivnog najviše je dvoje, troje, možda petero učenika postalo pozitivno, ali ne cijeli odjel. Te mjere itekako mogu spriječiti širenje zaraze, poručila je.

Što se tiče pozitivnih na koronavirus u vrtiću, gdje se maske ne nose, Pavić Šimetin je rekla da u tom slučaju cijela grupa ide u samoizolaciju.

– Prošle godine ta su širenja bila rijetka u vrtiću. Tomu pogoduje činjenica da su djeca rjeđe širitelji virusa, rekla je Pavić Šimetin.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Vruć saharski zrak i dalje stiže u Hrvatsku, a jedan vremenski fenomen je ove godine izostao

Objavljeno

-

By

Duboka ciklona s Atlantika premjestila se nad Veliku Britaniju i prostire se preko Biskajskog zaljeva do zapadnog Sredozemlja.

Nalazimo se na prednjoj strani ciklone uz jako jugozapadno strujanje po visini i prizemlju te se nastavlja pritjecanje vrućeg zraka iz saharskog bazena. Jutros je jugozapadnjak u zavjetrini Dinarida popraćen s jakim fenskim efektom te je u Gospiću i Ogulinu izmjerena temperatura visokih 13,5C.

Danas će vrijeme biti pretežno sunčano uz promjenljivu naoblaku. Rijetki pljuskovi mogući su u gorskim krajevima i na Kvarneru. Puhat će jak lebić i oštro a na južnom Jadranu jugo. Najviše dnevne temperature zraka od 19 do 25C.

Sutra u subotu pretežno sunčano i iznadprosječno toplo uz jak jugozapadnjak a na južnom Jadranu i olujno jugo. Povremeno više naoblake na Kvarneru i u Gorskom kotaru gdje je moguća i pokoja kap kiše. Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti od 8 do 13 a na Jadranu oko 14. Najviše dnevne oko 22 a u Slavoniji i Baranji i do 28C.

Nedjelja nastavak promjenljivog vrlo toplog vremena s maksimalnom dnevnom temperaturom u istočnim krajevima unutrašnjosti i do 30C. Na Jadranu i uz Jadran zbog jakog juga povećana naoblaka na planinama zaobalja uz malu vjerojatnost za pokoji pljusak.

U ponedjeljak naoblačenje sa zapada uz kišu i jako jugo. Kiša će se brzo sa sjevernog Jadrana proširiti na unutrašnjost i srednji i južni Jadran . Mjestimice su moguće veće količine oborine osobito u Gorskom Kotaru Lisci i dalmatinskoj zagori. Zahladit će tako da će temperature zraka biti u okviru prosjeka za doba godine od 10 do 14 u unutrašnjosti a na Jadranu oko 16.

U Nastavku tjedna promjenljivo oblačno i uglavnom suho vrijeme uz postupan porast temperature zraka. Na Jadranu će i dalje puhati jugo i jugozapadnjak, te možemo konstatirati da ove godine nije bilo marčane bure.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

OPREZ! / U jednom slatkišu pronađen zabranjeni sastojak koji može dovesti do karcinoma crijeva

Objavljeno

-

By

Unsplash

Na hrvatskoj je granici zaustavljena pošiljka žvakaćih guma koja je sadržavala titanov dioksid u količini od 1,18 posto, što je prilično visok udjel, priopćili su u četvrtak iz europskog sustava za brzo uzbunjivanje u prometu hranom.

Riječ je o aditivu E171 koji se od 2022. godine ne smije upotrebljavati u hrani na području Europske unije, piše Danica.

Pošiljka žvakaćih guma s okusom mente je uništena nakon što su hrvatski inspektori utvrdili prisutnost zabranjene tvari.

Titanov dioksid glavnom se upotrebljava u slasticama omiljenima među djecom: žvakaćim gumama, slatkišima, čokoladi, sladoledu.

