Hrvatska
Počinje nova nastavna godina, u klupe će sjesti 450 tisuća učenika
Danas počinje nova nastavna godina, a u školske će klupe sjesti oko 450 tisuća učenika. Od toga, u osnovne škole njih oko 300 tisuća, s time da broj prvašića i dalje pada. Danas je prvi nastavni dan za njih oko 35 tisuća. U srednjim školama bit će oko 145 tisuća učenika. Početak nove nastavne godine bit će posebno izazovan za učenike i nastavnike u 62 osnovne škole diljem zemlje koje su se prijavile za eksperimentalnu provedbu cjelodnevne škole.
Sve je u znaku početka nove nastavne godine, Tatjana Lisičin za HTV razgovarala je s Davorom Bučevićem, ravnateljem OŠ Bol, i saznala u kakvim se uvjetima učenici vraćaju u školske klupe na splitskom području. Ravnatelj je istaknuo da ove godine škola ima oko 20-tak učenika prvih razreda više.
– Stalno imamo jedan trend povećanja broja djece najvjerojatnije zbog toga što smo prije četiri godine uveli program produženog boravka. Za ovu školsku godinu upisujemo dva razreda po 16 učenika prvih razreda i još taj treći razred gdje se upisuje 26 učenika produženog boravka gdje djeca borave do 16 i 30 što je očito i potreba roditelja te društva u kojem živimo, kazao je Bučević.
Bučević je objasnio da je Osnovna škola Bol jedna od škola koja je mogla ući u projekt cjelodnevne nastave jer rade u jutarnjoj smjeni, ali dodaje kako nisu stvoreni preduvjeti za tako nešto.
– 300 tisuća eura dati nekoj školi, možemo doraditi okoliš i slično, ali nemamo kuhinje, nemamo neke druge preduvjete nije to samo doći u školu, moraju postojati uvjeti da bi se djeca angažirano bavila školom za vrijeme dok su tu, objasnio je ravnatelj.
Ravnatelj je dodao kako su škole stavljene pred gotov čin i da je par mjeseci za odluku malo.
U osnovnim školama ovaj su se tjedan užurbano pripremali za ovaj dan. Udžbenici su na klupama, natpisi dobrodošlice za najmlađe na svome mjestu. Uvježbane su i priredbe za prvi dan nastave.
– U školi su mi prijatelji, u školi je lijepo čitati, učiti da budeš pametan, poručila je Nensi, OŠ Bol, Split.
I ove godine u školske klupe sjest će manje prvaša nego godinu prije, oko 35 000.
– Na razini županije 400 učenika manje nego lani. Ove godine imamo 175 učenika 1. razreda više, što je jako zanimljivo, rekao je Đuro Baleović, predsjednik Udruge ravnatelja osnovnih škola, SDŽ.
Cjelodnevna škola, novi izazovi
Pred više od 12 000 učenika 62. škole koje su uključene u eksperimentalni program cjelodnevne škole novi su izazovi. Imat će pojačanu satnicu hrvatskog jezika, matematike, glazbene, likovne kulture, zadaće će pisati u školi, dobit će i nove predmete.
– Djeca će boraviti u školi nešto duže, ali vjerujem da ono što ćemo im ponuditi će biti vrijedno tog boravka u školi, poručila je Helena Knežević, ravnateljica OŠ Podolice, Koprivnica.
– Cilj tog predmeta je razvoj kreativnog i kritičkog mišljenja kod djece, objasnio je dr. sc. Bruno Ćurko, autor udžbenika i kurikula za predmet “Svijet i ja”.
Pomoćnici u nastavi
Pomoćnici u nastavi osigurani su za većinu učenika s teškoćama, ali ne i sve njih, a od županije do županije razlikuje se koliko će biti plaćeni.
– Uvjeti rada su ok, kolektivom sam prezadovoljna, ali plaća nije baš za pohvalit se, kaže Marina Rogić, pomoćnica u nastavi, OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec.
– U našoj županiji su bili plaćeni 35 kn neto po satu, godinu prije 32 kn, rekao je Ivica Radanović, pročelnik Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje, Zagrebačka županija.
Svi će osnovnoškolci imati besplatne udžbenike, u mnogim sredinama i radne bilježnice te ostali pribor.
