Connect with us

Hrvatska

Psihologinja: “Dobre ocjene su za puno djece samo fasada”

Objavljeno

1 godina prije

-

Psihologinja Mirjana Nazor, gostujući u N1 studiju uživo, govorila je o tragedijama u Beogradu.

Na pitanje o tome što se to moralo dogoditi u glavi jednog dječaka da učini ovakav zločin u osnovnoj školi, kaže:

“Bitno je to da svi govore kako je bio miran. Mi vrlo često ne prepoznajemo da je ta mirnoća i povučenost malo pretjerana i da se dijete nije uklopilo u okolinu i da se osjeća nesigurno i da u njemu raste nezadovoljstvo u toj sredini. Svi ističu i da je bio odličan učenilk. Vrlo često donosimo pogrešan zaključak da su odlični učenici zadovoljna i sretna djeca. Ima mnogo djece kojima su te dobre ocjene zapravo samo jedna fasada. Iza toga se skriva puno toga što ih muči i s čim se teško nose, ali to okolina ne primijećuje jer misli kada su dobre ocjene da je sve u redu”.

Dječak je lani premješten u drugu smjenu zbog maltretiranja i vršnjačkog nasilja. Na pitanje o tome jesu li roditelji trebali drugačije reagirati umjesto odvesti dijete u streljanu pucati, kaže: “Roditelji najviše borave sa svojom djecom i najbolje ih poznaju. Morali bi primijećivati razlike koje se pojavljuju u ponašanju djeteta kada ono pokazuje sitne signale da nešto nije u redu. Lakše nam je okrenuti glavu i praviti se da to nije pravi problem ili kazati – ma to su te godine odrastanja, sad je normalno da djeca budu nezadovoljna i da pokazuju neka čudna ponašanja. Kod dijela djece će stvarno proći, ali nikad ne znamo kod kojeg djeteta je to doista signal da moramo dobro otvoriti oči i pomoći djetetu koje se loše osjeća. Bilo bi zaista dobro znati zašto je dječak premješten u drugi razred. Koja su to ponašanja bila koja su toliko problematična bila da ga je trebalo maknuti. Je li to zaista zaključila stručna služba ili su samo roditelji tražili da se preseli. Taj je jako važan podatak, što je odradila škola, kako je reagirala na situaciju koja je očito predstavljala problem za tog dječaka”.

No, odlazak psihologu na našim je prostorima još uvijek stigmatiziran: “S jedne strane, zaista nema dovoljno psihologa. Mislim da je u Srbiji slično kao i u Hrvatskoj. Rijetko se spominje da treba u škole uvesti veći broj psihologa, čak i dva da stignu obaviti sve što treba. A to da je, nažalost, tražiti pomoć još uvijek stigmatizirano kod nas, to nam samo pokazuje da mi nismo usvojili neke socijalne vještine, a jedna od bitnih je traženje pomoći. Traženje pomoći nije pokazatelj da smo nesposobni, nego je pokazatelj zrelosti i opdgovornosti osobe koja uoči da ne zna riješiti problem i da treba potražiti nekoga tko je stručniji i tko će nam pomoći da ne mučimo i sebe i svoju okolinu i da ne dopustimo da problem poprimi prevelike razmjere”.

Govorila je o mjerama koje se poduzimaju u Srbiji nakon tragedije. Primjerice, Aleksandar Vučić je najavio raspoređivanje policajaca u sve škole. Psihologinja kaže: “Mislim da to nije dobar utjecaj na djecu i da je to skretanje s pravih tračnica gdje problem postoji. Relativno je jednostavno dovesti policajce pred školu, nego posvetiti mnogo veću pažnju odgoju i obiteljskom i školskom. Svi koji rade u školama bi morali razmisliti kako oni odgojno djeluju na djecu. To je glavni kanal po kojem bismo trebali ploviti. Policajci mogu doći da privremeno stvore dojam sigurnosti, ali to nam neće riještiti probleme”.

Profesori često prigovaraju roditeljima za loše ocjene djece. Pod pritiskom, roditelji svoju odgovornost prebacuju na nastavnike. Nazor kaže: “Ja sam isto dobila informaciju od mnogih nastavnika iz osnovnih i srednjh škola kako se na njih vrši neprimjeren pritisak vezan za ocjene. meni se čini da su roditelji izabrali liniju manjeg otpora kako će se brinuti o svojoj djeci. Umjesto da budu uz njih, razgovaraju s njima, stvaraju odnos povjerenja, njima je jednostavnije doći u školu i onda svoje nezadovoljstvo iskaliti na nekom nastavniku. To nije istinska briga za dijete. To je loš utjecaj na djecu jer pokazuju da ne poštuju školu i one koji se trude u školi da njihova djeca nešto nauče”.

Kad je riječ o drugom počinitelju koji je u četvrtak u pucnjavi ubio osam ljudi i ranio 13 ili 14 osoba, koji kaže da je to učinio jer je bio omalovažavan, prihologinja ističe: “I on ima samo 21 godinu. Bilo bi bitno znati što se s njim događalo, u kakvoj je obitelji odrastao, gdje se školovao, kako je do sada funkcionirao. Međutim, bojim se da je on pod utjecajem toga da nismo naučili ni teškoće ni probleme rješavati na jedan smireni način nego smo odmah skloni agresiji koja je nekad samo verbalna, nekad su to udarci, a nekad i oružje uzmemo u ruke. Jedna opća situacija u kojoj se previše tolerira agresivno rješavanje problema i teškoća, a zaboravlja se djecu učiti kako rješavati i suočavati se s problemima i frustracijama, jer toga je život pun. Moramo to od malih nogu naučiti da ne bismo jedino znali reagirati agresivno”.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nezapamćen pomor dagnji! Krivac su visoke temperature mora?

Objavljeno

22 sata prije

-

26. srpnja 2024.

By

U Malostonskom zaljevu događa se nezapamćeni pomor dagnji, a prema prvim procjenama u uvali Brijesta, poznatoj po najmasovnijoj školjkarskoj proizvodnji u tom kraju, šteta iznosi gotovo 80 posto, objavio je HRT.

Veliki pomor dagnji uzgajivači pripisuju visokim temperaturama mora. Braća Lazić obiteljskim uzgojem dagnji bave se na površini od desetak hektara, a uginulo im ih je gotovo devedeset posto dagnji, navodi HRT.

Školjkar Zdravko Lazić, koji uzgaja dagnje u uvali Brijesta, ne pamti takav pomor.

“Mi imamo 25 godina obrt, cijeli život se bavimo ovim, kao i generacije prije nas. Nikada nisam ni čuo za ovakvo nešto”, naglasio je Lazić.

Uzgajivači pretpostavljaju da je uzrok pomora školjaka izrazita toplina mora, na ovome dijelu nezapamćena, gotovo 30 stupnjeva.

Za razliku od dagnji, kamenice se još uvijek drže.

Uzgajivači u zaljevu Bistrina i susjednim uvalama tvrde da kod njih zasad nema uginuća, no svakodnevno pomno prate stanje.

Ana Bratoš Cetinić, s Odjela za primijenjenu ekologiju Sveučilišta u Dubrovniku, ističe kako sve treba analizirati veterinarski inspektor i objašnjava utjecaj vrulja na području Bistrine, što je za razliku od Brijeste, na školjke moglo utjecati povoljno.

“Smatra se da je to otprilike 11 stupnjeva Celzijusa. Kada dođe određena količina slatke vode s tom temperaturom, jasno da onda i hladi to područje, pogotovo u dubljim slojevima, pa je onda i ugroženost od povišenih temperatura manja, ali to su sad sve špekulacije”, navela je za HRT Bratoš Cetinić.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Iz MUP-a otkrili koliko vozača ima negativne bodove i gdje ih je najviše

Objavljeno

2 dana prije

-

25. srpnja 2024.

By

U prvih šest mjeseci ove godine vozačima u Hrvatskoj izrečeno je 14.604 negativnih prekršajnih bodova, u najvećem broju slučajeva zbog vožnje pod utjecajem alkohola.

Nedavno smo pisali o tome kako vozači jednostavno mogu provjeriti imaju li na svome kontu negativnih bodova za počinjenje težih prometnih prekršaja.

Vozaču je dovoljno da OVDJE, na stranicama MUP-a, unese serijski broj svoje vozačke dozvole, a potom i generiranu lozinku te dozna dokad mu je dozvola važeća, ima li i koliko negativnih prekršajnih bodova te izrečenih zaštitnih ili sigurnosnih mjera zabrane upravljanja motornim vozilom.

Ove godine 372.000 prekršaja

Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, vozačima sa skupljenih 12 negativnih bodova, a mladim vozačima (do 24 godine starosti) s 9 negativnih bodova, ukida se i oduzima vozačka dozvola. Negativni prekršajni bodovi brišu se iz evidencije nakon proteka dvije godine od dana pravomoćnosti odluke o prekršaju na temelju koje su upisani.

Na naš upit, iz Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) rekli su nam da je u 2023. godini utvrđeno 760.373 prometnih prekršaja, uključujući i prekršaje u prometnim nesrećama, dok ih je u prvom polugodištu ove godine utvrđeno 371.958. Najviše je utvrđenih prekršaja bilo zbog vožnje brzinom većom od dopuštene, nekorištenja sigurnosnog pojasa, alkoholiziranosti vozača, nepropisnog korištenja mobitela za vrijeme vožnje te upravljanja neregistriranim i tehnički nepregledanim vozilom.

Negativne bodove ima 96.000 vozača

Za prekršaje počinjene tijekom prošle godine izrečeno je 96.178 negativnih prekršajnih bodova, a u prvih šest mjeseci ove godine izrečeno je 14.604 negativnih prekršajnih bodova. U najvećem broju slučajeva, negativni bodovi izrečeni su za vožnju pod utjecajem alkohola.

MUP nam je dostavio i tablicu s trenutnim stanjem negativnih prekršajnih bodova, razvrstanih prema broju bodova i prema policijskim upravama gdje su izrečene.

U Hrvatskoj je više od 2,3 milijuna vozača, a njih 96.052 ili oko 4 posto ima negativne bodove. Pribrojimo li im vozače s hrvatskim državljanstvom kojima je prebivalište izvan Republike Hrvatske, 96.412 vozača ima negativne bodove.

MUP RH

U Zagrebu 22.365 vozača s kaznenim bodovima

Najviše je vozača s tri negativna boda na kontu – njih čak 57.268, a potom onih sa šest negativnih bodova – njih 13.322. Više od 9 negativnih bodova skupilo je 4.048 vozača.

Najviše negativnih bodova izrečeno je, naravno, na područjima policijskih uprava gdje je i najveći broj stanovnika. Prednjači Grad Zagreb s 22.365 vozača s negativnim bodovima, slijede Splitsko-dalmatinska županija (13.410), Osječko-baranjska (6.710), Primorsko-goranska (4.682) te Istarska (4.617). Najmanje je vozača s negativnim bodovima na području Ličko-senjske (924) te Požeško-slavonske županije (2.217).

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Drama na nebu iznad Hrvatske, avion nije odgovarao kontroli leta, dignuti MIG-ovi

Objavljeno

3 dana prije

-

24. srpnja 2024.

By

Na nebu iznad Hrvatske odvijala se prava drama kada je maleni zrakoplov ušao u naš zračni prostor, ali nije odgovarao na pozive kontrole leta. Obaviješten je i MORH te su dignuti nadzvučni lovci presretači MiG-21.

Zrakoplov Piper PA-24 u nedjelju je oko 10:50 ušao u hrvatski zračni prostor, ali nije uspostavio komunikaciju s oblasnom kontrolom leta niti nakon desetak ponovljenih upita, piše Dnevnik.hr.

U presretanje jednomotornog zrakoplova poslan je dežurni dvojac 191. eskadrile lovačkih zrakoplova 91. krila HRZ-a, koji je presreo Piper te u okolici Slunja završio s akcijom, objavio je AvioRadar.

Nije uspostavljena radioveza

Taj incident potvrdila je i Hrvatska kontrola zračne plovidbe.

“Dana 21. 7. 2024. zrakoplov registarske oznake UR-OTF ušao je u zračni prostor RH u 10:51 UTC na visini od 7000 ft. Možemo potvrditi da s pilotom zrakoplova nakon višekratnih pokušaja na nekoliko radnih frekvencija nije uspostavljena uobičajena dvosmjerna radioveza. U ovom trenutku nemamo provjerenih pojedinosti o naravi problema, ali možemo sa sigurnošću potvrditi da je naša komunikacija na svim frekvencijama bila uredna s ostalim zrakoplovima. Zrakoplov je napustio zračni prostor RH u 12:11 UTC. Pokrenut je standardni postupak u takvim situacijama te je obaviješten MORH, koji nadzire hrvatski zračni prostor u ovom kontekstu.”

Prema neslužbenim informacijama kojima raspolaže AvioRadar, radiostanica spornog zrakoplova bila je namještena na pogrešan kanal, zbog čega nije bilo moguće uspostaviti komunikaciju sa zrakoplovom.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu