Hrvatska
“POSTANI POLICAJAC” Raspisan natječaj za upis 250 učenika u III. razred srednje Policijske škole “Josip Jović”
Policijska škola „Josip Jović“ upisuje 250 učenika/učenica u III. razred srednjoškolskog obrazovanja za potrebe Ministarstva unutarnjih poslova i 25 učenika/učenica u III. razred srednjoškolskog obrazovanja za potrebe Ministarstva pravosuđa i uprave u školskoj godini 2023./2024
Za upis u III. razred na Policijskoj školi „Josip Jović“ za stjecanje strukovne kvalifikacije za zanimanje policajac/policajka u školskoj godini 2023./2024., mogu se prijaviti kandidati/kandidatkinje koji pohađaju ili su završili drugi razred srednjoškolskog obrazovanja razine kvalifikacije 4.2 (gimnazijski programi te strukovni obrazovni programi na razini 4.2) u Republici Hrvatskoj, a sukladno članku 23. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, nastavljaju školovanje promjenom upisanog programa.
U Policijsku školu „Josip Jović“ mogu se upisati hrvatski državljani s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, a kandidati/kandidatkinje koji su državljani Republike Hrvatske i školuju se u inozemstvu po programu zemlje domaćina, Policijska škola „Josip Jović“ provest će postupak po zahtjevu za priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija radi nastavka srednjoškolskog obrazovanja.
Kandidati/kandidatkinje za upis u III. razred Policijske škole moraju ispunjavati slijedeće uvjete:
- imati završen drugi razred srednjoškolskog obrazovanja razine kvalifikacije 4.2 za školu u četverogodišnjem trajanju (gimnazijski programi, strukovni obrazovni programi na razini 4.2),
- završen 1. i 2. razred s općim uspjehom najmanje dobar,
- imati ocjenu iz vladanja uzoran,
- ne biti stariji od 19 godina s danom početka nastave,
- imati posebnu psihičku i tjelesnu zdravstvenu sposobnost,
- imati propisanu razinu tjelesne motoričke sposobnosti,
- biti osobno dostojni za obavljanje policijske službe i
- ne biti član/članica političke stranke.
Psihička sposobnost (psihologijsko testiranje) i tjelesna zdravstvena sposobnost utvrđuju se sukladno mjerilima posebne psihičke i tjelesne zdravstvene sposobnosti navedene u Prilogu 1. Pravilnika o mjerilima i načinu utvrđivanju posebne psihičke i tjelesne zdravstvene sposobnosti za osobu koja se prima u policiju i policijskog službenika te sastavu i načinu rada zdravstvenih komisija u ovlaštenim zdravstvenim ustanovama („Narodne novine“, broj: 113/2012, 37/18 i 51/18).
Kandidati/kandidatkinje koji budu pozvani na zdravstveni pregled radi utvrđivana tjelesne zdravstvene sposobnosti, a nisu navršili 18 godina, moraju imati pisanu suglasnost roditelja (skrbnika) za upis u školu.
Razina tjelesne motoričke sposobnosti utvrđuje se sukladno Pravilniku o kriterijima za provjeru razine tjelesne motoričke sposobnosti za osobu koja se prima u policiju („Narodne novine“, broj: 20/15, 16/18 i 49/21.).
Provjera psihičke sposobnosti (psihologijsko testiranje) i tjelesne motoričke sposobnosti provodi se u Policijskoj akademiji, a tjelesnu zdravstvenu sposobnost utvrđuje Zdravstvena komisija, Doma zdravlja Ministarstva unutarnjih poslova, Šarengradska 3, Zagreb.
Dostojnost za obavljanje policijske službe provjerava nadležna policijska postaja na način propisan Pravilnikom o načinu obavljanja provjere osobne dostojnosti za obavljanje policijske službe („Narodne novine“, broj: 98/12.)
Kandidati/kandidatkinje koji ne udovolje jednom od naprijed navedenih uvjeta neće moći sudjelovati u daljnjem postupku odabira.
Kandidati/kandidatkinje imaju mogućnost u prijavi na natječaj pozvati se na pravo prednosti pod jednakim uvjetima pri upisu u Program, sukladno:
- članku 101. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“, broj: 121/17, 98/19 i 84/21),
- članku 48. f Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata („Narodne novine“, broj: 33/92, 57/92, 77/92, 27/93, 58/93, 02/94, 76/94, 108/95, 108/96, 82/01, 13/03, 148/13 i 98/19),
- članku 22. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina („Narodne novine“, broj: 155/02 i 47/10 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/10 i 93/11 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) i
- članku 47. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata („Narodne novine“, broj: 84/21).
NAČIN NATJECANJA
Kandidati/kandidatkinje koji se prijavljuju na natječaj dužni su priložiti:
- popunjen obrazac prijave na natječaj u kojem je potrebno navesti podnosi li se prijava za Ministarstvo unutarnjih poslova ili Ministarstvo pravosuđa i uprave ili za oba Ministarstva. Obrazac se može naći na web stranicama Ministarstva unutarnjih poslova,
- presliku svjedodžbe 1. razreda srednje škole i ovjereni prijepis ocjena 2. razreda srednje škole iz e-Dnevnika,
- dokaz o hrvatskom državljanstvu (preslika Domovnice ili preslika osobne iskaznice ili preslika putovnice),
- dokaz o mjestu prebivališta (preslika osobne iskaznice) i
- dokaz prava prednosti pod jednakim uvjetima pri upisu (preslika rješenja odnosno potvrde o priznatom statusu na koji se kandidat/kandidatkinja u prijavi poziva; pripadnici nacionalnih manjina nisu u obvezi dostavljati dokaz o nacionalnoj pripadnosti).
Odabir kandidata/kandidatkinja za upis izvršiti će se temeljem ostvarenih rezultata u dosadašnjem školovanju, rezultata provjere psihičke sposobnosti (psihologijskog testiranja), tjelesne motoričke sposobnosti, motivacijskog razgovora te rezultata provjere osobne dostojnosti i tjelesne zdravstvene sposobnosti.
Kandidati/kandidatkinje će na navedene provjere biti pozivani isključivo putem web stranice Ministarstva unutarnjih poslova.
Prijavu na natječaj sa naprijed navedenim dokumentima dostaviti na adresu:
MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA
Policijska akademija „Prvi hrvatski redarstvenik“
Policijska škola „Josip Jović“
10 000 Zagreb, Avenija Gojka Šuška 1
s naznakom „za natječaj za upis učenika u III. razred Policijske škole
„Josip Jović“ u 2023./2024. godini“
Prijave sa nepotpunom dokumentacijom neće se razmatrati.
Natječaj je otvoren od 2. svibnja 2023. do 1. kolovoza 2023. godine.
PRAVA I OBVEZE
Prava i obveze između učenika i Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva pravosuđa i uprave urediti će se ugovorom. Obrazovanje se provodi sukladno Strukovnom kurikulumu zanimanja policajac/policajka.
Nastava će započeti 4. rujna 2023. godine.
Za vrijeme školovanja učenici imaju pravo na:
- smještaj i prehranu,
- propisanu odoru i sportsku opremu,
- knjige i školski pribor,
- mjesečnu naknadu za osobne potrebe i
- dodatno osiguranje od posljedica nesretnog slučaja.
Za vrijeme školovanja učenici, kategorizirani sportaši, imaju pravo na:
- pojačanu prehranu i
- nastavak trenažnog procesa.
Učenici/učenice će se nakon završenog školovanja kroz 3. i 4. razred Policijske škole i stečene kvalifikacije za zanimanje policajac/policajka, primiti u državnu službu u Ministarstvo unutarnjih poslova (policijske uprave, odnosno u ostale ustrojstvene jedinice Ravnateljstva policije) sukladno potrebama službe, uz obvezni vježbenički staž u trajanju od šest (6) mjeseci, odnosno u Ministarstvo pravosuđa i uprave sukladno potrebama službe, uz obvezni vježbenički staž u trajanju od dvanaest (12) mjeseci.
Vježbenici/vježbenice koji zadovolje na vježbeničkom stažu dužni su najkasnije u roku od šest (6) mjeseci od isteka vježbeničkog staža položiti državni stručni ispit i provesti najmanje pet (5) godina na radu počevši od dana stupanja u državnu službu u Ministarstvu unutarnjih poslova na poslovima srednje stručne spreme, odnosno pet (5) godina na radu počevši od dana stupanja u državnu službu na poslovima srednje stručne spreme u kaznenim tijelima zatvorskog sustava (kaznionice, zatvori, odgojni zavodi ili centri) Ministarstva pravosuđa i uprave.
Podrobnije obavijesti kandidati/kandidatkinje mogu saznati na web stranicama Ministarstva unutarnjih poslova te na kontakt telefone Policijske škole „Josip Jović“: 01/2426-305 i 01/2426-313.
Po okončanom postupku biti će sastavljene dvije rang liste kandidata i to rang lista kandidata za potrebe Ministarstva unutarnjih poslova i rang lista kandidata za potrebe Ministarstva pravosuđa i uprave pri čemu će se kandidati, koji su podnijeli prijavu na natječaje oba ministarstva, nalaziti na obje rang liste kandidata. Odabrani kandidati/kandidatkinje za upis u III. razred za stjecanje strukovne kvalifikacije za zanimanje policajac/policajka u školskoj godini 2023./2024. bit će obaviješteni putem web stranica MUP-a i Policijske škole „Josip Jović“.
Kandidati/kandidatkinje koji ne podnesu pravovremenu i urednu prijavu ili ne ispunjavaju formalne uvjete iz natječaja, neće se smatrati kandidatom/kandidatkinjom prijavljenim na natječaj.
Za kandidate/kandidatkinje koji se ne odazovu provjerama psihičke sposobnosti, tjelesne motoričke sposobnosti, motivacijskom razgovoru i provjeri tjelesne zdravstvene sposobnosti smatrati će se da su povukli prijavu na natječaj i neće se smatrati kandidatima /kandidatkinjama za upis u III. razred za stjecanje kvalifikacije za zanimanje policajac/policajka u školskoj godini 2023./2024.
Istraživanje o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda koje su tijekom ožujka proveli magazin Ja Trgovac i agencija Hendal, pokazalo je da 25 posto hrvatskih građana meso jede svakodnevno, a najpopularnija je piletina.
Učestalost konzumacije pokazuje rast onih koji svakodnevno jedu meso ove godine, za pet posto u odnosu na istraživanje iz 2022., odnosno ima ih 25 posto, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno.
Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, ukupno ih je 64 posto, dok ih je prije dvije godine bilo pet posto više.
Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa je tako ove godine šest posto onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a dva posto ispitanika kaže da meso jede rijetko.
Meso ne jede tri posto građana
Da ne jede meso istaknulo je tri posto ispitanih građana.
Istraživanje je pokazalo da je piletina uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 posto građana, što je dva posto manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 posto udjela uz četiri posto rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne.
Tako se za teletinu najčešće odlučuje sedam posto građana, puretinu bira tri posto, a janjetinu svega jedan posto konzumenata mesa u Hrvatskoj.
Kada je riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole, dobiveni rezultati su podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira, navode iz JaTrgovca.
Naime, iako su piletina s 38 posto (pad od jedan posto u odnosu na 2022.) te svinjetina s 26 posto (rast od pet posto) i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji.
Da teletinu s 18 posto (rast od jedan posto) i janjetinu s 12 posto (pad od tri posto) kombinirano preferira gotovo trećina građana, odnosno njih 30 posto.
Podatak da teletinu i janjetinu najčešće konzumira svega osam posto ispitanika, govori u prilog tome da si te skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.
Od suhomesnatih proizvoda najčešće se konzumira slanina
Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu te ih je ove godine šest posto više, odnosno ukupno 39 posto. To znači da četiri od 10 konzumenata kategorije najčešće jede špek, a dvostruko manji udio pripao je kobasicama koje najčešće jede 19 posto građana ili za jedan posto manje nego prije dvije godine.
Odmah iza dolazi šunka sa 17 posto udjela u oba istraživanja, dok su u 2024. godini manju popularnost imali pršut s osam posto, parizer sa šest posto, kulen s četiri posto i vratina s dva posto.
Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i tu na vrhu slanina s 29 posto udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 posto udjela pršut.
Kulen je rastao za tri posto i sada ima 15 posto udjela, a šunka je na 13 posto u obje promatrane godine. Slijede kobasice s osam posto, dok su vratina i parizer ostvarili po dva posto preferencija.
I ovdje se može na primjeru pršuta i kulena vidjeti da ih najčešće kupuje 12 posto građana, a preferira višestruko veći udio od 43 posto, navodi se u priopćenju.
Istraživanje su tijekom ožujka ove godine proveli Ja Trgovac magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.
Slovenska državna tvrtka za upravljanje autocestama upozorila je tamošnje Ministarstvo uprave da će s prvosvibanjskim praznicima početi gužve na slovenskim cestama. Predlaže da zaposlenici u javnoj upravi najprometnije dane rade od kuće.
DARS, slovenska državna tvrtka za upravljanje autocestama, u dopisu je predložila tamošnjem Ministarstvu uprave da zaposlenici u javnoj upravi najprometnije dane u svibnju rade od kuće.
Na taj način pokušali bi rasteretiti promet tijekom najkritičnijih dana kad je riječ o gužvama na cestama. Prvi je to takav DARS-ov apel.
DARS je upozorio Ministarstvo da će s prvosvibanjskim praznicima početi gužve na slovenskim cestama. Navode da će se dnevnim putnicima do radnih mjesta pridružiti i turisti, a upravo je to razlog apela.
Istaknuli su da je prometno najkritičnije područje Ljubljane. Na temelju dosadašnjih iskustava, uvjereni su da bi rad od kuće u javnoj upravi doprinio boljoj protočnosti prometa u glavnom gradu.
Ministarstvo je dobilo niz datuma kada će stanje na cestama biti najgore. Slovenski N1 navodi da prema neslužbenim informacijama Ministarstvo ne planira poslušati DARS te da bi takvu odluku trebala donijeti Vlada.
“Tijekom prvosvibanjskih praznika očekujemo pojačan promet iz unutrašnjosti Slovenije prema turističkim središtima u slovenskoj Istri kao i dalje prema Hrvatskoj. Isti, ali u suprotnom smjeru, pojačan promet, uključujući i gužve, možemo očekivati na kraju prvosvibanjskih praznika prema unutrašnjosti Slovenije”, kažu u PU Koper.
Prema iskustvu, već sada se mogu očekivati gužve na autocesti, posebice na područjima gdje se izvode građevinski radovi.
Dakako, gužve se mogu očekivati i na područjima gdje su redovite gužve zbog prometne infrastrukture, odnosno na dionici između Izole i Lucije, na Šmarskoj cesti te ispred bivših graničnih prijelaza s Hrvatskom, dodaju.
Odmah nakon praznika rada na ljubljanskoj obilaznici doći će do velikih prometnih gužvi zbog vjerskih blagdana, slobodnih dana i godišnjih odmora u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Hrvatskoj.
Stoga očekuje se kako će se velik broj turista iz zapadne Europe uputiti u Hrvatsku.
Otkako je 2013. godine primljena u Europsku uniju, iz Hrvatske je iselilo više od 400 tisuća ljudi. Velika većina njih iselila je iz ekonomskih razloga, zbog kvalitentijih i bolje plaćenih poslova te uvjeta rada.
Uz Njemačku i Austriju, zemlje u koje su Hrvati najviše iseljavali i prije ulaska u EU i na europsko tržište rada, privlačnom zemljom za život i rad postala je i Irska.
Trend iseljavanja iz Hrvatske vjerojatno neće jenjavati još neko vrijeme. U međuvremenu je otpočeo i trend useljavanja u Hrvatsku s masovnijim dolaskom ekonomskih migranata iz azijskih zemalja poput Indije, Nepala, Bangladeša, Filipina… Godina 2022. bila je prva u kojoj je zabilježen pozitivan migracijski saldo jer je u Hrvatsku uselilo više ljudi, nego što je iselilo.
Hrvati bi najradije u Austriju
Američki poslovni portal Remitly svojedobno je objavio kartu najpopularnijih zemalja za Europljane koji žele seliti u inozemstvo, a na temelju Googleovih podataka o najčešće unošenim pojmovima prilikom pretraživanja vezanih uz posao i preseljenje.
Prema tim podacima, Hrvati ne bi išli daleko trbuhom za kruhom – najradije bi u Austriju. Austrija je najpoželjnija i Slovencima. Za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Sjevernu Makedoniju nema podataka.
“Tamo možemo i u dnevne migracije”
Komentirajući nam taj podatak, ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da pri tom odabiru važnu ulogu igra geografski faktor.
“Austrija, posebno Beč, ali i drugi gradovi, tradicionalno su proglašavani najboljim mjestima za život. U gradovima poput Beča, Salzburga, Klagenfurta i Graza nudi se puno radnih mjesta, a blizu su nam. Austrija omogućava i dnevne migracije jer iz sjevernih dijelova Hrvatske do Austrije treba tek sat-dva vožnje. Osim toga, Austrija je u smislu konkurentnosti i kvalitete života jedna od vodećih zemalja u svijetu, en samo u Europi. Privlačnost Austrije Hrvatima ima, osim geografskih i ekonomskih i svoje kulturološke i povijesne razloge”, smatra Novotny.
Njemačka najpopularnija, sjevernjaci bi na jug
Inače, Njemačka je očekivano najpopularnija zemlja za preseljenje, kao što je i očekivano da je njena popularnost najveća u zemljama istočne Europe i Balkana – Poljskoj, Češkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Albaniji i Turskoj. Doduše, Njemačka je prvi izbor i Švicarcima koji bi, ako baš moraju sići stepenicu niže sa svog životnog standarda, odabrali zemlju koja im je po tome najsličnija. Također, Nijemcima, Austrijancima i Talijanima prvi izbor je Švicarska.
Francuzima, Belgijancima, Ircima i Britancima prvi izbor za preseljenje je bogata prekomorska Kanada. S druge strane, stanovnicima bogatih zemalja hladnog sjevera – Nizozemske, Švedske i Finske prvi izbor je na toplom jugu – Španjolska.
“Kod njih je standard visok pa je njihov izbor uvjetovan klimatskim razlozima”, napominje Novotny.
Velika Britanija nije omiljeno mjesto
Zanimljivo je da niti u jednoj europskoj zemlji prvi izbor za preseljenje nije Ujedinjeno Kraljevstvo, iako ono tradicionalno “usisava” mnogo useljenika. Razlog tomu Novotny dijelom vidi u britanskim posebnostima poput vožnje lijevom stranom i drugačijeg stila života, ali i u klimi koja mnogima ne odgovara.
“Troškovi života vrlo su visoki i čitav je niz razloga zašto Velika Britanija nije baš omiljeno mjesto za život. Mislim da je brexit tek manjim dijelom razlog tomu”, kazao je Novotny.
TJEDNI HOROSKOP / Najsretniji znakovi će biti Bik, Jarac i Rak
GLOBALNI MARŠ PRIJATELJSTVA / Lions klub poziva u ponedjeljak na Narodni trg. Dolazi i Oli Walker, svjetski putnik i ambasador prijateljstva
OBLJETNICA / Zavod za javno zdravstvo Zadar u ponedjeljak slavi 80. rođendan. Proslava je na Trgu, i svi su pozvani
Veliki broj Hrvata svakodnevno jede meso, pogledajte koje vrste najviše
SJAJNA! Klara Bošnjak iz KDP Donat oborila rekord na Državnom prvenstvu u Zagrebu
Objavljena dugoročna prognoza za ljeto: Ulazimo u La Niña fazu, evo što nas čeka
FOTOGALERIJA / Sunčana subotnja špica u Zadru
Znate li za ovaj trik? Baterija mobitela može potrajati i do 72 sata!
Ove namirnice nikada nemojte naručivati, a evo i zašto
Horoskop za 24. travnja 2024.
(VIDEO) Nevjerojatan prizor prvi put zabilježen kamerom: 700 mladih pingvina skakalo s litice
TRANSFORMATIVNI GLAZBENIK / Ivan Grobenski večeras u Zadru predstavlja novi studijski album KINK
Legendarni psiholog prije 57 godina otkrio formulu 7-38-55, a to je i danas tajna emocionalno inteligentnih ljudi
VIDEO / Ivan Ive Županović predstavlja novu pjesmu “Pitanja je sto”
POČINJE TUNA, SUSHI & WINE FESTIVAL / Danas gala večera u Arsenalu, u subotu Elena Stella, u nedjelju Urban. Donosimo detaljan program…
-
magazin2 dana prijeFOTOGALERIJA / Sunčana subotnja špica u Zadru
-
ZADAR / ŽUPANIJA22 sata prijeNA POMOLU NOVA PROMJENA VREMENA / Uživajte u suncu i visokim temperaturama, od sredine tjedna opća kiša
-
Hrvatska2 dana prijeKLIMATSKE PROMJENE / Temperatura u Hrvatskoj toliko će porasti da ćemo “gubiti” 22 dana godišnje
-
magazin2 dana prijeSV. FILIP I JAKOV / Otvoren je Festival cvijeća. Večeras pjeva Minea; u nedjelju AKA Crescendo