Osiguran subvencionirani prijevoz za srednjoškolce
Ove godine lakše će disati srednjoškolci putnici, odluka o subvenciji prijevoza – mnogima je spas.
– Moguće da neki učenici ne bi mogli dolaziti u školu uz sve ove izdatke. Moramo biti svjesni da oni moraju ne samo doći, nego i pojesti nešto, roditelji moraju kupiti knjige, rekao je Igor Kos, ravnatelj Elektrostrojarske škole, Varaždin.
– Ja putujem od Sv Ivana Zeline u Varaždin, svaki dan po 60 km i do sada sam plaćala 410 kuna prijevoz, istaknula je Mateao, učenica.
I dok neki roditelji kalkuliraju što djeci kupiti sada, a što možda idući mjesec, ima općina koje svojim đacima pružaju standard kakav se samo poželjeti može.
– Mi im omogućavamo mnogo toga što druge sredine nemaju. Država se pobrinula za besplatne udžbenike, a mi im kupujemo kompletan radni materijal, sufinanciramo i produženi boravak, rekao je Neven Komadina, načelnik Općine Dobrinj, otok Krk.
– Plaćamo razne ekskurzije, nagrađujemo najbolje učenike, kupujemo tablete, opremu sve što škola uputi kao zahtjev, istaknula je Tonka Ivčević, gradonačelnica Komiže, Vis.
Nacionalni ispiti
I ove školske godine pisat će se nacionalni ispiti. Budući da je bilo dosta nezadovoljstva, dobar savjet nikada ne treba odbaciti.
– Moje mišljenje o nacionalnim ispitima, ovakvi kakvi su bili do sada i u terminu u kojem su se održavali, nije baš pozitivno. Mislim da bi trebalo mijenjati na nekoj višoj razini, jer ovako većina učenika to neozbiljno shvaća, rekla je Snježana Odak Hrkač, ravnateljica II.OŠ Čakovec.
Dislocirana nastava
Nastava ipak neće početi u svim školama koje su oštećene u nevremenu. Nakon prosvjeda roditelja, umjesto svakodnevnog prijevoza u susjedne škole, učenici iz Retkovaca ostat će u svom mjestu.
– To je odvijanje nastave u društvenom domu u Retkovcima, dobili su suglasnost općine jer je u njihovom vlasništvu, ali uz adaptaciju od 40.000 eura, kaže Damir Dekanić, vukovarsko-srijemski župan.
A za uspješnu i kvalitetnu školsku godinu, iz komore socijalnih pedagoga poručuju svim učenicima, roditeljima i učiteljima: ocjene nisu jedino mjerilo uspjeha, ne sramite se potražiti pomoć i pružiti ruku podrške onima oko vas.
Praznici u svakom godišnjem dobu
Nastavna godina završit će 21. lipnja 2024. a uz zimske praznike koji će se koristiti u dva dijela, učenici će imati i jesenski i proljetni odmor.
Prvo polugodište traje od 4. rujna do 22. prosinca. Drugo polugodište traje od 8. siječnja do 21. lipnja, a za učenike završnih razreda srednje škole do 24. svibnja.
Jesenski odmor za učenike počinje 30. listopada i traje do 1. studenoga, a nastava će početi 2. studenoga.
Prvi dio zimskoga odmora počinje 27. prosinca i traje do 5. siječnja, s početkom nastave 8. siječnja, dok drugi dio zimskoga odmora počinje 19. veljače i završava 23. veljače, a nastava počinje 26. veljače.
Proljetni odmor počinje 28. ožujka i završava 5. travnja, a nastava počinje 8. travnja.
Ljetni odmor počet će 24. lipnja 2024., osim za učenike koji polažu predmetni, razredni, dopunski ili razlikovni ispit, koji imaju dopunski nastavni rad, završni rad ili ispite državne mature, za učenike u programima čiji se veći dio izvodi u obliku praktične nastave i vježbi, kao i za učenike koji u to vrijeme imaju stručnu praksu.
Hrvatska
PROGNOZA / Najteži dani tek stižu: DHMZ upalio upozorenja za cijelu Hrvatsku
Nastavlja se suho i stabilno vrijeme pod utjecajem prostrane anticiklone pa je i utorak svanuo vedro i mirno, na kopnu uz temperaturu između 15 i 20°C, u gorskim kotlinama malo nižu, dok se duž obale temperatura držala većinom između 24 i 28 Celzijevih stupnjeva.
U nastavku dana i dalje sunčano i jako vruće ljetno vrijeme. Poslijepodne je uglavnom u brdsko-planinskom području te unutrašnjosti Istre i Dalmacije mala mogućnost za pokoji pljusak. Puhat će slab, u Slavoniji do umjeren jugoistočni vjetar. Na Jadranu ujutro slaba bura koja će tijekom dana okrenuti na jugozapadni vjetar. Temperatura zraka će poslijepodne biti uglavnom od 35 do 40 Celzijevih stupnjeva. Temperatura mora je između 26 i 29°C, a slično se drži i temperatura naših nizinskih rijeka. Krške i brže rijeke su ipak nešto hladnije pa se u Zrmanji i Neretvi temperatura vode poslijepodne kreće oko 20 Celzijevih stupnjeva.
I sljedeća dva dana pretežno sunčano ljetno vrijeme pa će temperatura zraka biti slična ili još stupanj-dva viša. Dnevna temperatura će se i dalje kretati između 35 i čak 40 Celzijevih stupnjeva. Mala mogućnost za popodnevni pljusak će postojati u gorskom dijelu zemlje i unutrašnjosti Dalmacije. Vrućina će vrhunac imati ova tri dana, a od petka bi mogla polako popuštati, prije svega u unutrašnjosti zemlje gdje je oko petka moguć i pokoji kraći pljusak. Za vikend bi onda temperatura na kopnu bila bliže 30°C, a na Jadranu će i dalje biti oko 35 Celzijevih stupnjeva. Zasad nema nikakve trajnije promjene vremena ni obilnije kiše na širem području pa se nastavlja suša.
Zbog vrućine Državni hidrometeorološki zavod objavio je upozorenje na veliku i vrlo veliku opasnost od toplinskog vala. Meteoalarm je narančaste i crvene boje za cijelu Hrvatsku. Stoga u narednim danima smanjimo fizičke napore te izbjegavajmo duži boravak na suncu između 10 i 17 sati. Savjetuje se jesti laganiju hranu, uzimati više tekućine i dnevne aktivnosti obavljati ujutro i navečer.
Hrvatska
Šef DHMZ-a: “Morat ćemo početi ponovno graditi u skladu s novom klimom”
Toplinski val koji je zahvatio Hrvatsku neće tako brzo završiti. Ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Güttler izjavio je u Dnevniku Nove TV da će se temperature između 35 i 40 stupnjeva zadržati barem do kraja tjedna, a vrlo vjerojatno i tijekom sljedećeg.
Prema njegovim riječima, u petak se očekuje tek blago osvježenje, uz mogućnost lokalnih pljuskova i nestabilnosti, no temperature će i dalje ostati iznad prosjeka za ovo doba godine. Zbog toga DHMZ nastavlja izdavati upozorenja, a u dijelu zemlje razina upozorenja mogla bi se krajem tjedna spustiti s crvene na narančastu.
Problem nisu samo dani, nego i tropske noći
Güttler je za Dnevnik Nove TV upozorio da dodatni problem predstavljaju vrlo tople noći, kada temperatura ne pada ispod 20 stupnjeva, a ponegdje ni znatno niže. Kao primjer naveo je Senj, gdje se tijekom vikenda temperatura ni noću nije spuštala ispod 30 stupnjeva.
Takvi uvjeti posebno otežavaju oporavak organizma, osobito djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika. Građanima preporučuje dovoljno tekućine i rashlađivanje prostora, čak i tijekom noći.
Niski vodostaji, ali bez ugroze opskrbe strujom
Govoreći o rekordno niskim vodostajima rijeka, ravnatelj DHMZ-a rekao je da Hrvatska zasad nema problema s opskrbom električnom energijom te da su akumulacije vode na planiranim razinama.
Ipak, upozorio je da se u pojedinim susjednim državama već bilježe poteškoće u radu elektrana, osobito nuklearnih, zbog niskih vodostaja i visokih temperatura rijeka koje se koriste za hlađenje.
Jedna kiša neće riješiti problem suše
Prema riječima Güttlera, razine podzemnih voda također su u padu, a jedna obilnija kiša neće biti dovoljna za oporavak.
Bit će potrebno dulje razdoblje s više oborina kako bi se obnovile rijeke, jezera i podzemne zalihe vode.
Dodao je kako su sadašnje temperature čak pet do deset stupnjeva više od prosjeka za ovo doba godine te upozorio da Hrvatska, kao i ostatak svijeta, bilježi dugoročan trend zagrijavanja.
“Ova situacija trenutna, s problemima sa sušom i s niskim razinama vode, ona je ipak prolazna, ona će se stabilizirati kroz nekoliko mjeseci, možda sljedeće godine u ovo doba budemo pak govorili o previsokim razinama rijeka”, rekao je.
Potrebna prilagodba klimatskim promjenama
Güttler smatra da se klimatskim promjenama treba pristupiti na dva načina – smanjenjem emisija kroz zelenu tranziciju i prilagodbom novim klimatskim uvjetima.
To uključuje ulaganja u zaštitu od suša, poplava i požara, ali i drukčije planiranje gradova, koji su posebno izloženi ekstremnim vrućinama.
“Urbana područja su posebno ranjiva; tu imamo dosta asfalta, dosta betona, i morat ćemo početi ponovno graditi u skladu s novom klimom”, rekao je.
Zasad nema najava za veliko nevrijeme
Iako se krajem tjedna očekuje manja promjena vremena uz lokalne pljuskove, Güttler kaže da trenutačno nema naznaka za ozbiljnije oluje ili nevrijeme.
Naglasio je da građani trebaju pratiti službena upozorenja DHMZ-a jer se prognoze mogu mijenjati iz dana u dan, ali zasad nema razloga za dramatiziranje situacije.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže vrhunac toplinskog vala: Temperature i do 40 stupnjeva, evo kada očekujemo promjenu
Prvi ponedjeljak u kolovozu svanuo je vedro i mirno, na kopnu uz temperaturu između 15 i 20°C, u gorskim kotlinama malo nižu, dok se duž obale temperatura držala većinom između 24 i 29 Celzijevih stupnjeva.
U nastavku dana i dalje očekujemo sunčano i jako vruće ljetno vrijeme. Poslijepodne je uglavnom u brdsko-planinskom području mala mogućnost za pokoju pljusak. Puhat će slab, u Slavoniji do umjeren jugoistočni vjetar. Na Jadranu ujutro slaba do bura koja će tijekom dana okrenuti na jugozapadni, a na otvorenom moru i sjeverozapadni vjetar. Temperatura zraka će poslijepodne biti uglavnom od 35 do 40 Celzijevih stupnjeva. Temperatura mora je između 26 i 28°C, a slično se drži i temperatura naših nizinskih rijeka. One krške su ipak nešto hladnije pa se u Zrmanji i Neretvi temperatura vode poslijepodne kreće oko 19 do 20 Celzijevih stupnjeva.
I sljedeća dva dana pretežno sunčano ljetno vrijeme pa će temperatura zraka biti još stupanj-dva viša. Dnevna temperatura će se kretati između 35 i čak 40 Celzijevih stupnjeva. Mala mogućnost za popodnevni pljusak će postojati u gorskom dijelu zemlje i unutrašnjosti Dalmacije.
Zbog vrućine Državni hidrometeorološki zavod objavio je upozorenje na veliku i vrlo veliku opasnost od toplinskog vala. Stoga u narednim danima smanjimo fizičke napore te izbjegavajmo duži boravak na suncu između 10 i 17 sati. Savjetuje se jesti laganiju hranu, uzimati više tekućine i dnevne aktivnosti obavljati ujutro i navečer. Vrućina će vrhunac imati sredinom tjedna, a od petka bi mogla polako popuštati, prije svega u unutrašnjosti zemlje.
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Nezaboravan koncert klape Intrade u Maslenici
-
magazin7 dana prijeNutricionisti za ljeto preporučuju ovo voće: Puno je vode, antioksidansa i važnih minerala
-
magazin7 dana prijeZnanstvenici otkrili zašto neki ljudi dobiju rak, a drugi ne. Evo u čemu bi mogao biti ključ
-
magazin7 dana prijeINICIJATIVA DM-A “ZAŠTITI SE… I UŽIVAJ NA SUNCU” / U subotu obavite besplatni dermatološki pregled u Zadru