Europska agencija za sigurnost hrane nakon brojnih znanstvenih istraživanja zaključila je kako aditiv E171 može biti genotoksičan, odnosno štetan za zdravlje ljudi, s rizikom od karcinoma. Istraživanja na miševima pokazala su da visoke doze titanova oksida mogu dovesti do karcinoma crijeva.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sezona je bonusa: Evo tko ima pravo na njih i što donosi 13. plaća

Objavljeno

-

By

Vlada je početkom godine podigla maksimalne iznose određenog broja neoporezivih isplata, čime je poslodavcima otvorila dodatni prostor za nagrađivanje zaposlenika u ovoj godini. Između ostaloga, povećani su neoporezivi iznosi božićnice, naknade za godišnji odmor, naknade za troškove prehrane i dnevnica za službena putovanja.

Kada je riječ o neoporezivim isplatama radnicima koje se temelje na uspjehu poslovanja, poslodavcima je na raspolaganju mogućnost isplate nagrade za radne rezultate.

Riječ je o tzv. bonusima te se mogu isplaćivati kao dodatak na mjesečnu plaću i/ili jednom godišnje za postignute individualne rezultate. Bonusom se smatraju naknade koje se isplaćuju kao nagrada za dobro obavljen posao koji je rezultirao ostvarenim primitkom iznad plaće za redovit rad prema ugovoru o radu.

Treba naglasiti da Zakon o radu ne propisuje pravo na isplatu nagrade za radne rezultate. Poslodavci isplaćuju bonuse na temelju kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i drugih internih akata, kojima su određeni kriteriji za isplatu, piše tportal.

Fond nagrada ovisi o poslovnim rezultatima tvrtke, a način raspodjele ovisi o utvrđenim kriterijima. Neki poslodavci isplaćuju bonuse samo dijelu radnika koji su postigli najbolji učinak, a kod nekih se nagrađuju svi radnici u okviru određenog raspona nagrada.

Nagrada za radne rezultate

Posebna kategorija su menadžerski bonusi te su regulirani menadžerskim ugovorima. Kod menadžera se najčešće radi o isplatama godišnjih nagrada po shemama poticaja ili pravu korištenja opcijske kupnje dionica. Kod viših upravljačkih razina bonusi čine 30 do 60 posto godišnje fiksne plaće.

Isplate bonusa smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada koji nije plaća za određeni mjesec, već godišnja isplata koja nije pokrivena radnim satima. Ovakav oblik nagrađivanja do određenog iznosa je neoporeziv. U sklopu poreznih izmjena od početka ove godine povećan je maksimalan neoporezivi iznos nagrade za radne rezultate s 995,43 na 1120 eura.

Puni neoporezivi iznos nije uvjetovan ugovorenim fondom radnog vremena te se može u jednakom iznosu isplatiti radnicima zaposlenima s punim i onima s nepunim radnim vremenom.

Ako se neoporeziva nagrada isplaćivala tijekom godine, u praksi često kao dodatak uz redovnu mjesečnu plaću, za godišnji bonus moguće je neoporezivo isplatiti samo iznos do ukupno 1120 eura.

No ako se nagrada za radne rezultate isplaćuje u svoti koja prelazi 1120 eura, poslodavac je u tom slučaju dužan na isplaćene svote obračunati i platiti sva propisana javna davanja iz plaće i na plaću.

13. plaća

Treba naglasiti da za korištenje neoporezivog primitka nije bitno razdoblje u kojemu je radnik ostvario radni rezultat zbog kojega ga poslodavac nagrađuje. To znači da se za isplatu u 2024. godini primjenjuju porezna pravila za tu godinu, neovisno o tome kad je obavljen rad i ostvaren radni rezultat na koji se odnosi primitak.
Iako je Vlada podigla neoporezivi godišnji iznos bonusa, poslodavci se zalažu za dodatni iskorak. Sve češće se govori o 13. plaći kao posebnoj nagradi svim zaposlenima i mogućnosti da ona bude neoporeziva.

Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske i Hrvatska udruga za turizam nedavno su objavili rezultate istraživanja koji su pokazali da je čak 99 posto poslodavaca u turizmu spremno isplatiti 13. plaću pod uvjetom da ona bude neoporeziva.

“To je na neki način poticaj dodatnom zapošljavanju i stimulacija radnicima da ostanu raditi u sektoru. Ova mjera ne bi ništa dodatno koštala državu, a bila bi značajna stimulacija za zapošljavanje i ostanak u Hrvatskoj”, naglasio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu